Članovi Akademije

Feletar Dragutin, akademik

Institucije:

• redoviti profesor u miru – Geografski Odsjek PMF-a, Sveučilišta u Zagrebu

Funkcije u Akademiji:

• član Odbora za nagrade HAZU (26.02.2023. – 21.06.2023.)
• voditelj – Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru (05.11.2020. – 21.06.2023.)
• voditelj – Odsjek za etnologiju (27.02.2019. – 21.06.2023.)

Članstvo u Akademiji:

• redoviti član – Razred za društvene znanosti (12.05.2016. – 21.06.2023.)
• član suradnik – Razred za društvene znanosti (18.05.2006. – 12.05.2016.)

Životopis

Akademik Dragutin Feletar rođen je 10. srpnja 1941. u Velikom Otoku (Legrad). Osnovnu školu polazi u Donjoj Dubravi i Kotoribi, gimnaziju u Varaždinu, a od 1960. studira na Geografskom odsjeku PMF Sveučilišta u Zagrebu. Tu je diplomirao na temi „Industrija Međimurja“ kod akademika Josipa Roglića, magistrirao je 1973. na temu „Podravina – geografsko-povijesna studija“, te doktorirao na temi „Industrija u ekonomsko-geografskoj strukturi Podravine“ kod prof. dr. sc. Velimira Rogića.

Od 1965. do početka 1983. godine radi kao profesionalni novinar i djelatnik u kulturi u Čakovcu i Koprivnici (deset godina u Podravki). Uz plodan novinarski rad, istaknuo se i kao prosvjetitelj i društveno-kulturni radnik. Uz to napisao je petnaestak knjiga s područja geografije, povijesti i kulture sjeverozapadne Hrvatske, nekoliko znanstvenih radova, a sudjelovao je i na znanstvenim skupovima. Početkom 1983. zapošljava se kao asistent na Geografskom odjelu PMF u Zagrebu, gdje ostaje do umirovljenja početkom 2007. godine. Za docenta je izabran krajem 1983., za izvanrednog profesora 1988., redovitog profesora 1993., te za redovitog profesora u trajnom zvanju 1999. godine. Primarni kolegij koji je razvio na Geografskom odjelu bila je Industrijska geografija, a predavao je još i Uvod u geografiju, Geografsko osnove statistike, Industrija u prostornom planiranju i Geografija Afrike. Sudjelovao je do danas na 203 znanstveno-stručna skupa i bio gost profesor na desetak sveučilišta u Njemačkoj, Mađarskoj, Češkoj, Poljskoj, Sloveniji, Srbiji, Kosovu i Bosni i Hercegovini. Bio je urednik nekoliko geografskih znanstvenih časopisa. Obnašao je dužnost pročelnika Geografskog odsjeka i dekana PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Od 2006. do 2011. bio je i veliki meštar Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. Pokrenuo je i izdavačku djelatnost, gdje u okviru naklade „Meridijani“ uredio više od 200 brojeva popularnih časopisa, više od 50 udžbenika iz geografije za osnovne i srednje škole, te gotovo 200 knjiga iz područja geografije, povijesti i susjednih struka. Akademik Dragutin Feletar danas je jedan od vodećih hrvatskih geografa s brojnim radovima i znanstveno-stručnom literaturom. Osim geografije i demografije, njegov je stručni interes i ekonomska i društvena povijest, povijest umjetnosti, etnologija i ekologija. Autor je ili koautor 38 znanstvenih knjiga, 54 stručne knjige, 6 knjiga s područja književnosti, 37 udžbenika iz geografije, te 297 znanstvenih i stručnih radova u domaćoj i stranoj periodici. Napisao je i nekoliko stotina članaka za popularizaciju geografije i povijesti, te velik broj predgovora u knjigama i katalozima. Znanstveni, stručni i prosvjetiteljski prinosi akademika Dragutina Feletara mogli bi se sažeti u sedam osnovnih grupa: 1. Hrvatskoj ekonomskoj geografiji s naglaskom na industrijsku geografiju. U razradi odnosa industrije i transformacije geografskog prostora međunarodno je priznati stručnjak. 2. Historijskoj geografiji i ekohistoriji, ukazujući na važnost geografske osnove kao faktora povijesnih zbivanja i razvoja gospodarstva. 3. Razvio je osnovnu metodologiju i napisao brojne radove o povijesti poduzetništva, osobito na primjeru središnje i sjeverozapadne Hrvatske. 4. Njegove knjige i radovi pridonijeli su razvoju hrvatske kulturne geografije, povijesti umjetnosti i etnologije. 5. Razradio je metodologiju geografsko-povijesnih istraživanja naselja, s osobitim primjerom gradova, općina i naselja sjeverozapadne Hrvatske. 6. U demogeografiji osobito je razvio kvantitativne metode, te doprinio razvoju ekodemografije, uz razradu odnosa prirodnogeografske osnove i prostorne diferencijacije naseljenosti. 8. Prinosi popularizaciji znanosti i u prosvjetiteljstvu svakodnevni su sastavni dio djelovanja akademika Feletara.

Za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2006. i za redovitoga člana 2016. godine. Od 2018. glavni je urednik časopisa Rad Razreda za društvene znanosti, od 2019. voditelj Odsjeka za etnologiju, te od 2020. i voditelj Odsjeka za znanstvenoistraživački rad Akademije u Bjelovaru. Glavni je urednik i časopisa Zbornik za narodni život i običaje.

Akademik Dragutin Feletar umro je u Koprivnici 21. lipnja 2023.