Članovi Akademije

Durn Goran, akademik

Akademske titule:

• doktor znanosti
• akademik

Institucije:

• redoviti profesor u trajnom zvanju – Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• dekan – Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2005. – 2009.)

Funkcije u Akademiji:

• tajnik Razreda za prirodne znanosti (01.01.2023.-…)
• član Predsjedništva – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (01.01.2023. – …)
• zamjenik tajnika – Razred za prirodne znanosti (01.01.2019. – 31.12.2022.)
• predsjednik – Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša (25.09.2019. – …)
• predsjednik – Nacionalni odbor INQUA (27.03.2019. – 28.03.2023.)
• tajnik – Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša (2015. – 2019.)

Članstvo u Akademiji:

• redoviti član – Razred za prirodne znanosti (12.05.2016. – …)
• član suradnik – Razred za prirodne znanosti (15.05.2014. – 12.05.2016.)

Životopis

Goran Durn rođen je 1962. godine u Zagrebu. Doktorirao je 1996. godine u području prirodnih znanosti, znanstvenom polju geologija. Redoviti je profesor u trajnom zvanju na Sveučilištu u Zagrebu gdje predaje na diplomskom i doktorskom studiju Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i na diplomskom studiju Šumarskog fakulteta. Mentor je velikog broja diplomskih radova, jednog magistarskog rada i šest doktorskih disertacija te član povjerenstava  diplomskih i doktorskih radnji na Rudarsko-geološko naftnom fakultetu, Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Agronomskom fakultetu te na Freie Univesität Berlin, Njemačka. Usavršavao  se na slijedećim inozemnim sveučilištima: 1)  University of Natural Resources and Applied Life Sciences, Beč, Austrija, 2) Eötvös Lorand University, Budimpešta, Mađarska i 3) Comenius University, Bratislava, Slovačka. Kao znanstvenik boravio je na više sveučilišta/instituta u Europi i svijetu. Bavi se multidisciplinarnim istraživanjem tala i paleotala (mineralogija, geokemija, mikromorfologija) te mineralogijom i geokemijom okoliša. Posebno ga zanimaju minerali glina u paleotlima jer su osjetljivi pokazatelji geokemijskog okoliša pedogeneze i dijageneze, te se mogu koristiti u paleookolišnim i paleoklimatskim rekonstrukcijama. Također je uključen u istraživanje prirodnog staništa bakterija otpornih na karbapeneme (tla pod utjecajem  ilegalnih odlagališta otpada, tehnosoli, svinjsko gnojivo, riječni ekosustavi). Do sada je kao autor ili u  koautorstvu objavio više od 80 znanstvenih radova. Njegovi radovi o crvenicama među najcitiranijim su radovima na temu geneze toga tipa tla u svijetu. Aktivno je kao voditelj ili suradnik sudjelovao u radu deset međunarodnih/bilateralnih projekata, jednom FP7 projektu, sedam domaćih znanstvenih projekta i dva HRZZ projekta. Trenutno je voditelj HRZZ projekta pod nazivom: Zapadnoistarska antiklinala kao idealni prirodni laboratorij za proučavanje regionalnih diskordancija u karbonatnim stijenama. Bio je predsjednik ili član znanstvenog odbora 8 međunarodnih znanstvenih skupova i član organizacijskog odbora 2 međunarodna znanstvena skupa. Član je uređivačkog odbora znanstvenog časopisa  Geologia Croatica i recenzent slijedećih časopisa: Geoderma, Catena, Clay Science, Applied Clay Science, Chemical Geology, Quaternary International, Quaternary Science Journal, International Journal of Speleology, Journal of Asian Earth Sciences, Geologia Carpatica, and Environmental Geology. Gostujući je urednik (uz Martina Frechena iz Leibniz Institute for Applied Geophysics, Hannover, Njemačka) posebnog broja Elsevierovog časopisa Quaternary International koji je tiskan 2018 godine pod naslovom Quaternary of Croatia (vol. 494) te je u cijelosti posvećen multidisciplinarnim istraživanjima kvartara Hrvatske. Bio je prodekan za nastavu i studente (2001 – 2005) i dekan (2005 – 2009) Rudarsko-geološko naftnog fakulteta, predsjednik  Hrvatske grupe za gline (2004 – 2007), predstavnik Hrvatske grupe za gline u European Clay Groups Association (2005 – 2007) i predstavnik Hrvatskog geološkog društva u European Federation of Geologists u okviru Euroages projekta (2007 – 2011). Predsjednik je Matičnog odbora za područje prirodnih znanosti – polje geologija (2017 – ), Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode i okoliša HAZU (2019 – ) i Nacionalnog odbora INQUA (2019 – ). Ekspert je Europske komisije za evaluaciju znanstvenih projekata iz geoznanosti i okoliša. Dobitnik je Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u području Prirodnih znanosti i matematike za 2011. godinu i Nagrade Grada Zagreba u 2019. godini. Od 2014 godine je član suradnik, a od 2016 godine redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Razred za prirodne znanosti).  Kao prevodilac u Hrvatskom uredu za vezu pri Promatračkoj misiji Europske Zajednice, tijekom 1991. i 1992. godine obišao je gotovo sva agresijom zahvaćena područja Hrvatske.

Goran Durn osobna stranica