Članovi Akademije

Ladić Zoran, dr. sc.

Akademske titule:

• doktor znanosti

Institucije:

• znanstveni savjetnik u trajnom zvanju – Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU

---

Životopis

Zoran Ladić rođen je 23. studenog 1962. godine u Zagrebu. Diplomirao je jednopredmetni studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1988. godine, Magistrirao je 1994. godine na Odsjeku za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti te na istom fakultetu odslušao doktorski studij, položio propisane ispite iz srednjovjekovnih studija te obranio doktorsku disertaciju u svibnju 2002. i stekao naslov “doktor filozofije”. Nostrificirao je istu disertaciju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u siječnju 2003. te mu je priznata potpuna istovrijednost diplome s naslovom “doktor znanosti, područje: humanističke znanosti, polje: povijest”. Vrlo se dobro služi aktivno i pasivno engleskim, njemačkim i ruskim, a pasivno latinskim i talijanskim jezikom. Od rujna 1989. zaposlen je na Odsjeku za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.  Iste godine izabran je u stupanj istraživača suradnika, 1997. u zvanje asistenta, 2004. u zvanje znanstvenog suradnika, 2008. u zvanje višeg znanstvenog suradnika, 2012. u zvanje znanstvenog savjetnika te 2017. u zvanje znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju.

Tijekom doktorskog studija na Odsjeku za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti bio je na šestomjesečnoj doktorskoj stipendiji (1. siječnja 1996.-1. srpnja 1996.) na University of California u Los Angelesu (UCLA) te na Medieval and Renaissance Institute u Los Angelesu (mentori su bili prof. dr. Henrik Birnbaum, prof dr. Bariša Krekić i direktor spomenutog instituta dr. Patrik J. Geary). Godine 1999. bio je na petnaestodnevnoj međuakademijskoj razmjeni između HAZU i British Academy u Londonu gdje je istraživao građu i literaturu u raznim tamošnjim znanstvenim i bibliotečnim ustanovama.

Kao izlagač i organizator skupova i sekcija sudjelovao na više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova i kongresa u zemlji i inozemstvu (Zagreb, Zadar, Dubrovnik, Rijeka, Đakovo, Šibenik, Dubrovnik, Baška na Krku, Poreč, Pićan, Pazin, Budimpešta, Sofija, Lecce, Koper, Leeds, Oradea, Kotor i dr.).

Od 2002. godine član je uredništva časopisa “Rasprave iz hrvatske kulturne prošlosti”, od 2003. član uredništva časopisa “Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti ZPDZ HAZU u Zagrebu”, od 2004. član uredništva časopisa “Cris: časopis Povijesnog društva Križevci”, od 2009. član uredništva časopisa “Historijski zbornik”, od 2015. član savjetničkog vijeća časopisa «Hiperboreea Journal», a od 2019. član uredništva časopisa „Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru“. Bio je urednik i član uredništava više zbornika objelodanjenih kao rezultat domaćih i inozemnih znanstvenih skupova (“Hrvati i Bugari”, “Zelina i zelinski kraj u prošlosti”, “Neki aspekti svakodnevnog života i materijalne kulture u srednjem i novom vijeku u Hrvatskoj”, “Povijest obitelji Zrinski”, “Susret dviju kultura. Obitelj Zrinski u Hrvatskoj i mađarskoj povijesti”, i dr.).

Vršio je dužnost člana glavnog odbora “Hrvatskog hagiografskog društva – Hagiotheca“. Član je “Društva za hrvatsku povjesnicu”, HNOPZ-a, član Nadzornog odbora Bugarsko-hrvatsko društvo te “Odjela za povijest” Matice hrvatske u Zagrebu. Od 2003. do 2007. godine vršio je dužnost tajnika “Odjela za povijest” MH u Zagrebu, te  organizirao brojne promocije knjiga, znanstvene okrugle stolove kao i dva znanstvena simpozija. Danas je član-radiša Matice hrvatske. U okviru rada u Matici hrvatskoj od 2007. vrši dužnost urednika edicije Povijest Hrvata u sedam knjiga u izdanju Matice Hrvatske od kojih su do sada tiskane četiri knjige, a peta je u pripremi. Obavljao je tehničke poslove vezne uz ediciju “Hrvatska i Europa” (sv. III). Povremeni je suradnik Enciklopedijskog zavoda “Miroslav Krleža” u Zagrebu pri izradi edicija “Hrvatskog biografskog leksikona”, “Hrvatske enciklopedije”, a bio je suradnik na izdanju “Leksikon Marina Držića”, “Proleksis enciklopedije”, te “Opće i nacionalne enciklopedije” (I-XX, 2005.-2009.).

