Odsjek za etnologiju Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirao je u petak 24. ožujka 2023. koncert Mješovitog župnog zbora svete Cecilije iz Jelse koji je u prepunoj Preporodnoj dvorani palače Narodnog doma HAZU u Zagrebu izveo oratorij ZA KRIŽEN, skladatelja i dirigenta Slavka Reljića. Trostavačni oratorij sastoji se od niza tradicijskih napjeva za liturgijske i paraliturgijske pjesme koje se u Jelsi pjevaju tijekom Korizme i Velikog tjedna. Manji broj napjeva potječe iz Staroga Grada i grada Hvara. Vrhunac oratorija predstavlja izvedba drevne poeme iz 15. stoljeća „Gospin plač“, koja svojim arhaičnim napjevom predstavlja jedinstvenu glazbenu pojavu. Izvodi se u višestoljetnoj procesiji „Za križen“, koja se odvija u noći s Velikog četvrtka na Veliki petak, a obuhvaća šest susjednih župa u središnjem dijelu otoka Hvara, među kojima je i Jelsa. Procesija je 2009. uvrštena na UNESCO-ovu listu reprezentativne nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Prije početka koncerta nazočnima se obratio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt koji je spomenuo da je Narodni dom bio prvo Akademijino sjedište sve do izgradnje Akademijine palače na Zrinjevcu 1880., a prije toga sjedište Hrvatskog narodnog preporoda gdje su u ožujku 1848. prihvaćena Zahtijevanja naroda, hrvatski politički program kojim se uz ostalo traži sjedinjenje Dalmacije s Kraljevinom Hrvatskom i Slavonijom, a tom je prilikom Josip Jelačić  izabran za hrvatskog bana. “Ovdje je 1867. održana prva svečana sjednica naše Akademije, a među prvih 16 akademika bio je i Hvaranin Šime Ljubić, iz Starog Grada. Akademijin utemeljitelj i pokrovitelj biskup Josip Juraj Strossmayer tom je prilikom održao govor posvećen odnosu vjere i znanosti te o simbolici križa, a u ruci je pritom držao križ koji mu je darovao tadašnji papa Pio IX. Križ i manifestacija Za križen, koja je postala dio svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a, okupili su i nas ovdje večeras”, kazao je akademik Neidhardt, istaknuvši da je Hvar dao najviše hrvatskih akademika, više od ijedne hrvatske sredine. Spomenuo je i da HAZU dugo i sustavno skrbi za tradicionalnu baštinu hrvatskog naroda o čemu svjedoči djelovanje Odsjeka za etnologiju koji je osnovan  još 1888. kao Odbor za sabiranje spomenika tradicionalne literature te je najstarija etnološka ustanova u Hrvatskoj. “U sklopu Odbora na poticaj prvog Akademijinog predsjednika Franje Račkog pokrenut je 1896. Zbornik za narodni život i običaje koji kontinuirano izlazi do danas i u toj ediciji izašle su 62 knjige. Uz Zbornik, a posebno uz njegovog drugog urednika Antuna Radića i njegov naputak pod nazivom Osnova za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu iz 1897. vežu se počeci hrvatske etnologije”, kazao je akademik Neidhardt, a nazočnima se obratio i voditelj Odsjeka za etnologiju HAZU akademik Dragutin Feletar te jelšanski župnik Stanko Jerčić.