Članovi Akademije

Brozović Dalibor, akademik

Akademske titule:

• akademik
• doktor znanosti

Institucije:

• dopisni član – Makedonska akademija znanosti i umjetnosti (17.06.1986. – 19.06.2009.)
• dopisni član – Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (19.09.2008. – 19.06.2009.)
• glavni ravnatelj – Leksikografski zavod Miroslav Krleža u Zagrebu (1991. – 2001.)

Članstvo u Akademiji:

• redoviti član – Razred za filološke znanosti (11.03.1986. – 19.06.2009.)
• izvanredni član – Razred za filološke znanosti (07.06.1977. – 11.03.1986.)
• član suradnik – Razred za filološke znanosti (06.06.1975. – 07.06.1977.)

Spomenica Dalibor Brozović : 1927.-2009. / uredio Ranko Matasović

Akademik Dalibor Brozović, istaknuti Hrvatski lingvist, rodio se 28. srpnja 1928. u Sarajevu. Osnovnu školu završio je u Zenici, a gimnaziju u Visokom, Sarajevu i Zagrebu. Diplomirao je 1951. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojem je 1957. i doktorirao. Bio je asistent na Akademiji za kazališnu umjetnost (1952.- 1953.) i lektor na Filozofskom fakultetu u Ljubljani do 1956. godine kada na Filozofskom fakultetu u Zadru postaje asistent predavač, zatim 1958. docent, 1962. izvanredni, a od 1968. do 1990. redoviti profesor. Godine 1969. bio je profesor po pozivu na University of Michigan (SAD), a 1971. na Sveučilištu u Regensburgu (Njemačka). Predavao je fonologiju, povijest hrvatskoga jezika i druge kolegije na poslijediplomskim studijima u Zagrebu, Zadru, Dubrovniku i Sarajevu. Održao je niz predavanja na mnogobrojnim seminarima za strane slaviste u Zadru, Zagrebu, Puli, Dubrovniku, Sarajevu te sudjelovao na više od 100 međunarodnih lingvističkih, slavističkih i drugih konferencija i znanstvenih skupova.

1975. godine postao je član suradnik, 1977. izvanredni član a 1986. redoviti član Hrvatske (tada Jugoslavenske) akademije znanosti i umjetnosti. Bio je vanjski je član Makedonske akademije nauka i umjetnosti i član Academia Europea. 1990. bio je član Predsjedništva Republike Hrvatske i poslije potpredsjednik Republike Hrvatske te nekoliko godina (1992-1995) saborski zastupnik. Od 1991. do 2001. bio je glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža« u Zagrebu. Bio je član Odbora za dijalektologiju HAZU, Odbora za leksikografiju HAZU, Odbora za etimologiju HAZU, predsjednik Hrvatsko-bugarskog društva te predsjednik Hrvatskog saveza za esperanto.

Akademik Brozović primio je 1970. Nagradu Grada Zadra za istaknutu znanstvenu djelatnost (za knjigu Standardni jezik), 1992. Nagradu za životno djelo Republike Hrvatske, 2002. Nagradu „Stjepan Ivšić“ kada je objavljena i knjiga s njegovom bioblibliografijom. Nositelj je velereda kralja Zvonimira, reda Ante Starčevića i reda Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića i Nositelj bugarskog ordena Madarskog konjanika 1. reda.

Sudjelovao je u uređivanju brojnih izdanja (časopis Filologija Razreda za filološke znanosti HAZU, Radovi Filozofskoga fakulteta u Zadru, Radovi Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ALE). Za Hrvatsku enciklopediju (sv. 1–4) izradio je šezdesetak natuknica. Osim dijalektologije znanstvena pozornost akademika Brozovića bila je usmjerena prema problematici hrvatskoga književnog jezika i njegove povijesti. Upravo je on autor prve kompletne povijesti pismenoga i standardnoga jezika u Hrvata od Bašćanske ploče do danas (Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih i slavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti). Akademik Brozović objavio je više od tisuću bibliografskih jedinica, među kojima je značajan dio objavljen na više stranih jezika u inozemnim znanstvenim središtima. Najvažnija njegova djela su Rječnik jezika ili jezik rječnika? (Zagreb, 1969) te osobito Standardni jezik (Zagreb, 1970), uvodna studija u zborniku Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, Zagreb, 1978., Fonologija hrvatskoga književnog jezika (Zagreb, 1991).