 

U svom znanstvenom radu prvenstveno se bavi društvenim, svakodnevnim, gospodarskim i religoznim temama urbanih i ruralnih zajednica u srednjovjekovnoj i ranomodernoj Hrvatskoj, Dalmaciji i Slavoniji, te objavljivanjem latinskih i glagoljičkih izvora za hrvatsku srednjovjekovnu i ranomodernu povijest. Tijekom svog znanstvenog rada doticao se i nekih drugih tema iz hrvatske povijesti 17. i 18. st. (razdoblje otpora hrvatskih i ugarskih velikaša bečkom centralizmu, povijesna demografija, kvantitativne analize latinskih i glagoljskih matičnih knjiga u cilju istraživanja demografske i obiteljske povijeste te nataliteta i kortaliteta na tzv. mikroprostorima hrvatskih otočkih naselja, sela u zaleđu Dalmacije te sela u središnjoj Hrvatskoj). Nakon odslušanog tečaja glagoljice koji je tijekom 1991. i 1992. održao akad. Eduard Hercigonja te predmeta Glagoljska paleografija i starocrkvenopslavenski jezik, koje je predavao prof. dr. Henrik Birnbaum na doktorskom studiju Odsjeka za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti, započeo je istraživanja glagoljskih matičnih knjiga Hrvatskog Primorja i Istre koji se čuvaju u Arhivu HAZU u Zagrebu što je rezultiralo objelodanjivanjem nekoliko kritičkih izdanja glagoljskih vrela i studija utemeljenih na njihovoj raščlambi. Za sve navedene znanstvene teme istraživao je u različitim arhivima u zemlji i inozemstvu (Hrvatski državni arhiv, Arhiv Hrvatske akademije znanosti I umjetnosti, Državni arhiv u Zadru, Arhiv franjevačkog samostana u Zadru, Sabirni centar Šibenik Državnog arhiva u Zadru, Državni arhiv u Dubrovniku, Državni arhiv u Pazinu, Mađarski državni arhiv u Budimpešti, Arhiv Mađarske akademije znanosti, Istorijski arhiv u Kotoru i dr.). U radu na glagoljičkom gradivu izradio je transliteraciju i historiografsku analizu glagoljičke građe iz Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koja je rezultirala znanstvenom studijom o poreznim davanjima stanovnika župe Šćitarjevo kod Velike Gorice (u suradnji s dr. sc. Goranom Budečom), a radio je na transliteraciji i demografskoj analizi matičnih knjiga župe Dobrinj na Krku, a 2017. u suradnji sa Josipom Bratulićem dovršen je rad na kritičkom izdanju “Hrvatske glagoljične i čirilićne isprave iz zbirke Stjepana Ivšića 1100-1527, Acta Croatica. Hrvatski spomenici”, knj. 1. U okviru znanstvenog rada na kritičkom objavljivanju latinske građe objelodanio je u suradnji s drugim autorima ili samostalno nekoliko knjiga izvora (“Diplomatički zbornik Kraljevine, Hrvatske Dalmacije i Slavonije, sv. 18”, “Opsada Zadra – Obsidio Iadrensis”, “Spisi istarskih bilježnika, sv. I, Spisi labinskog bilježnika Bartolomea Gervazija”, “Registri porečkih bilježnika Henrika de Artizanibus (1433.-1434.) i Antuna de Teodoris (1435.-1449.), Spisi porečkih bilježnika, sv. I, Spisi istarskih bilježnika, sv. II”, “Oporuke stanovnika grada Trogira u Arhivu HAZU” u suradnji sa dr. sc. Marijom Karbić. U suradnji sa prof. Marinom Martinčevićem radi kritičko izdanje “Registri porečkih bilježnika Henrika de Artizanibus (1433.-1434.) i Antuna de Teodoris (1435.-1449.), Spisi porečkih bilježnika, sv. II, Spisi istarskih bilježnika, sv. III”. Također surađuje na pripremi hrvatskog kritičkog izdanja „Cronaca Iadertina“ – „Zadarska kronika“ nepoznatog mletačkog autora u suradnji sa prof. dr. sc. Oljom Perić i dr. sc. Damirom Karbićem.

