Supičić Ivan, akademik

Redoviti članovi VIII. Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju
Supičić Ivan

Datum rođenja:

  • 18.07.1928

Mjesto rođenja:

  • Zagreb

Adrese:

  • Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, 10000 Zagreb

Telefoni:

  • Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju HAZU +385 01 4895 171

E-mail adrese:

Supičić Ivan, akademik

Redoviti članovi VIII. Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju

Akademske titule:

  • akademik
  • doktor znanosti

Institucije:

  • redoviti profesor u miru – Muzička akademija u Zagrebu i Université des sciences humaines u Strasbourgu (Francuska)
  • dopisni član – Slovenska akademija znanosti i umjetnosti (24.04.1981. – …)
  • redoviti član – Académie des sciences, des arts et des lettres u Parizu

Funkcije u Akademiji:

  • zamjenik tajnika – Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju (01.01.2019. – …)
  • predsjednik – Odbor projekta Hrvatska i Europa

Članstvo u Akademiji:

  • redoviti član – Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju (09.06.1983. – …)
  • izvanredni član – Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju (26.01.1973. – 09.06.1983.)

Životopis

Ivan Supičić rođen je u Zagrebu 18. srpnja 1928. godine. Nakon završetka osnovne škole i gimnazije, kao i  srednje muzičke škole, apsolvirao je studij prava na Pravnom fakultetu (1954.) i diplomirao studij klavira na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu (1953.), na kojoj je 1956. postao asistent za estetiku i sociologiju glazbe.

Neposredno potom objavio je na francuskom jeziku knjigu La musique expressive (Paris, Presses Universitaires de  France, 1957.), a zatim  i niz članaka u uglednim francuskim i švicarskim časopisima (Revue d’esthétique, Cahiers internationaux de sociologie, Revue musicale suisse). Istaknuti profesori pariškog sveučilišta Sorbonne Etienne Souriau i Jacques Chailley potakli su ga da nastavi s istraživačkim radom u francuskom središnjem  institutu za znanstvena  istraživanja  (Centre National de la Recherche Scientifique) u Parizu, u kojem je radio kao istraživač od 1960. do 1963. pripremajući do 1962.  svoj prvi doktorat („d’université“) Eléments de sociologie musicale,  koji je obranio  na pariškoj Sorbonni već te  iste godine.

Tijekom sljedećih 30 godina, između 1964. i 1994., Supičić je izgradio svoj akademski status kao sveučilišni profesor na Sveučilištu u Zagrebu (do 1984.) i na Université des Sciences Humaines u Strasbourgu (1979.-1994.), na kojem je 1986. obranio svoj drugi doktorat („d’Etat“) Musicologie et interdisciplinarité : l’apport socio-historique et les travaux musicologiques en France de 1953 à 1983. Predmeti koje je nakon toga predavao kao sveučilišni profesor na tom Sveučilištu bili su estetika glazbe, sociologija glazbe, socijalna povijest glazbe i metodologija znanstvenog istraživanja u muzikologiji. Njegove druge aktivnosti obuhvaćale su predavanja na nizu znanstvenih skupova u Hrvatskoj i u inozemstvu (Belgija, Švedska, SAD, Francuska, Slovenija, Italija). Godine 1967. održao je niz predavanja o sociologiji glazbe na Université Libre u Bruxellesu, a akademsku godinu 1967.-1968. proveo je u  istraživanju na Harvard University  (Cambridge, Massachusetts, SAD), kao prvi  korisnik „Stipendije Zlatka Balokovića“  pri Akademiji.

Akademik Supičić bio je spiritus movens, inicijator i pokretač čitavog niza inovativnih znanstvenih i izdavačkih projekata ne samo u modernoj hrvatskoj muzikologiji nego i na širem znanstvenom (i kuturološkom) području, kao i na svjetskom planu. To su među ostalim bili od samoga početka sedamdesetih godina 20. stoljeća:

