Ašperger Smiljko, akademik
Rođen:
- 25. siječnja 1921. u Zagrebu
Preminuo:
- 03. svibnja 2014. u Zagrebu
Ašperger Smiljko, akademik
Akademske titule:
- akademik
- doktor znanosti
Institucije:
- redoviti profesor u miru – Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Članstvo u Akademiji:
- redoviti član – Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti (24.07.1991. – 03.05.2014.)
- izvanredni član – Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti (09.06.1983. – 24.07.1991.)
- član suradnik – Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti (06.06.1975. – 09.06.1983.)
Spomenica Smiljko Ašperger : 1921.-2014. / uredio Leo Klasinc
Akademik Smiljko Ašperger, istaknuti kemičar, rodio se u Zagrebu 25. siječnja 1921. Osnovnu školu pohađao je u Đakovu, a gimnaziju u Osijeku. Diplomirao je 1943. na Kemijskom odsjeku Tehničkog fakulteta, gdje je 1946. i doktorirao. Kao student surađivao je s kasnijim nobelovcem Vladimirom Prelogom koji je u to vrijeme bio docent Tehničkog fakulteta i bio njegov posljednji živući zagrebački student.
Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu bio je docent od 1952., od 1958. izvanredni, a od 1962. redoviti profesor fizikalne kemije. Na Fakultetu je bio predstojnik Zavoda za kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta (1970.-1978.) i dekan (1959.-1962., 1964.-1966., 1970.-1972.). Od 1966. do 1968. bio je predsjednik Hrvatskog kemijskog društva, a od 1998. njegov počasni član. Od 1958. do 1974. bio je i suradnik Instituta Ruđer Bošković. Usavršavao se u Londonu i Rochesteru (SAD), a predavao je na sveučilištima u Minneapolisu, Chicagu i Kijevu.
Redoviti član HAZU postao je 1991., a od 1983. bio je izvanredni član, te od 1975. član suradnik. Od 1994. do 2000. bio je tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti te član Predsjedništva HAZU. Bio je i prvi predsjednik Zaklade HAZU od njenog osnutka 1993. pa do 1998.
Akademik Smiljko Ašperger bio je autor je preko 100 publikacija objavljenih u vodećim svjetskim znanstvenim časopisima. Bavio se istraživanjem reakcijskih mehanizama, teorijom reakcije supstitucije, spektrometrijom masa i primjenom stabilnih izotopa u kemiji. Među ostalim sudjelovao je u otkriću sekundarnog a-deuterijskog kinetičkog izotopnog efekta i primijenio ga na studij reakcijskih mehanizama. Zajedno s Karlom Weberom otkrio je negativni kinetički temperaturni koeficijent kod fotooksidacija glicerola i etilen glikola s bikromatom, što je dovelo do otkrića četverovalentnog kroma koji je do tada bio nepoznat.Akademik Smiljko Ašperger bio je dobitnik nagrade Ruđer Bošković 1967., nagrade za životno djelo u znanosti 1993., nagrade Josip Juraj Strossmayer 1997. za najuspješniju knjigu iz područja znanosti Kemijska kinetika i anorganski reakcijski mehanizmi te medalje Božo Težak Hrvatskog kemijskog društva 1998.