Doktorska teza Zorana Ladića tiskana je 2012. kao knjiga pod naslovom “Last Will: Passport to Heaven. Urban Last wills from Late Medieval Dalamtia with Special Attention to the Legacies pro remedio animae and ad pias causas”, a za koju je 2013. nagrađen Godišnjom nagradom za najbolju knjigu s područja humanističkih i društvenih znanosti koju dodijeljuje HAZU. Na temelju istraživanja arhivske građe za izradu doktorske disertacije u arhivima u Zadru, Dubrovniku, Kotoru i Arhivu HAZU u Zagrebu, objavljeno je nekoliko znanstvenih radova dok su neki rezultati istraživanja vezani uz doktorsku disertaciju predstavljeni na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima.

Od 1989. do 2006. radio je u svojstvu istraživača na projektu Odsjeka “Izvori, studije i pomagala za hrvatsku povijest od 7. do 19. st.” (glavni istraživači: dr. sc. Miroslav Kurelac†, dr. sc. Ante Gulin) te surađivao na tehničkoj provedbi Akademijinog projekta “Hrvatska i Europa”, sv. 3 (voditelj projekta: akademik Ivan Supičić). Od 2007. do 2010. bio je voditelj znanstvenog projekta “Glagoljski i latinički izvori i studije za povijest stanovništva i svakodnevlja” (101-1012604-2600), a u okviru rada na ovom projektu samostalno je, zajedno sa drugim suradnicima na projektu ili vanjskim suradnicima, objelodanio četiri knjige te 83 znanstvena rada, sudjelovao na 20-ak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Bio je i suradnik na projektu “Srednjovjekovna Istra: prostor zajedništva i suprotnosti (od VI. do XVI. st.)” (140-1400822-0813, glavni istraživač: dr. sc. Ivan Jurković) u okviru kojega je objelodanio deset radova. Od 2015. bio je suradnik na znanstvenom projektu “Izvori, pomagala i studije za hrvatsku povijest od srednjeg vijeka do kraja dugog 19. stoljeća” (HRZZ-IP-2014-09-6547, glavni istraživač: dr. sc. Damir Karbić).

Godine 2010. izabran je za suradnika na projektu HAZU “Acta Croatica” (rad započeo Stjepan Ivšić, kasnije je glavni istraživač bio akademik Josip Bratulić) za koji je izradio kazalo osobnih imena te kazala zemljopisnih i predmetnih pojmova, izradio dio regesta isprava, ispravljao netočne datacije i vršio određene tehničke poslove. Knjiga je tiskana 2017. godine. Godine 2005.-2006. bio je suradnik na međunarodnom projektu “Povijesna kronologija Srednje i jugoistočne Europe” (nositelj projekta: Laszlo Kontler) sa sjedištem pri Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti za koji je, u suradnji sa dr. sc. Ante Nazorom, izradio povijesnu kronologiju Hrvatske od 1848. do 2000. godine.

U studenome 2007. godine izabran je za glavnog urednika projekta “Povijest Hrvata” koji je pokrenula Matica hrvatska u Zagrebu, a u radu kojega sudjeluju brojni hrvatski povjesničari srednje i mlađe generacije, kartografi i likovni urednici. Do sada su tiskane četiri knjige, u pripremi je peta knjiga, a edicija se sastoji od sedam knjiga. Od 2013. do 2017. bio je suradnik Međunarodnog projekta koji se financira iz europskih fondova za znanost naslovljenog “The Way to Jerusalem: Pilgrimage, Cultural and Maritime Routes” sa sjedištem u Lecceu u Italiji (voditelj projekta: prof. dr. sc. Anna Trono, University of Salento u Lecceu). U okviru rada na tom projektu objelodanio je tri znanstvena rada u međunarodnim publikacijama te 2014. sudjelovao na “Workshop Internazionale: “The Way to Jerusalem. Percorsi ed itinerari culturali per uno sviluppo durevole delle regioni costiere del Mar Mediterraneo e del Mar Nero” (Novoli, Italija, 14. siječnja 2014)”.