  • osnivanje 1970. prvog kompletnog  studija  (katedre) za muzikologiju u Hrvatskoj  pri Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu; tim pothvatom je bilo osigurano  stvaranje, sve do danas, niza generacija studenata i budućih istraživača i nastavnika iz te struke u Hrvatskoj, do te mjere da se uza sve druge njegove doprinose, kao i uz sudjelovanje njegovih suradnika,   nastupajuće razdoblje može smatrati „erom Ivana Supičića“ u hrvatskoj muzikologiji;
  • osnutak dvaju muzikoloških istraživačkih zavoda, pri Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu i pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, koje je   vodio kao njihov predstojnik i u kojima se već desetljećima kontinuirano istražuje hrvatska glazbena povijest;
  • pokretanje svjetski poznatog, znanstvenog časopisa za estetiku i sociologiju glazbe na engleskom, njemačkom i francuskom jeziku, prvog te vrste u svijetu,  International Review of the Aesthetics and Sociology of Music (IRASM), kojem je tijekom 30 godina  (1970.-1999.) bio glavni urednik, okupivši kao  suradnike  velik broj uglednih autora iz niza zemalja i s gotovo svih kontinenata; tim potezom došlo je do međunarodne afirmacije hrvatske muzikologije i njezino puno otvaranje svjetskim gibanjima i izlazak na svjetsku scenu;
  • pokretanje i uređivanje tijekom 20-ak godina monumentalnog znanstveno-izdavačkog projekta, prvoga te vrste, opsega i značenja u Hrvatskoj i svijetu,  Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, u posebnim knjigama na hrvatskom, engleskom i francuskom jeziku s dosad objavljenih 9 svezaka enciklopedijskog formata (na svakome od ta tri jezika po tri) od ukupno oko 6.700 tiskanih stranica s ilustracijama u koloru i u suradnji s više od stotine uglednih hrvatskih znanstvenika  koje je Supičić kao voditelj projekta i glavni urednik okupio i vodio. Taj projekt predstavlja sintezu i vrhunac ostvarenog u znanstvenom predstavljanju Europi i svijetu cjelokupne hrvatske povijesti i kulture u europskom kontekstu od kasne antike do kraja 18. stoljeća. Izdanja na stranim jezicima objavljena su  u suradnji između HAZU i francuskih izdavača Somogy (Paris) i Presses Universitaires de Rennes (Rennes)  te britanske izdavačke kuće Phillip Wilson (London), a u Hrvatskoj AGM i Školska knjiga (Zagreb). Projekt se nastavlja i od 19. stoljeća dalje, a dosad izašli svesci  bili  su predstavljeni među ostalim u Parizu (UNESCO i  Salon du livre), Londonu i  Rimu.

Ivan Supičić je objavio preko 150 radova, članaka i knjiga, na više jezika (hrvatskom, francuskom, talijanskom, poljskom, slovenskom, njemačkom, kineskom i katalonskom). Njihov sadržaj ide od socijalne povijesti i sociologije glazbe do estetike glazbe,  kulturoloških studija i  humanističke duhovnosti. Njegova su glavna djela  knjige:  Estetika europske glazbe (Zagreb, JAZU, 1978., Školska knjiga, 2006., 355 str.);  Music in Society: A Guide to the Sociology of Music (New York-Styuvesant, Pendragon Press, 1987., XIV-488 str.) koja je u raznim verzijama objavljena i na hrvatskom, francuskom, poljskom i kineskom (Peking, 2005.); te Za univerzalni humanizam. Prema potpunijoj čovječnosti (Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2010., 726 str.).

Akademik Supičić je tijekom dugih godina obnašao niz dužnosti, među kojima u više mandata tajnika Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju te člana Predsjedništva HAZU; pročelnika muzikološkog odsjeka na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu: predsjednika Hrvatskog muzikološkog društva; od 1975. do 1982. potpredsjednika te od 1982. do 1987. predsjednika Međunarodnog muzikološkog društva (Basel) te u dva mandata predsjednika Hrvatske komisije za suradnju s UNESCO-om. Njegovim nastojanjem Razred za muzičku umjetnost HAZU postaje 1985. god. Razredom za glazbenu umjetnost i muzikologiju, čime je odano  najviše službeno priznanje važnosti ove  znanstvene discipline koja je, kao i u svjetskoj znanosti, stala i u nas ravnopravno uz bok povijesti književnosti i likovnih umjetnosti. U Supičićevo organiziranje međunarodnih znanstvenih skupova idu svjetski kongres Međunarodnog muzikološkog društva (Bologna, 1987.), simpozij o sociologiji glazbe 1974. u  suradnji istoga Društva  i  Akademije (Zagreb, 1974.), te  onaj o kulturnoj dimenziji znanstvenog i  tehnološkog napretka (Zagreb, 1993.)  u organizaciji iste  HAZU i Europske akademije za znanost, umjetnost i književnost (Paris), a u okviru Svjetskog desetljeća kulturnog razvoja UNESCO-a.

Godine 1973. Supičić postaje izvanredni,  a 1983. redoviti član JAZU. Usto je vanjski dopisni član Slovenske akademije znanosti in  umetnosti (Ljubljana)  i redoviti član Académie Européenne des Sciences, des Arts et des Lettres (Paris).

Nagrade i priznanja

  • 1970.  – Zlatna spomen medalja Saveza kompozitora Jugoslavije za aktivno sudjelovanje u radu Saveza.
  • 1981.  –  Izbor za vanjskog dopisnog člana Slovenske akademije  znanosti in umetnosti.
  • 1987.  –  Orden rada sa zlatnim vijencem Predsjedništva SFRJ za  naročite zasluge i postignute uspjehe u radu od značaja za napredak zemlje.
  • 2002.  –  Nagrada „Europski krug“ Europskog pokreta Hrvatska za izvanredni doprinos promicanju europskih vrijednosti u Hrvatskoj i domovine u svijetu na području znanosti.
  • 2002.  – Odlikovanje Predsjednika  Republike Hrvatske Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
  • 2012.  –  Imenovanje za počasnog člana Hrvatskog muzikološkog društva kao njegova suosnivača i prvoga  predsjednika za zasluge na pokretanju i trajnom podupiranju  izdavačke i drugih djelatnosti HMD-a.
  • 2012.  –  Priznanje Kršćanskog akademskog kruga i časopisa Nova prisutnost kao počasnom predsjedniku Kruga  i utemeljitelju Nove prisutnosti.
  • 2013.  –  Imenovanje titularom  Académie Européenne des Sciences, des Arts et des Lettres / Europske akademije znanosti, umjetnosti i literature, Paris  („pro praestantissimis meritis nominatum“).
  • 2017.  –  Priznanje dr. Branko Lovrec Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj za promicanje dijaloga između religija i društva.
  • 2020. –  Državna nagrada za životno djelo u humanističkim znanostima.

