Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je u četvrtak 14. prosinca u Knjižnici HAZU svoju redovitu skupštinu na kojoj je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt govorio o radu Akademije u 2023. Hrvatska akademija je u protekloj godini sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije i državnog proračuna nastavila cjelovitu obnovu osam svojih zgrada u Zagrebu stradalih u potresima 2020., uključujući i palaču HAZU, zbog čega je skupština održana izvan sjedišta Akademije.

Tijekom 2023. u organizaciji ili pod pokroviteljstvom HAZU održano je 225 događanja, od toga 102 znanstvena skupa, simpozija i konferencije, 41 predstavljanje knjiga, 37 predavanja i 13 izložbi. Od aktualnih tema, među ostalim, u organizaciji HAZU održan je prvi hrvatski simpozij o umjetnoj inteligenciji, a održan je i simpozij o bedrenici i afričkoj svinjskoj kugi. Nastavljeno je održavanje okruglih stolova o temama iz prava, kao i tradicionalnih znanstvenih skupova o temama iz medicine. Uz ostalo, održan je prvi okrugli stol u Hrvatskoj posvećen pravnoj zaštiti kućnih ljubimaca, pokrenut je simpozij Novosti u andrologiji, a održan je i prvi međunarodni znanstveno-stručni skup o grobljima. Hrvatska akademija je u 2023. započela organizirati ciklus predavanja Znanost u žarištu kojima je cilj na zanimljiv i pristupačan način predstaviti rezultate istraživanja njenih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica.

Prigodnim skupovima Akademija je u 2023. obilježila 100. godišnjicu smrti Dore Pejačević i Vatroslava Jagića, kao i 100. godišnjicu rođenja akademika Matka Peića, 150. godišnjicu rođenja Antuna Gustava Matoša te 200. godišnjicu rođenja Ivana Filipovića. Pod pokroviteljstvom HAZU obilježena je i 40. godišnjica prve uspješne izvantjelesne oplodnje u Hrvatskoj.

Hrvatsku akademiju posjetio je njen dopisni član Svante Pääbo, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju 2022., direktor Instituta za evolucijsku antropologiju Max Planck u Leipzigu te je tom prigodom potpisan memorandum o zajedničkoj znanstvenoj suradnji dviju institucija na kolektivnom znanstvenom projektu Recovery and analysis of DNA sequences from hominin fossils and archaeological samples from Croatia.

U 2023. objavljene su 183 publikacije, što se odnosi na knjige i časopise izdane u nakladi HAZU, uz financijsku potporu Zaklade HAZU te na knjige koje su članovi HAZU objavili kod drugih nakladnika. Objavljen je i novi broj Glasnika HAZU.

Hrvatska akademija se u 2023. obratila javnosti zajedničkom izjavom s Maticom hrvatskom pod nazivom Nastavak srpske jezične i kulturne agresije na hrvatsku, hrvatski jezik i književnost, a javnosti se obratila i Izjavom povodom tobožnjeg međunarodnog priznanja čakavskog jezika te Izjavom vezanom uz osiguranje provedbe javnih arhitektonsko-urbanističkih natječaja u Republici Hrvatskoj. Hrvatska akademija usvojila je i javnosti predložila Mjere za smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena, neodgovornog gospodarenja i drugih antropogenih učinaka na biološku raznolikost Jadranskog mora, kao i Strategiju razvoja primijenjene genomike u Hrvatskoj. Akademija je aktivno sudjelovala u procesu donošenja Zakona o hrvatskom jeziku čiji nacrt su uz ostale izradila i tri njezina redovita člana, a u vezi prijepora o načinu konstituiranja Zakonom predviđenoga Vijeća za hrvatski jezik i o biranju predsjednika toga Vijeća predložila je da se Zakonom njoj povjeri da imenuje predsjednika Vijeća za hrvatski jezik, bilo iz redova akademika ili drugog vrhunskog znanstvenika ili stručnjaka koji proučava hrvatski jezik.

Skupština HAZU prihvatila je Planove rada HAZU za 2024. koje je predstavio glavni tajnik Akademije akademik Dario Vretenar.

Skupština HAZU prihvatila je i Financijsko izvješće o poslovanju HAZU za razdoblje siječanj – lipanj 2023., izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske akademije za 2023. te Financijski plan Hrvatske akademije za 2024. s projekcijama za 2025. i 2026.