Od 2018. suradnik je na Međunarodnom znanstvenom projektu „Rethinking Voluntary Reclusion in Mediterranean Europe: New Sources and New Questions” (voditelji projekta: prof. dr. sc. Frances Andrews I dr. sc. Eleonora Rava). Sjedište projekta je u Institute of Mediaeval Studies pri University of St Andrews u Škotskoj. Sudjelovao je na radionici o rekluzama u srednjovjekovnoj Europi pri spomenutom institutu sa izlaganjem “Recluses in Medieval Dalmatia and Istria” (Institute of Mediaeval Studies, St Andrews University, Škotska, 3.-4. Svibnja 2018. Za tisak radova sa ove radionice predan je rad “Female Voluntary Reclusion in Dalmatia in the Central and Late Middle Ages”.

Sudjelovao je u organizaciji više međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova: a) organizator “Međunarodnog znanstvenog skupa o obitelji Zrinski u povodu 340. godišnjice pogibije hrvatskog bana Nikole Zrinskog (1620.-1664.)”, Palača Matice hrvatske – Zagreb, 8-9. studeni 2004.; b) organizator “Znanstvenog skupa Neki aspekti svakodnevnoga života i materijalne kulture u srednjem i novom vijeku u Hrvatskoj”, Palača Matice hrvatske – Zagreb, 23. svibnja 2006.; c) član organizacijskog odbora “Međunarodnog znanstvenog skupa Hrvatsko-crnogorski dodiri: identitet povijesne i kulturne baštine Crnogorskog primorja”, Kotor, Crna Gora, 4.-6. listopada 2007., suorganizatori: Lovorka Čoralić i Zdravka Zlodi; d) član organizacijskog odbora “Međunarodnog znanstvenog skupa Susret dviju Kultura. Obitelj Zrinski u hrvatskoj i mađarskoj povijesti”, Palača Matice hrvatske u Zagrebu – Čakovec, 1.-2- listopada 2009., suorganizatori: Sándor Bene, Lídia Jósvai, Zorislav Lukić; e) organizator Međunarodnog znanstvenog skupa “Putovanje u srednjovjekovnoj i renesansnoj Hrvatskoj u europskom kontekstu”, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Knjižnica – Zagreb, 20. svibnja 2016.

Bio je organizator i moderator sekcije Croatian medieval saints: From rationalism to martyrdom na “Međunarodnom medievističkom kongresu u Leedsu” u Velikoj Britaniji u srpnju 1999. Kao moderator i recenzent sudjelovao je u radu prve, druge i treće medievističke radionice u Rijeci (2013.-2015.). Nizom predavanja iz glagoljske paleografije, srednjovjekovnih putovanja i hodočašća, predstavljanjem projekta Hrvatsko-bugarski odnosi u prošlosti, predavanjem o srednjovjekovnim serijskim tipovima izvora i njihovoj kvantitativnoj analizi te drugim temama sudjelovao je u radu Otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u razdoblju od 2012.-2017.

Kao izlagač sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, kongresima, radionicama i okruglim stolovima u zemlji i inozemstvu.

Bio je recenzent većeg broja znanstvenih, preglednih i stručnih radova u raznim domaćim i stranim serijskim publikacijama, te recenzent više monografija vezano uz srednjovjekovnu povijest Hrvatske, Mađarske i drugih zemalja srednje i jugoistočne Europe i to iz područja političke, društvene, gospodarske, crkvene i hagiografske povijesti.