Bibliografija

Knjige

  1. La Musique expressive, Presses Universitaires de France, Paris 1957.
  2. Elementi sociologije muzike, JAZU, Zagreb 1964.
  3. Wstep do sociologii muzyki, Panstwowe Wydawnictwo Naukowe, Warszawa 1969.
  4. Musique et Société. Perspectives pour une sociologie de la musique, Muzička akademija, Zagreb 1971.
  5. Estetika evropske glazbe, JAZU, Zagreb 1978, 1. izd.
  6. Musique et interdisciplinarité: l’apport socio-historique et les travaux musicologiques en France de 1953 à 1983, Thèse de Doctorat d’Etat, Université des Sciences Humaines de Strasbourg, 1986. (rukopis / typescript)
  7. Music in Society. A Guide to the Sociology of Music, Pendragon Press, Stuyvesant-New York 1987.
  8. She hui zhong de yin yue : yin yue she hui xue dao lun = Music in Society: A Guide to the Sociology of Music (na kineskom), Peking 2005.
  9. Estetika europske glazbe, Školska knjiga, Zagreb 2006, 2. izd.
  10. Za univerzalni humanizam. Prema potpunijoj čovječnosti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2010.
  11. Da ljubav živimo. Od ideologije ljubavi do ljubavi same, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove u Zagrebu, Zagreb 2016.

