Znanstveni skup “Najstariji hrvatski časopisi: kontinuitet, izazovi i budućnost”
U organizaciji Razreda za medicinske znanosti i Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Hrvatskog liječničkog zbora u srijedu 19. listopada u Preporodnoj dvorani HAZU održan je znanstveni skup Najstariji hrvatski časopisi: kontinuitet, izazovi i budućnost posvećen dvama najstarijim hrvatskim znanstvenim časopisima koji izlaze i danas, Radu HAZU pokrenutom 1867. i Liječničkom vjesniku pokrenutom 1877. Tijekom skupa izlagači su govorili o njihovom kontinuitetu i razvoju, izazovima s kojima se njihova uredništva nose te projekcije vezane uz njihovu budućnost.
O povijesnom razvoju časopisa Rad HAZU govorio je dr. sc. Martin Kuhar s Odsjeka za povijest medicinskih znanosti koji je spomenuo najstarije hrvatske časopise pokrenute u 19. stoljeću u vrijeme izgradnje modernih nacija i njihovih institucija. Bili su to časopis Kolo (1842. – 1853.), Arkiv za povjesnicu jugoslavensku (1851. – 1875.), najstariji hrvatski stručni časopis Napredak pokrenut 1859. koji izlazi i danas, časopis Književnik (1864. – 1866.) te naposljetku Rad koji je tadašnja Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti pokrenula ubrzo nakon početka svog aktivnog djelovanja, ponajviše zaslugom svog prvog predsjednika Franje Račkog koji je upravo u Radu objavio dobar dio svog povjesničarskog opusa. Bilo je zamišljeno da Rad bude poput svojevrsnog Akademijinog ljetopisa koji javnosti prezentira njezin rad, da bi 1877. bila pokrenuta posebna publikacija, Ljetopis JAZU, danas Ljetopis HAZU.
Od osnutka do danas Rad HAZU objavljen je u 564 sveska, s tim da svaki od devet Akademijinih razreda ima svoj vlastiti nakladnički niz Rada HAZU.
O Radu HAZU za područje društvenih znanosti govorio je njegov urednik akademik Dragutin Feletar, izlaganje Rad HAZU u kontekstu razvoja tehničkih časopisa u Hrvatskoj održala je Jelena Bolkovac s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, a Rad HAZU za matematičke znanosti predstavio je njegov urednik akademik Andrej Dujella. Akademik Marko Pećina i akademkinja Vida Demarin predstavili su Rad HAZU za medicinske znanosti koji od 2007. izlazi isključivo na engleskom.
O časopisu Liječnički vjesnik koji od 1877. izdaje Hrvatski liječnički zbor govorili su njegov glavni urednik prof. dr. sc. Branimir Anić, prof. dr. sc. Nada Čikeš, prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić i Silvija Brkić Midžić.
U doba kada je hrvatska medicinska stručna literatura bila oskudna te kada u Hrvatskoj nije bilo medicinskih fakulteta ni znanstvenih medicinskih ustanova, Liječnički vjesnik odigrao je značajnu ulogu u promicanju hrvatske medicinske znanosti, u stručnom usavršavanju hrvatskog liječništva, u borbi za poboljšanje prilika u liječničkom staležu, u izgradnji hrvatskog medicinskog nazivlja, te u razvoju zdravstvene službe u Hrvatskoj.