U organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak 11. svibnja 2023. u Preporodnoj dvorani HAZU održan je okrugli stol Pravna zaštita kućnih ljubimaca, prvi skup u Hrvatskoj posvećen ovoj temi. Kako je kazao predsjednik Znanstvenog vijeća akademik Jakša Barbić, ovo je pitanje obuhvaćeno pravnom zaštitom životinja, ali kućni ljubimci zbog položaja u kojem se nalaze zahtijevaju poseban pristup i zasebnu raspravu, pogotovo jer se hrvatska pravna znanost time nije previše bavila. „Pravno gledano, kućni ljubimac je stvar, ali ne u onom tradicionalnom smislu jer radi se o živom biću koje ima pravo na dostojanstven život, dobrobit, hranu odgoj, zdravlje i zadovoljavanje bioloških potreba. Kućni ljubimac je dio obitelji uz kojeg se vlasnici sentimentalno vežu, posebno stariji, djeca i samci“, kazao je akademik Barbić, podsjetivši da je uoči dočeka nove 2023. godine 27 gradova i općina u Hrvatskoj upravo radi dobrobiti životinja odustalo od tradicionalnog vatrometa, što pokazuje koliko zaštita kućnih ljubimaca zalazi u javnu sferu.

„U 2022. u Europskoj je uniji (uz Norvešku i Švicarsku) registrirano 145 milijuna kućnih ljubimaca, što predstavlja porast od 5 milijuna u odnosu na 2021.To znači da u prosjeku svaki treći europski građanin ima kućnog ljubimca, odnosno da prosječno svaka obitelj ima jednog ljubimca. Usporedno s time raste i vrijednost proizvedene hrane za kućne ljubimce: 2021. iznosila je 27,7 milijardi eura, što ukazuje na godišnji rast od oko 3 posto. Vrijednost vezanih usluga iznosila je još 23,5 milijardi eura. Statistike ukazuju na godišnju vrijednost trgovine psima i mačkama od 1,3 milijarde eura. Brojna se pravna pitanja otvaraju u vezi s rastućim tržištem za kućne ljubimce i golemim opsegom neželjene nezakonite trgovine u vezi s tržištem pratećih uslužnih djelatnosti i uzgojem kućnih ljubimaca, koja poprima sve veće razmjere“, kazao je akademik Barbić. Prema njegovim riječima, u središte rasprava treba staviti pitanje odgovornosti: odgovoran uzgoj i držanje kućnih ljubimaca, određenje njihova pravnog položaja i razmatranje njihovih prava. „Pojave neodgovornog postupanja s kućnim ljubimcima, neprimjerenog čuvanja i skrbi o njima, pa i pogrešnog odgoja utječu na dojam u javnosti o njihovu držanju za koji ne treba kriviti kućne ljubimce nego njihove vlasnike. To pak zahtijeva odgovarajuće pravno uređenje, a pitanje je imamo li ga“, smatra akademik Barbić.

Dr. sc. Ivana Lohman Janković i dr. Andrea Mihaljević iz Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede govorile su o temi Kućni ljubimci – izazovi u primjeni postojećeg zakonodavstva o zaštiti životinja i donošenju novog i istaknule da velik dio rješavanja pitanja vezanih uz kućne ljubimce spada u djelokrug jedinica lokalne samouprave pa stoga i praksa varira.

Na okruglom stolu govorili su i prof. dr. sc. Mirela Župan s Pravnog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku na temu Prekogranični pravni promet kućnim ljubimcima, osobito psima, izv. prof. dr. sc. Igor Vuletić s istog fakulteta dao je kritički osvrt na kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja, a izv. prof. dr. sc. Ana Đanić, također s osječkog Pravnog fakulteta, govorila je o temi Posebna upravna postupanja i provedba nadzora u zaštiti kućnih ljubimaca. Izv. prof. dr. sc. Dubravka Klasiček i dr. sc. Tomislav Nedić s Pravnog fakulteta u Osijeku govorili su o kućnim ljubimcima u građanskom pravu, dok je o psima kao „žrtvama“ i „počiniteljima“ govorio je prof. dr. sc. Krešimir Severin s  Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Pravna promišljanja o položaju kućnih ljubimaca u obitelji dala je izv. prof. dr. sc. Sandra Winkler s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Dijana Tomašegović Nikolić iz Hrvatskog kinološkog saveza predstavila je pravni okvir uzgoja pasa, dok je prof. dr. sc. Ivica Bošković s Fakultet agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku govorio o utjecaju pravnih propisa na uzgoj hrvatskih pasmina pasa.