Radovi  u časopisima referiranim u svjetskim bazama podataka

  1. O umjetničkoj ocjeni muzičkog djela, Savremeni akordi 5-12 (Beograd 1954) 58.
  2. L’esthétique du temps musical et de l’interprétation créatrice, Musique et Radio 544 (Paris 1956).
  3. L’auditeur contemporain et la musique moderne, Feuilles Musicales 7 (Lausanne 1958).
  4. Estetika i muzička praksa, Zvuk 26-27 (Beograd 1959) 229-232.
  5. Esthétique musicale et sociologie de la musique, Revue d’esthétique 13/IV (Paris 1960) 392-402.
  6. La pédagogie musicale et l’historicisme interprétatif, Revue musicale suisse C/6 (Zürich 1960) 350-357.
  7. La musique moderne en face de l’esthétique, Feuilles musicales 6 (Lausanne 1961).
  8. La musique et les techniques de production, Revue musicale suisse CI/4 (Zürich 1961) 241-245.
  9. La musique et son public, Revue musicale suisse CIII/6 (Zürich 1963) 343-348.
  10. Problèmes de la sociologie musicale, Cahiers internationaux de sociologie 37 (Paris 1964) 119-129.
  11. Bilješka o izrazu, Zvuk 62 (Beograd 1964) 145-149.
  12. Note sur la tradition, Revue musicale suisse CV/1 (Zürich 1965) 22-27.
  13. Expressions et fondements de la musique, Revue musicale de Suisse romande 4 (Lausanne 1966).
  14. Pour une sociologie de la musique, Revue d’esthétique 19/I (Paris 1966) 66-77.
  15. Sociologija glasbe in muzikologija, Muzikološki zbornik II (Ljubljana 1966) 116-123.
  16. La musique et l’homme contemporain, Revue musicale suisse CVI/1 (Zürich 1966) 26-31.
  17. Formalizem in ekspresionizem v estetiki evropske glasbe, Muzikološki zbornik III (Ljubljana 1967) 95-104.
  18. L’essenza della musica e l’estetica contemporanea, Rivista di estetica XIII/3 (Torino 1968).
  19. Musique avec ou sans public, The World of Music 1 (Berlin 1968) 13-21.
  20. Science on Music and Values in Music, The Journal of Aesthetics and Art Criticism XXVIII/1 (Cleveland/Ohio/1969) 71-77.
  21. Estetika Stjepana Šuleka, Muzikološki zbornik V (Ljubljana 1969) 101-110.
  22. Muzikologija i estetika, Zvuk 95 (Sarajevo 1969) 197-205.
  23. Musique et expression, Revue musicale suisse CX/6 (Zürich 1970) 361-367.
  24. Entre l’esthétique et l’histoire, Fontes Artis Musicae 1-2 (Kassel 1970) 56-58.
  25. Music and the Mass Audience in Yugoslavia Today, Papers of the Yugoslav-American Seminar on Music (Bloomington, Indiana) 1970, 62-66.
  26. Art in Society as a Subject of Study, Proceedings of the Sixth International Congress of Aesthetics at Uppsala 1968, Acta Universitatis Upsaliensis, vol. 10 (Uppsala 1972) 115-118.
  27. Zvok kot gradivo ali znak in smisel glasbe, Muzikološki zbornik IX (Ljubljana 1973) 108-117.
  28. Contemporary Aesthetics of Music and Musicology, Acta Musicologica XLVII/2 (Basel-Kassel 1975) 193-207.
  29. Music and the Mass Media. Some Basic Problems Reconsidered, Report of the 12th Congress of the IMS (Berkeley, California 1976) 563-567.
  30. Glazba i masovni mediji – neki osnovni problemi, Zvuk 3 (Sarajevo 1977) 10-16.
  31. O progresu glazbe i progresu u glazbi, Muzikološki zbornik XIV (Ljubljana 1978) 5-12.
  32. Rani oblici „masovne“ glazbene kulture i izdavačka djelatnost, Muzikološki zbornik XVII/2 (Ljubljana 1981)183-189.
  33. Aesthetics of Music – Particularity and Universality, The World of Music XXV/3 (Berlin 1983) 16-25.
  34. Early Forms of Musical Mass Culture, Festschrift Barry S. Brook, Pendragon Press  (New York 1984) 249-257.
  35. Situation socio-historique de la musique au 17e siècle, Brigitte et Jean Massin (ur./eds.), Histoire de la musique occidentale, Messidor-Temps Actuels, Paris 1983, sv./vol. I, 221-229; Fayard, Paris 1985, 351-362.
  36. Situation socio-historique de la musique au 18e siècle, Brigitte et Jean Massin (ur./eds.), Histoire de la musique occidentale, Messidor-Temps Actuels, Paris 1983, sv./vol. I, 285-292; Fayard, Paris 1985, 449-460.
  37. Situation socio-historique de la musique au 19e siècle, Brigitte et Jean Massin (ur./eds.), Histoire de la musique occidentale, Messidor-Temps Actuels, Paris 1983, sv./vol. II, 59-67; Fayard, Paris 1985, 705-717.
  38. Court Music: Means and Symbol of Power. Some Tentative Elements for the Discussion, Marc Honegger et Christian Meyer (ur./eds.), La musique et le rite, sacré et profane, Association des Publications près les Universités de Strasbourg (Strasbourg 1986) 41-45.
  39. Sociology of Music and Ethnomusicology, The World of Music XXVIII/4 (Berlin 1986) 16-25.
  40. Les fonctions sociales de la musique, Mélanges offerts à Robert Wangermée, Editions de l’Université Libre de Bruxelles  (Bruxelles 1988) 173-182.
  41. Sociología musical e historia social de la música, Papers. Revista de Sociologia 29, Universitat autònoma de Barcelona  (Barcelona 1988) 79-108.
  42. Musique, spiritualité et rituels chrétiens. Un aspect, u: Homo imago et amicus Dei, Papinski hrvatski zavod Svetog Jeronima  (Rim 1991) 549-560.
  43. Musique et spiritualité, Revue musicale de Suisse Romande 3 (Lausanne 1993).

