Članovi Akademije

Vončina Josip, akademik

Akademske titule:

• akademik
• doktor znanosti

Institucije:

• redoviti profesor u miru – Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Članstvo u Akademiji:

• redoviti član – Razred za filološke znanosti (24.07.1991. – 18.10.2010.)
• izvanredni član – Razred za filološke znanosti (11.03.1986. – 24.07.1991.)
• član suradnik – Razred za filološke znanosti (07.06.1977. – 11.03.1986.)

Spomenica Josip Vončina : 1932.-2010. / uredio August Kovačec

Akademik Josip Vončina, istaknuti jezikoslovac i vrsni poznavatelj povijesti hrvatskoga jezika, rodio se 18. rujna 1932. godine u Ravnoj Gori. Osnovnu školu završio je u Slavonskoj Požegi a gimnaziju u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1960. godine diplomirao je studijske grupe: VIII. (Narodni jezik i književnost) i IX. (Ruski jezik i književnost). Iste godine postao je asistentom na Katedri za povijest i dijalektologiju hrvatskoga jezika. 1965 godine doktorirao je disertacijom „Jezik Antuna Kanižlića“. 1968. godine izabran je za docenta, 1974. za izvanrednog profesora, 1978. za redovitog profesora. Više je godina predavao na pedagoškim fakultetima u Rijeci i Osijeku. Na Zagrebačkoj slavističkoj školi bio je pomoćnikom direktora 1972. godine te više godina predavač i lektor. Od 1976. do 1978. bio je prodekan Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Radio je kao lektor za hrvatski jezik u u Kölnu, Rennesu i Mannheimu te kao gostujući profesor u Kölnu, i Zürichu. Od 1992. do umirovljenja 1999. godine bio je predstojnik Katedre za povijest hrvatskoga jezika i hrvatsku dijalektologiju.

1977. godine postaje član suradnik, 1986. izvanredni član, a 1991. izabran je za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za filološke znanosti. Od 1997. do kraja 2003. godine bio je tajnikom Razreda za filološke znanosti HAZU. Akademik Vončina bio je voditelj istraživačkog projekta Proučavanje povijesti hrvatskoga književnog jezika, glavni urednik Dopuna Akademijina rječnika i član uredništva IV. knjige projekta Hrvatska i Europa.

Bio je jedan od osnivača i izvršni urednik biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Matice hrvatske.

Težište znanstvenog rada akademika Vončine bilo je na proučavanju povijesti hrvatskoga jezika, i to pretežno na proučavanju jezika i stila hrvatske književnosti od 15. do 18. stoljeća. Najveću je pažnju posvetio 300-godišnjem razdoblju hrvatskog jezičnog predstandarda obradivši metodološka pitanja i jezični kontinuitet za razdoblje, srednjovjekovlje – renesansa, probleme starijih grafija i pravopisâ, starih gramatika i rječnikâ.

Akademik Vončina neprestano je pronalazio nove veze, utjecaje i međusobna prožimanja pisaca kopnene i primorske Hrvatske, što govori o jasnom vremenskom i prostornom kontinuitetu trodijalektatnog hrvatskog književnog izraza predstandardnoga razdoblja.

Stilističke analize tekstova starije hrvatske književnosti ispunile su najveći broj njegovih radova. Stvorio je bogatu zbirku modernih uzoraka jezično-povijesno-stilističkih interpretacija hrvatskih književnih tekstova ranijeg razdoblja što ga čini jednim od najboljih poznavaoca starohrvatskih književnih tekstova.

Posebnu je pažnju posvetio analizi starih hrvatskih rječnika, a njegove interpretacije stare hrvatske gramatičarske literature i leksikografije zasigurno idu u red najbolje obavljenih poslova na tom području. Precizno određujući značenja svekolikog jezikoslovnog nazivlja što su ga rabili naši stariji autori, akademik Vončina ispravio je mnoga pogrešna tumačenja i dao ujedno metodološke uzorke za rješavanje takvih problema.

U svom dugogodišnjem plodnom radu akademik Vončina objavio je više od dvije stotine znanstvenih i stručnih priloga (članaka, rasprava i knjiga), a njegova najznačajnija djela su: Analize starih hrvatskih pisaca (1977.), Jezičnopovijesne rasprave (1979.), Jezična baština. Lingvostilistička hrestomatija hrvatske književnosti od kraja 15. do početka 19. stoljeća (1988.), Korijeni Krležina Kerempuha (1991.),  Preporodni jezični temelji (1993.), Tekstološka načela za pisanu baštinu hrvatskoga jezičnog izraza. Posebni prilog Stoljećima hrvatske književnosti (1999.).