U razdoblju od 2000. do 2003. vodio je tečaj kurzivne glagoljice studentima povijesti Filozofskog fakulteta i Hrvatskih studija u Zagrebu na temelju izvorne arhivske građe – fonda glagoljskih matičnih i računskih knjiga iz Arhiva HAZU u Zagrebu što je rezultiralo izradom nekoliko diplomskih i znanstvenih radova. Isti tečaj vodio je i od 2007. do 2009. godine. Bio je mentor u izradi dva diplomska rada kao i četiri doktorska rada Odsjeku za povijest Hrvatskih studija i Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te član komisija u nekoliko obrana diplomskih i doktorskih radnji.

---

Bibliografija

Zoran Ladić – Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI

U svom znanstvenom radu prvenstveno se bavi društvenim, svakodnevnim, gospodarskim i religoznim temama urbanih i ruralnih zajednica u srednjovjekovnoj i ranomodernoj Hrvatskoj, Dalmaciji i Slavoniji, te objavljivanjem latinskih i glagoljičkih izvora za hrvatsku srednjovjekovnu i ranomodernu povijest. Tijekom svog znanstvenog rada doticao se i nekih drugih tema iz hrvatske povijesti 17. i 18. st. (razdoblje otpora hrvatskih i ugarskih velikaša bečkom centralizmu, povijesna demografija, kvantitativne analize latinskih i glagoljskih matičnih knjiga u cilju istraživanja demografske i obiteljske povijeste te nataliteta i kortaliteta na tzv. mikroprostorima hrvatskih otočkih naselja, sela u zaleđu Dalmacije te sela u središnjoj Hrvatskoj). Nakon odslušanog tečaja glagoljice koji je tijekom 1991. i 1992. održao akad. Eduard Hercigonja te predmeta Glagoljska paleografija i starocrkvenopslavenski jezik, koje je predavao prof. dr. Henrik Birnbaum na doktorskom studiju Odsjeka za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti, započeo je istraživanja glagoljskih matičnih knjiga Hrvatskog Primorja i Istre koji se čuvaju u Arhivu HAZU u Zagrebu što je rezultiralo objelodanjivanjem nekoliko kritičkih izdanja glagoljskih vrela i studija utemeljenih na njihovoj raščlambi. Za sve navedene znanstvene teme istraživao je u različitim arhivima u zemlji i inozemstvu (Hrvatski državni arhiv, Arhiv Hrvatske akademije znanosti I umjetnosti, Državni arhiv u Zadru, Arhiv franjevačkog samostana u Zadru, Sabirni centar Šibenik Državnog arhiva u Zadru, Državni arhiv u Dubrovniku, Državni arhiv u Pazinu, Mađarski državni arhiv u Budimpešti, Arhiv Mađarske akademije znanosti, Istorijski arhiv u Kotoru i dr.). U radu na glagoljičkom gradivu izradio je transliteraciju i historiografsku analizu glagoljičke građe iz Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koja je rezultirala znanstvenom studijom o poreznim davanjima stanovnika župe Šćitarjevo kod Velike Gorice (u suradnji s dr. sc. Goranom Budečom), a radio je na transliteraciji i demografskoj analizi matičnih knjiga župe Dobrinj na Krku, a 2017. u suradnji sa Josipom Bratulićem dovršen je rad na kritičkom izdanju “Hrvatske glagoljične i čirilićne isprave iz zbirke Stjepana Ivšića 1100-1527, Acta Croatica. Hrvatski spomenici”, knj. 1. U okviru znanstvenog rada na kritičkom objavljivanju latinske građe objelodanio je u suradnji s drugim autorima ili samostalno nekoliko knjiga izvora (“Diplomatički zbornik Kraljevine, Hrvatske Dalmacije i Slavonije, sv. 18”, “Opsada Zadra – Obsidio Iadrensis”, “Spisi istarskih bilježnika, sv. I, Spisi labinskog bilježnika Bartolomea Gervazija”, “Registri porečkih bilježnika Henrika de Artizanibus (1433.-1434.) i Antuna de Teodoris (1435.-1449.), Spisi porečkih bilježnika, sv. I, Spisi istarskih bilježnika, sv. II”, “Oporuke stanovnika grada Trogira u Arhivu HAZU” u suradnji sa dr. sc. Marijom Karbić. U suradnji sa prof. Marinom Martinčevićem radi kritičko izdanje “Registri porečkih bilježnika Henrika de Artizanibus (1433.-1434.) i Antuna de Teodoris (1435.-1449.), Spisi porečkih bilježnika, sv. II, Spisi istarskih bilježnika, sv. III”. Također surađuje na pripremi hrvatskog kritičkog izdanja „Cronaca Iadertina“ – „Zadarska kronika“ nepoznatog mletačkog autora u suradnji sa prof. dr. sc. Oljom Perić i dr. sc. Damirom Karbićem.