Radovi u domaćim časopisima

  1. Umjetničko-historijska uvjetovanost u muzičkom stvaranju, Rad 337, JAZU (Zagreb 1965)   221-239.
  2. Matter and Form in Music, IRASM  I/2 (Zagreb 1970) 149-158.
  3. Aesthetic Attitudes in Croatian Music… and a Talk with Milo Cipra, IRASM II/1 (Zagreb 1971) 97-107.
  4. Expression and Meaning in Music, IRASM II/2 (Zagreb 1971) 193-212.
  5. Muzička materija i forma, Arti Musices 2 (Zagreb 1971) 5-15.
  6. Sens et non-sens en musique, IRASM III/2 (Zagreb 1972) 187-197.
  7. Aesthetic Views in Contemporary Croatian Music, Arti Musices special issue (Zagreb 1972) 107-137.
  8. Doprinos Josipa Andreisa muzičkoj estetici u Hrvatskoj, Arti Musices 3 (Zagreb 1972) 19-30.
  9. Problem značenja u glazbi, Arti Musices 5 (Zagreb 1974) 39-48.
  10. Suvremena estetika i umjetnička glazba, Arti musices 6 (Zagreb 1975) 39-70.
  11. Contemporary Aesthetics and Music, Arti Musices special issue 2 (Zagreb 1979) 7-44.
  12. Music and Ceremony. Another Aspect, IRASM 13/1 (Zagreb 1982) 21-38.
  13. Perspectives pluridisciplinaires: difficultés d’approche, IRASM 16/2 (Zagreb 1985) 125-151.
  14. Les approches socio-historiques de l’oeuvre musicale, IRASM 17/2 (Zagreb 1986) 223-238.
  15. Esthétique et art musical, IRASM 19/1 (Zagreb 1988) 3-34.
  16. L’histoire sociale de la musique en France. Quelques aspects de base (I) IRASM 19/2 (Zagreb 1988) 229-258.
  17. L’histoire sociale de la musique en France. Quelques aspects de base (II) IRASM 20/1 (Zagreb 1989) 61-102.
  18. Musique et fête: note sur le sacre et le profane, IRASM  21/2 (Zagreb 1990) 179-187.
  19. Od sakralnosti do duhovnosti glazbe: jedan aspekt, Arti Musices 22/1 (Zagreb 1991) 83-93.
  20. Trenutak duha na prijelazu tisućljeća, Obnovljeni život 4 (Zagreb 2000)  455-469.
  21. Kršćanin i kultura u Hrvatskoj, Bogoslovska smotra  LXX/3-4 (Zagreb 2000) 617-634.
  22. Na rubu stranice europske i svjetske povijesti, Nova prisutnost I/2 (Zagreb 2003)  211-222.
  23. Okrenuti stranicu, Nova prisutnost II/1 (Zagreb 2004)  3-24.
  24. Za humanizam budućnosti, Nova prisutnost III/2 (Zagreb 2005) 129-155.
  25. O duhovnosti i znanstvenosti u djelu Željka Mardešića, Nova prisutnost VI/1 (Zagreb 2008) 5-15
  26. Za bolji svijet i kršćanstvo u njemu, Nova prisutnost 7/2 (Zagreb 2009) 303-306.
  27. Savjest i krivnja u modernitetu prema Željku Mardešiću, Nova prisutnost  9/2 (Zagreb 2011) 339-344.
  28. Trajna aktualnost kršćanskog personalizma, Nova prisutnost  9/3  (Zagreb 2011) 559-568.
  29. Kvadratura Kruga i stara odsutnost, Nova prisutnost 10/3 (Zagreb 2012) 327-346.
  30. Što je ostalo od mira i ljubavi na početku ljeta Gospodnjega 2014.?  Nova  prisutnost  12/1 (Zagreb  2014) 146-150.
  31. Intelektualnost i duhovnost, Nova prisutnost 13/2, (Zagreb 2015)  232-240.
  32. O proročkome duhu Željka Mardešića, Nova prisutnost 14/3 (Zagreb 2016) 369-378.
  33. Kontemplacija i mistika (prema Richardu Rohru i Jimu Marionu), Zajedno 5 (Zagreb  2017) 69-74.
  34. Religije i kultura – uzajamnost i nadilaženja, Nova prisutnost 16/1 (Zagreb 2018) 156-161.

Radovi u zbornicima sa znanstvenih skupova

a) na međunarodnim skupovima

  1. Positive Musikwissenschaft und Wertprobleme der Musik, Festschrift 1817-1967, Akademie für Musik und darstellende Kunst, Wien 1967, 61-64.
  2. Signification et intelligibilité de la musique, Actes du Ier Congrès international de Sémiologie musicale, Beograd – Urbino – Pesaro 1975, 249-253.
  3. Musique, spiritualité et rituels chrétiens. Un aspect, u: Homo imago et amicus Dei. Miscellanea in honorem Joannis Golub, ur: Ratko Perić, Rim, Collegium Pontificium Croaticum Sancti Hieronymi, 1991, 549-560.
  4. Quelques écrits scientifiques en français sur la Croatie médiévale et renaissante/Neki znanstveni tekstovi na francuskome o srednjovjekovnoj i renesansnoj Hrvatskoj, u: Les projets franco-croates et les savants français/Francusko-hrvatski projekti i francuski znanstvenici, ur. Emilio Marin, Franjo Šanjek i Michael Zink, Paris, Académie des Inscriptions et Belles-Lettres, 2016, 193-205.

b) na domaćim skupovima

  1. Glazba u djelu Federika Grisogona,  u: Zbornik radova o Federiku Grisogonu, JAZU, Zadar 1975, 143-149.
  2. Racines communes de la culture européenne – la Croatie, u: The Cultural Dimension of Scientific and Technological Development, ur. Ivan Supičić, Zagreb, HAZU-AGM, 1994,  29-36.
  3. Humanizam i politika, u: Kršćanstvo, Crkva i politika, Zagreb, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve-Glas Koncila, 1999, 17-38.
  4. Crkva i humanije društvo, u: Crkva i zdravo društvo, ur. Anto Mišić, Zagreb, Filozofsko-teološki Institut Družbe Isusove u Zagrebu, 1999,  17-33.
  5. Kuda i kamo ide Hrvatska, u: Misli 21. stoljeća. Treća Hrvatska, ur. Mirko Galić i Tomislav Pušek, Zagreb, Globus, 2001, . 677-684.
  6. Intelektualni poziv vjernika u Crkvi, društvu, znanosti i kulturi, u: Mogućnosti organiziranog djelovanja vjernika laika u Hrvatskoj, ur. Đuro Hranić, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2002, s 601-608 i 775-780.
  7. Glazba i religiozno iskustvo, u: Religijske teme u glazbi, ur. Marijan Steiner, Zagreb, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove u Zagrebu, 2003,  11-20.
  8. Kršćanstvo i personalizam, u: O dostojanstvu čovjeka i općem dobru u Hrvatskoj, ur. Stjepan Baloban i Gordan Črpić, Zagreb, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve – Kršćanska sadašnjost, 2003, 39-50.
  9. Hrvatska i Europa – Nova prisutnost, u: Novi razgovori, ur. Matija Maša Vekić, Zagreb, ZiB Mladost, 2006, 13-16.
  10. Vjera u Boga i vjera u znanosti, u: Božja znanost, ur. Slaven Letica, Zagreb, Večernji list, 2018,  80-82.
  11. Željko Mardešić o duhovnom produbljenju svijeta, kršćana i Crkve, u: Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić, ur. Ivan Šarčević, Split, Franjevački Institut za kulturu mira, 2018, 11-24.
  12. Kristova „radosna vijest“ – od perenijalne utemeljenosti do aktualne suvremenosti personalizma, u: Odjeci filozofije personalizma, ur. Ivan Šestak, Ivan Čulo i Vladimir Lončarević, Zagreb, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove u Zagrebu, 2019, 11-16.

