Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava

organizira

OKRUGLI STOL

Obiteljskopravni status i socijalni pristup starijim osobama

u utorak, 29. studenoga 2022. s početkom u 10 sati, kao videokonferencija

          Uvodna će izlaganja održati:

Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

          Pravo, pravednost i zahvalnost prema starijim osobama

 Izv. prof. dr. sc. Anica Čulo Margaletić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

          Dokumenti Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe o starijim osobama

Prof. dr. sc. Irena Majstorović, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Europska unija i zaštita prava starijih osoba – obiteljskopravni pogled

Prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

          Starije osobe pred Europskim sudom za ljudska prava

Izv. prof. dr. sc. Barbara Preložnjak, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

         Obiteljskopravna zaštita starijih osoba de lege lata i de lege ferenda

Prof. dr. sc. Ana Štambuk, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Prof. dr. sc. Ivana Tucak Junaković, Sveučilište u Zadru, Odjel za psihologiju

         Pozitivno starenje i potrebe starijih osoba

Okrugli stol održava se kao videokonferencija. Za sudjelovanje je potrebno javiti se na e-adresu zmuhek@hazu.hr najkasnije do petka 25. studenoga 2022.

Uvodna izlaganja i pisani prilozi sudionika u raspravi dostavljeni na dobskok@yahoo.com objavit će se u 74. knjizi nakladničkog niza Znanstvenog vijeća Modernizacija prava.

Starije osobe dio su opće populacije. Razmatranje njihova pravnog i društvenog statusa posebno je važno iz dva razloga: ponajprije, starenje kao proces sve je prisutnije, jer procjene govore kako će na globalnoj razini 2025. godine biti 137 milijuna ljudi starijih od 80 godina, dok će ukupan broj starijih od 60 godina iznositi čak 1,2 milijarde. Starenje otvara pitanje odnosa mlađe populacije prema starijima i potrebe za što većom uključenosti starijih osoba u aktualne društvene procese kad je god to moguće.

Sve to zahtijeva odgovore na mnoga pitanja pravne i socijalne naravi. S obzirom na postojeće stanje i trendove, čini se da je potrebno posebnu pozornost posvetiti starijim osobama zbog njihovih posebnosti, kao što su svojedobno žene, djeca i osobe s invaliditetom zaslužili i dobili pažnju na međunarodnopravnoj razini. No valja znati da ubrzani razvoj društva mijenja društvene vrijednosti te da u današnjem društvu kao da nema mjesta za aktivno dioništvo starijih osoba. Stoga se nameće potreba da se s tim u vezi razmotri nekoliko tema.

Znanstvenoj javnosti valja, na temelju demografskih pokazatelja, iznijeti podatke o broju starijih osoba i njihovu udjelu u ukupnom stanovništvu. Potrebno je razmotriti obitelj kao važnu društvenu skupinu s velikom mogućnošću uključivanja starijih osoba u društvo kako bi se odmaklo od stereotipa o isluženosti i društvenoj isključenosti starijih osoba. Pozornost valja usmjeriti na dokumente i pravne izvore relevantne za pravni status starijih osoba – Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe i Europske unije, zatim na presude Europskog suda za ljudska prava te na hrvatsko nacionalno zakonodavstvo. Ne treba zanemariti ni vrlo zanimljiv aspekt socijalnog pristupa starijim osobama koji obuhvaća analizu njihova sudjelovanja u produktivnim aktivnostima u zajednici, čimbenike u prilagodbi u procesu starenja te potrebe nemoćnih starijih osoba.

Izuzetno je važno na multidisciplinaran način progovoriti o statusu starijih osoba u društvu, osobito zato što je to goruća, pomalo zapostavljena tema. Pritom valja raspraviti pravnu regulativu i problematici starijih osoba pristupiti s etičkog i socijalnog motrišta jer se na tome temelje pravni odnosi i pravna regulativa.

POZIV