Doktorska teza Zorana Ladića tiskana je 2012. kao knjiga pod naslovom “Last Will: Passport to Heaven. Urban Last wills from Late Medieval Dalamtia with Special Attention to the Legacies pro remedio animae and ad pias causas”, a za koju je 2013. nagrađen Godišnjom nagradom za najbolju knjigu s područja humanističkih i društvenih znanosti koju dodijeljuje HAZU. Na temelju istraživanja arhivske građe za izradu doktorske disertacije u arhivima u Zadru, Dubrovniku, Kotoru i Arhivu HAZU u Zagrebu, objavljeno je nekoliko znanstvenih radova dok su neki rezultati istraživanja vezani uz doktorsku disertaciju predstavljeni na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima.

Od 1989. do 2006. radio je u svojstvu istraživača na projektu Odsjeka “Izvori, studije i pomagala za hrvatsku povijest od 7. do 19. st.” (glavni istraživači: dr. sc. Miroslav Kurelac†, dr. sc. Ante Gulin) te surađivao na tehničkoj provedbi Akademijinog projekta “Hrvatska i Europa”, sv. 3 (voditelj projekta: akademik Ivan Supičić). Od 2007. do 2010. bio je voditelj znanstvenog projekta “Glagoljski i latinički izvori i studije za povijest stanovništva i svakodnevlja” (101-1012604-2600), a u okviru rada na ovom projektu samostalno je, zajedno sa drugim suradnicima na projektu ili vanjskim suradnicima, objelodanio četiri knjige te 83 znanstvena rada, sudjelovao na 20-ak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Bio je i suradnik na projektu “Srednjovjekovna Istra: prostor zajedništva i suprotnosti (od VI. do XVI. st.)” (140-1400822-0813, glavni istraživač: dr. sc. Ivan Jurković) u okviru kojega je objelodanio deset radova. Od 2015. bio je suradnik na znanstvenom projektu “Izvori, pomagala i studije za hrvatsku povijest od srednjeg vijeka do kraja dugog 19. stoljeća” (HRZZ-IP-2014-09-6547, glavni istraživač: dr. sc. Damir Karbić).

Godine 2010. izabran je za suradnika na projektu HAZU “Acta Croatica” (rad započeo Stjepan Ivšić, kasnije je glavni istraživač bio akademik Josip Bratulić) za koji je izradio kazalo osobnih imena te kazala zemljopisnih i predmetnih pojmova, izradio dio regesta isprava, ispravljao netočne datacije i vršio određene tehničke poslove. Knjiga je tiskana 2017. godine. Godine 2005.-2006. bio je suradnik na međunarodnom projektu “Povijesna kronologija Srednje i jugoistočne Europe” (nositelj projekta: Laszlo Kontler) sa sjedištem pri Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti za koji je, u suradnji sa dr. sc. Ante Nazorom, izradio povijesnu kronologiju Hrvatske od 1848. do 2000. godine.

U studenome 2007. godine izabran je za glavnog urednika projekta “Povijest Hrvata” koji je pokrenula Matica hrvatska u Zagrebu, a u radu kojega sudjeluju brojni hrvatski povjesničari srednje i mlađe generacije, kartografi i likovni urednici. Do sada su tiskane četiri knjige, u pripremi je peta knjiga, a edicija se sastoji od sedam knjiga. Od 2013. do 2017. bio je suradnik Međunarodnog projekta koji se financira iz europskih fondova za znanost naslovljenog “The Way to Jerusalem: Pilgrimage, Cultural and Maritime Routes” sa sjedištem u Lecceu u Italiji (voditelj projekta: prof. dr. sc. Anna Trono, University of Salento u Lecceu). U okviru rada na tom projektu objelodanio je tri znanstvena rada u međunarodnim publikacijama te 2014. sudjelovao na “Workshop Internazionale: “The Way to Jerusalem. Percorsi ed itinerari culturali per uno sviluppo durevole delle regioni costiere del Mar Mediterraneo e del Mar Nero” (Novoli, Italija, 14. siječnja 2014)”.