Stručni radovi

  1. Muzikološki zavod u 1969. The Institute of Musicology in 1969, Arti musices 1 (Zagreb 1969) 197-199.
  2. Instead of an Introductory Word, IRASM  I/1 (Zagreb, 1970) 3-14.
  3. The Zagreb Institute of Musicology in 1969, Arti Musices special issue (Zagreb 1970) 142-143.
  4. Muzikološki zavod u 1970. The Institute of Musicology in 1970, Arti Musices 2, (Zagreb 1971) 189-193.
  5. Musique et Technologie – un Colloque de l’UNESCO, IRASM  II/1 (Zagreb 1971) 117.
  6. The International Musicological Society’s Symposium on the Sociology of Music, IRASM IV/1 (Zagreb 1973) 105-108.
  7. Hommage à Gisèle Brelet, IRASM  IV/2 (Zagreb 1973) 317-319.
  8. The 2nd Symposium of the IMS in Zagreb, IRASM  V/2 (Zagreb 1974) 333.
  9. Drugi simpozij Internacionalnog muzikološkog društva, Arti Musices 7 (Zagreb 1976) 159-161.
  10. The IMS Inquiry, IRASM  VII/2 (Zagreb 1976) 265-267.
  11. Foreword – Préface – Vorwort, IRASM  13/1 (Zagreb 1982) 3-4.
  12. Proslov urednika, Nova prisutnost  I/1 (Zagreb 2003) 2-3.
  13. Željku Mardešiću – In memoriam, Nova prisutnost IV/1 (Zagreb 2006) 3.
  14. Željku Mardešiću – U spomen, Nova prisutnost IV/2 (Zagreb 2006) 204.
  15. Manifest – trajna zadaća Kruga, Nova prisutnost 11/3 (Zagreb 2013) 434-439.
  16. Hrvatska i Europa. Kultura, znanosti umjetnost/La Croatie et l’Europe. Culture, sciences et arts, u: Međuakademijski susret Francusko-hrvatske akademijske veze tijekom vremena/Réunion interacadémique sur les relations académiques franco-croates au fil du temps, ur. Pavao Rudan, HAZU (Zagreb 2013) 49-54 + 49-55.
  17. Hrvatska kulturna baština i identitet u Europskoj uniji/Croatian Cultural Heritage and Identity in the European Union, u: Republika Hrvatska u Europskoj uniji i 100. rođendan počasnoga člana akademika Vladimira Iblera, 27. lipnja 2013. Republic of Croatia in the European Union and Hundredth Birthday of CDC Honorary Member Academician Vladimir Ibler, 27. June 2013., Zagreb, Hrvatski diplomatski klub/Croatian Diplomatic Club (Zagreb 2013) 15-26.
  18. Kršćanska zrela duhovnost, Hercegovina franciscana XII/13 (Mostar 2017) 396-398.
  19. Sloboda vjere, Vjerska sloboda 10/1 (Zagreb 2018)  16-17.
  20. IRASM –  A Half-century of Existence / IRASM  50/1-2 – Un demi-siècle d’existence, IRASM 50/1-2  (Zagreb 2019) 5-17.

