U ponedjeljak 11. prosinca 2023. u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održana je svečanost dodjele Književne nagrade Stipana Bilića-Prcića Zaklade HAZU koju je dobio pjesnik Ivan Klarić za zbirku pjesama Dragi Marko.

Odluku o dodijeli Nagrade obrazložila je tajnica Razreda za književnost akademkinja Dubravka Oraić Tolić istaknuvši da je zbirka Dragi Marko primjer autorskog stila koji gaje autentični i dobri pjesnici. “Originalnost ovoga teksta leži u tome da je autor izabrao kulturnog pretka cara Marka Aurelija za svoga intimnog sugovornika. Autor je kroz obraćanja Marku uspio preći preko cijele suvremene civilizacije i postavljati pitanja bez patetike i ideološkog angažmana postavljajući pitanja o nama svima”, rekla je Oraić Tolić. Pohvalila je autorov odabir da komunicira s Markom Aurelijem u periodu kraja drugog stoljeća, kada je Rimsko Carstvo na rubu propasti u čemu prepoznaje poveznicu sa današnjim društvom.

Knjigu “Dragi Marko” objavila je 2021. Naklada Bošković. Čini je šezdesetak pjesama u kojima Klarić pretvara lik Marka Aurelija u lirski subjekt kojemu predočava intelektualno i duhovno siromaštvo svoga doba. “Koristio sam Marka Aurelija kao referentnu točku jer se u njegovoj filozofiji osjeća melankolija prolaznog. Kroz razgovor s njim nastojao sam sagledati svijet u kojem živim i razgovarati sa starim filozofom kojemu priznajem njegovu mudrosti”, rekao je Klarić.

Predsjednik Upravnog odbora Zaklade HAZU akademik Zvonko Kusić podsjetio je da je Nagradu utemeljio najveći pojedinačni donator Zaklade, hrvatski iseljenik Stipan Bilić-Prcić, trgovac i pučki pjesnik. On je nakon smrti 2012. oporučno Zakladi HAZU ostavio novčani iznos i nekretninu u Zagrebu sa željom da se sredstva doniraju za književne nagrade elitnim piscima na hrvatskom jeziku i potporu učenicima imotske Gimnazije dr. Mate Ujevića. Dobitnike Književne nagrade odabire Razred za književnost, a svake se godine dodjeljuje drugom književnom žanru te je ove dodijeljena za poeziju. Knjigu Dragi Marko akademik Kusić je ocijenio kao osvježujuće poetsko ostvarenje koje se na polemičan i satiričan način bavi paradoksalnostima ovoga svijeta. Klarić je osmi dobitnik nagrade Stipana Bilića-Prcića, a do sada su je dobili Milko Valent, Anka Žagar, Helena Sablić Tomić, Julijana Adamović, Borben Vladović, Lucija Ljubić i Zoran Ferić.

Akademik Kusić je istaknuo da je Zaklada HAZU sa 132.000 eura ove godine financirala 177 projekata, uglavnom izdavanje knjiga i održavanje znanstvenih skupova.

Iz obrazloženja:

Književna nagrada Stipana Bilića-Prcića iz posebnog fonda Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dodjeljuje se pjesničkoj knjizi Dragi Marko Ivana Klarića (Naklada Bošković, 2021).

Zbirka Dragi Marko Klarićeva je osma zbirka pjesama. Izrazito je referencijalna, poziva čitatelja da se otisne na intelektualnu plovidbu koja pretpostavlja historiografske, filozofske i literarne uvide, ne libi se postavljanja općih dijagnoza koje se tiču ljudi i ljudskih osobina, povijesti, suvremenosti, politike i sl. Klarićevu zbirku čini šezdesetak pjesama. Marko iz naslova rimski je car i filozof Marko Aurelije, koji je živio u 2. st. Čitava je knjiga izvedena kao velika apostrofa – Marko Aurelije pretvoren je u figuru dostojnu da joj lirski subjekt predoči intelektualno i duhovno siromaštvo te ludilo svoga doba. Klarićev subjekt svome ekskluzivnom sugovorniku govori o ćudljivoj demokraciji, vojsci, pandemiji, Kissingerovim naočalama, pjesnicima („uostalom svaki diktator je propali pjesnik“), ljudskom licemjerju, ratovima, globalizaciji, galaksiji, svemirskim načelima, religijama, ljepoti, vlasti, zlu, digitalnom dobu. Riječ je o lirici koja se puno više utječe duhu nego duši, u kojoj su važni ratio, stav i poruka. Sam autor osvješćuje polidiskurzivnu prirodu svoga pisanja: „volio bih misliti da mi je milošću božjom/ dodijeljena uloga kroničara/ iako bi se ovo što pišem teško/ moglo nazvati kronikom“. U tu lirsku kroniku prodiru među ostalim glose, ispovjedne crtice, bilješke o aktualijama. Povremeno se ispod teksta pojavljuju čak i fusnote koje čitatelja informiraju o spomenutim podacima ili likovima.

Izvještaji Klarićeva subjekta iz našeg vremena, koje – pred očima suvremenika – upućuje Marku Aureliju, gradicijski se kreću od kritike preko polemike do sarkazma. Klarićeve su „poetizirane“ teze britko formulirane. Najčešće im je u podlozi evidentna paradoksalnost. On primjerice piše „da živimo u vremenu kad se na mjestu kulture/ pojavljuju njezini surogati// da kultura nije začuđujuće nemoćna kao što se to obično misli/ nego začuđujuće rijetka// da su se u 21. stoljeću intelektualci pretvorili/ u estradne zabavljače“ itd. Zbirka Dragi Marko nema traga među recentnim poetskim strategijama koji bi slijedila. Iz Klarićeve lirike probijaju erudicija i intelektualistička skepsa, a izvedbeno ju obilježava kontemplativni prosvjetiteljski subjekt koji izrazito afektivno promatra život oko sebe, ali u njemu ne želi aktivno participirati nego tek svjedočiti.

Pjesnička knjiga Dragi Marko Ivana Klarića rafinirano svjedoči o našem vremenu i nama samima. Neka ova nagrada bude još jedan poticaj na njezino čitanje.

Ivan Klarić (Šibenik, 1972.) hrvatski je pisac i pjesnik. Po struci je diplomirani pravnik, a pisanjem se počeo baviti prije 15 godina. Život ga je odveo iz Hrvatske u susjednu Italiju, u Palermo gdje živi i danas. Piše na hrvatskom jeziku, pa je jedna njegova pjesma, uvrštena u Enciklopediju suvremene talijanske poezije, morala biti posebno prevedena. Vezu s domovinom održava i kao član Društva hrvatskih književnika te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Neka od njegovih objavljenih djela su: Ruže i ništavilo (2006), Mjesečeva kuća (2009), Henok (2012), Noino zrcalo (2013), Digitalni žamor (2014), Tihi dani (2015), Zrcala u pustinji (2016), Camileev requiem (2016), Crna pantomima (2018), Sati na vjetru (2019), Karbonski krajolici (2020), Izvještaj iz Pretoriuma (2020), Mrtvo more (2021), Dragi Marko (2021) itd. Za zbirku pjesama Magnitude, 2023. godine dobio je nagradu „Tin Ujević“.