Od 2018. suradnik je na Međunarodnom znanstvenom projektu „Rethinking Voluntary Reclusion in Mediterranean Europe: New Sources and New Questions” (voditelji projekta: prof. dr. sc. Frances Andrews I dr. sc. Eleonora Rava). Sjedište projekta je u Institute of Mediaeval Studies pri University of St Andrews u Škotskoj. Sudjelovao je na radionici o rekluzama u srednjovjekovnoj Europi pri spomenutom institutu sa izlaganjem “Recluses in Medieval Dalmatia and Istria” (Institute of Mediaeval Studies, St Andrews University, Škotska, 3.-4. Svibnja 2018. Za tisak radova sa ove radionice predan je rad “Female Voluntary Reclusion in Dalmatia in the Central and Late Middle Ages”.

Sudjelovao je u organizaciji više međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova: a) organizator “Međunarodnog znanstvenog skupa o obitelji Zrinski u povodu 340. godišnjice pogibije hrvatskog bana Nikole Zrinskog (1620.-1664.)”, Palača Matice hrvatske – Zagreb, 8-9. studeni 2004.; b) organizator “Znanstvenog skupa Neki aspekti svakodnevnoga života i materijalne kulture u srednjem i novom vijeku u Hrvatskoj”, Palača Matice hrvatske – Zagreb, 23. svibnja 2006.; c) član organizacijskog odbora “Međunarodnog znanstvenog skupa Hrvatsko-crnogorski dodiri: identitet povijesne i kulturne baštine Crnogorskog primorja”, Kotor, Crna Gora, 4.-6. listopada 2007., suorganizatori: Lovorka Čoralić i Zdravka Zlodi; d) član organizacijskog odbora “Međunarodnog znanstvenog skupa Susret dviju Kultura. Obitelj Zrinski u hrvatskoj i mađarskoj povijesti”, Palača Matice hrvatske u Zagrebu – Čakovec, 1.-2- listopada 2009., suorganizatori: Sándor Bene, Lídia Jósvai, Zorislav Lukić; e) organizator Međunarodnog znanstvenog skupa “Putovanje u srednjovjekovnoj i renesansnoj Hrvatskoj u europskom kontekstu”, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Knjižnica – Zagreb, 20. svibnja 2016.

Bio je organizator i moderator sekcije Croatian medieval saints: From rationalism to martyrdom na “Međunarodnom medievističkom kongresu u Leedsu” u Velikoj Britaniji u srpnju 1999. Kao moderator i recenzent sudjelovao je u radu prve, druge i treće medievističke radionice u Rijeci (2013.-2015.). Nizom predavanja iz glagoljske paleografije, srednjovjekovnih putovanja i hodočašća, predstavljanjem projekta Hrvatsko-bugarski odnosi u prošlosti, predavanjem o srednjovjekovnim serijskim tipovima izvora i njihovoj kvantitativnoj analizi te drugim temama sudjelovao je u radu Otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u razdoblju od 2012.-2017.

U razdoblju od 2000. do 2003. vodio je tečaj kurzivne glagoljice studentima povijesti Filozofskog fakulteta i Hrvatskih studija u Zagrebu na temelju izvorne arhivske građe – fonda glagoljskih matičnih i računskih knjiga iz Arhiva HAZU u Zagrebu što je rezultiralo izradom nekoliko diplomskih i znanstvenih radova. Isti tečaj vodio je i od 2007. do 2009. godine. Bio je mentor u izradi dva diplomska rada kao i četiri doktorska rada Odsjeku za povijest Hrvatskih studija i Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te član komisija u nekoliko obrana diplomskih i doktorskih radnji.