Bibliografija

  1.  Sociology of Music – Selected Bibliography 1950-1970, IRASM  I/2 (Zagreb 1970) 229-240.

Recenzije

 a) Domaće

  1. Ivan Golub: Juraj Križanić glazbeni teoretik 17. stoljeća, Arti Musices 13/1 (Zagreb 1982) 93-95.
  2. Ivan Golub: Juraj Križanić glazbeni teoretik 17. stoljeća (Georgius Crisanius, Music Theorist of the 17th Century), IRASM 13/1 (Zagreb 1982) 120-122.
  3. Henri Le Saux, Kršćanska mistika i hinduska mudrost, Nova prisutnost, 2011, 9/1, 223-227.
  4. Willigis Jäger, Val je more. Mistična duhovnost za moderna vremena; i: Kontemplacija. Kršćanski put mistične duhovnosti, Nova prisutnost, 2015, 13/2, 263-266.
  5. Neven Bradić (gl. ur.) i Ljerka Jovanov (ur.), Zajedno. Tekstovi o kontemplaciji i mistici, Nova prisutnost, 2015, 13/3, 457-464.
  6. Ivan Golub, Običan čovjek, Nova prisutnost, 2015, 13/3, 455-456.
  7. Tomáš Halík, Strpljenje s Bogom. Pripovijest o Zakeju danas, Nova prisutnost, 2015, 13/3, 457-464.
  8. Richard Rohr, Golo sada. Vidjeti kao što mistici vide, Nova prisutnost, 2016, 14/3, 482-486.
  9. Jim Marion, Pokristovljenje. Unutarnji put kršćanske duhovnosti, Nova Prisutnost, 2016, 14/3, 487-489.
  10. Mladen Herceg, Vrata u tišinu. Praksa i povijest kontemplativne molitve, Nova prisutnost, 2017, 15/1, 154-156.
  11. Mladen Herceg, Vrata u tišinu. Praksa i povijest kontemplativne molitve, zajedno, 2017, 5,  67-68.

        b)  Inozemne

  1. François Lesure: Musica e società, IRASM I/1 (Zagreb 1970) 119-121.
  2. Enrico Fubini: Gli enciclopedisti e la musica, IRASM III/1 (Zagreb 1972) 138.
  3. Władisłav Tatarkiewicz: History of Aesthetics, IRASM III/1 (Zagreb 1972) 136-137.
  4. Essays in Musicology in Honor of Dragan Plamenac, IRASM IV/1 (Zagreb 1973) 131-133.
  5. Barry S. Brook, Edward O. D. Downes, and Sherman Van Solkema, ur., Perspectives in Musicology, IRASM V/2 (Zagreb 1974) 338-340.
  6. Paul Beaud and Alfred Willener: Musique et vie quotidienne, IRASM V/2 (Zagreb 1974) 340-341.
  7. Peter Faltin and Hans-Peter Reinecke, ur., Musik und Verstehen. Aufsätze zur semiotischen Theorie, Ästhetik und Soziologie der musikalischen Rezeption, IRASM V/2 (Zagreb 1974) 341-342.
  8. Frank Harrison: Time, Place and Music, IRASM V/2 (Zagreb 1974) 342.
  9. Gino Stefani: Musica barocca, Poetica e ideologia, IRASM V/2 (Zagreb 1974) 342-343.
  10. Władisłav Tatarkiewicz: History of Aesthetics, Vol. III, IRASM V/2  (Zagreb 1974) 343.
  11. Tibor Kneif, ed.; Texte zur Musiksoziologie, IRASM VI/2 (Zagreb 1975) 324-325.
  12. Irmgard Bontinck, ed.: New Patterns of Musical Behaviour. A Survey of Youth Activities in Eighteenth Countries, IRASM VII/2 (Zagreb 1976) 280-282.
  13. Michel De Coster: Le Disque, Art ou Affaires? – Analyse sociologique d’une industrie culturelle, IRASM VII/2 (Zagreb 1976) 282-283.
  14. Eric Emery: Temps et Musique, IRASM VII/2 (Zagreb 1976) 278-280.
  15. Kurt Blaukopf and Desmond Mark, eds.; The Cultural Behavior of Youth, IRASM VIII/1 (Zagreb 1977) 89.
  16. Alphons Silbermann: Empirische Kunstsoziologie, IRASM VIII/1 (Zagreb 1977) 88.
  17. Jacques Attali: Bruits. Essai sur l’économie politique de la musique, IRASM 17/1 (Zagreb 1986) 138-140.
  18. Marcelle Benoît: Versailles et les musiciens du roi (1661-1733). Etude institutionnelle et sociale/Musique de Cour, Chapelle, Chambre, Ecurie (1661-1733). Recueil de documents, IRASM 17/1 (Zagreb 1986) 131-136.
  19. André Corvisier: Arts et sociétés dans l’Europe du XVIIIe siècle, IRASM 17/1 (Zagreb 1986) 136-137.
  20. Chaterine Massip: La vie des musiciens de Paris au temps de Mazarin (1643-1661). Essai d’étude sociale, IRASM 17/1 (Zagreb 1986) 129-131.
  21. Pierre-Michel Menger: Le paradoxe du musicien. Le compositeur, le mélomane et l’Etat dans la société contemporaine, IRASM 17/1 (Zagreb 1986) 140-141.
  22. Nicole Berthier: Mélomanes et culture musicale. Etude d’un statut social, IRASM 18/1 (Zagreb 1987) 170.
  23. Bruno Brévan: Les changements de la vie musicale parisienne de 1774 à 1799, IRASM 18/1 (Zagreb 1987) 171-173.
  24. Françoise Escal: Espaces sociaux, espaces musicaux, IRASM; 18/1 (Zagreb 1987) 175-177.
  25. Danièle Pistone: La musique en France de la Révolution à 1900, IRASM 18/1 (Zagreb 1987) 173-175.
  26. Jacques Chailley et Jacques Viret: Le symbolisme de la gamme, IRASM 19/1 (Zagreb 1988) 129-131.
  27. Enrico Fubini: Les philosophes et la musique, IRASM 19/1 (Zagreb 1988) 124-125.
  28. Serge Gut, ur.; Actes du Colloque International Franz Liszt, IRASM 19/1 (Zagreb 1988) 129-131.
  29. Peter Le Huray and James Day, ur.: Music and Aesthetics in the Eighteenth and Early-Nineteenth Centuries, IRASM 19/1 (Zagreb 1988) 122-123.
  30. Edward A. Lippman: Musical Aesthetics: A Historical Reader, IRASM 19/1 (Zagreb 1988) 121-122.
  31. Walter Salmen, ur.: The Social Status of the Professional Musician from the Middle Ages to the 19th Century, IRASM 19/1 (Zagreb 1988) 125-126.
  32. Jean-Rémy Julien: Musique et publicité. Du Cri de Paris… aux messages Publicitaires radiophoniques et télévisés, IRASM 20/2 (Zagreb 1989) 246-248.
  33. Jean Mongrédien: La musique en France des Lumières au Romantisme (1789-1830), IRASM 20/2 (Zagreb 1989) 243-246.
  34. Hugues Dufourt et Joël-Marie Fauquet, ur., La Musique et le Pouvoir, IRASM 21/2 (Zagreb 1990) 228-230.
  35. Arnold W. Foster and Judith R. Blau, ur., Art and Society. Readings in the Sociology of the Arts, IRASM 21/2 (Zagreb 1990) 230-232.
  36. Jane Fulcher: Le Grand Opéra en France: un art politique (1820-1870), IRASM 21/2 (Zagreb 1990) 233-234.

