Obavijesti

Na ovim stranicama nalaze se informacije o aktivnostima članova Akademije, znanstvenicima i njihovom radu.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odala počast svom nekadašnjem predsjedniku Josipu Torbaru

Povodom 200. godišnjice rođenja hrvatskog prirodoslovca, pedagoga i političara Josipa Torbara, koji je od 1890. do 1900. bio predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, u utorak 16. travnja 2024. na njegov grob na Mirogoju vijenac su u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti položili potpredsjednik HAZU akademik Davor Miličić i tajnik Razreda za prirodne znanosti akademik Goran Durn.

Josip Torbar rodio se u Krašiću 1. travnja 1824., a umro je u Zagrebu 26. srpnja 1900. Studij filozofije i teologije započeo je u zagrebačkom sjemeništu 1843. te nastavio na Sveučilištu u Beču, gdje je položio profesorski ispit 1852. Zaređen je za svećenika 1849. Od 1854. do 1890. bio je profesor fizike i prirodopisa u Kraljevskoj velikoj realnoj gimnaziji u Zagrebu čiji je bio ravnatelj od 1858. do 1867. te od 1873. do 1890. Iz političkih razloga ban Levin Rauch smijenio ga je s položaja ravnatelja, a ban Ivan Mažuranić vratio na položaj. Torbarovom zaslugom je u gimnaziji 1861. započela je s radom meteorološka postaja koja bez prestanka radi i danas. Iz postaje je potekao Geofizički zavod, Državni hidrometeorološki zavod i Seizmološka služba.

Josip Torbar bio je jedan od prvih 12 članova Akademije izabranih 1866. Od 1872. do 1874. bio je tajnik JAZU, od 1887. do 1889. predstojnik Matematičko-prirodoslovnog razreda te od 1890. do smrti predsjednik JAZU.S Vatroslavom Jagićem i Franjom Račkim pokrenuo je 1864. časopis Književnik, preteču Akademijinog časopisa Rad, a bio je i urednik Katoličkog lista (1854.) i Gospodarskog lista (1868.–1872.). Bavio se astronomijom, biologijom, geologijom, meteorologijom, klimatologijom, poviješću i popularizacijom znanosti, a sastavio je i Izvješće o zagrebačkom potresu 9. studenoga 1880. koji je Akademija 1882. tiskala kao knjigu. U radu Boškovićeva elementa materiae napram današnjoj atomistici (1869.) pokušao je jedinstvenim mehaničkim načelom i s pomoću tri vrste atoma (tjelesni, eterni i tjelesno-eterni) objasniti svjetlosne, mehaničke, toplinske i električne pojave u prirodi.

Bio je jedan od osnivača Hrvatskog planinarskoga društva 1874. i njegov predsjednik od 1876. do 1878. Kao zastupnik u Hrvatskom saboru (1861., 1865., 1875) zauzimao se za samostalnost i cjelokupnost Hrvatske.

Pretraživanje