Prijevodi  (s francuskog)

Pierrette Hissarlian-Lagoutte: Stil i tehnika velikih majstora klavira (Beograd 1957) 243str.

Uredništva

a) Znanstveni časopisi

  1. International Review of the Aesthetics and Sociology of Music  – IRASM (osnivač i glavni urednik)
  2. Arti Musices (član uredništva)
  3. Acta musicologica (član uredništva)
  4. The World of Music (član uredništva)
  5. Nova prisutnost. Časopis za intelektualna i duhovna pitanja (osnivač i glavni urednik)

b) Zbornici

  1. Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u povodu 75. godišnjice rođenja Pavla Markovca (1903-1941), JAZU, Razred za muzičku umjetnost, Zagreb 1979. (urednik)
  2. Spomenica preminulim akademicima, HAZU, Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju, sc./vols. 22, 37, 38, 43, 44, Zagreb 1984, 1987, 1988, 1989. (urednik)
  3. Križanićev doprinos teoriji glazbe. Znanstveni skup u povodu 300. obljetnice smrti Jurja Križanića (1683-1983). Zbornik radova, HAZU, Zagreb 1992. (urednik)
  4. Indices collectiorum musicarum tabulariorumque in Croatia, HAZU, Zavod za povijest hrvatske glazbe, sv./vols. 1-3, Zagreb 1988, 1989, 1991. (član uredništva)
  5. Izvori i dokumenti, sv./vols. 1, 2, HAZU, Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju, Zavod za povijest hrvatske glazbe, Zagreb 1989, 1992. (član uredništva)

c) Izdavački projekt„Hrvatska i Europa“ (glavni urednik):

  1. Hrvatska i Europa. Srednji vijek (VII.-XII. stoljeće). Rano doba hrvatske kulture, Zagreb
  2. Hrvatska i Europa. Srednji vijek i renesansa (XIII.-XVI. stoljeće), Zagreb
  3. Hrvatska i Europa. Barok i prosvjetiteljstvo. Kultura, umjetnost  i znanost, Zagreb
  4. Croatia in the Early Middle Ages. A Cultural Survey, Zagreb-London
  5. Croatia in the Late Middle Ages and the Renaissance. A Cultural Survey, Zagreb-London
  6. Croatia in the Baroque Period and the Age of Enlightenment. A Cultural Survey, Zagreb
  7. Croatie. Trésors de la Croatie ancienne des origines à la fin du XIIe siècle, Zagreb-Paris
  8. Croatie. Trésors du Moyen Age et de la Renaissance (XIIIe-XVIe siècle), Zagreb-Paris
  9. Croatie. Le temps du Baroque et des Lumières. Trésors d’art et de culture (XVIIe-XVIIIe siècle), Zagreb-Rennes

d) Knjige i posebne publikacije

  1. Stanislav Tuksar: Hrvatski renesansni teoretičari glazbe, JAZU, Razred za muzičku umjetnost, Zagreb 1978. (urednik)
  2. Ivan Golub: Juraj Križanić, glazbeni teoretik 17. stoljeća, JAZU, Razred za muzičku umjetnost, Zagreb 1981. (urednik)
  3. Stanislav Tuksar: Hrvatska glazbena terminologija u razdoblju baroka, Hrvatsko muzikološko društvo – Muzički informativni centar, Zagreb 1992. (urednik)