Svečanom sjednicom u utorak 4. listopada 2022. u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti obilježena je 25. obljetnica osnivanja i djelovanja Razreda za tehničke znanosti, devetog i najmlađeg Akademijinog razreda.

Kako je u uvodnom govoru kazao predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, osnutak Razreda za tehničke znanosti 1997. bio je značajan iskorak. “Akademija služi razvoju i boljitku Hrvatske, uzdiže uspomene iz njene prošlosti, djelujući s izazovima sadašnjosti, s horizontom sutrašnjice. S takvim polazištem, na pragu 21. stoljeća, započinje s radom Razred za tehničke znanosti s akademicima koji su dotada djelovali unutar Razreda za matematičke, fizičke, kemijske i tehničke znanosti. Odmah se pokazalo da nije riječ samo o formalnom statusu tehničkih znanosti i povećanju broja članova Akademije iz područja tehničkih znanosti.  Razred značajno pridonosi Akademijinu usmjerenju prema budućnosti. Članovi Razreda svoja znanstvena istraživanja u matičnim institucijama na sveučilištima obogaćuju djelovanjem u Akademiji i Akademijinim znanstvenim vijećima okupljajući široki krug znanstvenika i stručnjaka iz gospodarstva. Provode se rasprave o razvoju znanosti u tehničkim disciplinama, gospodarskom i industrijskom razvoju Hrvatske, istraživanju, inovacijama i novim tehnologijama. Hrvatsko društvo znanja i znanosti vizija je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Ostvarenju toga poslanja Razred pridonosi ne samo promicanjem znanstvene izvrsnosti i jačanjem utjecaja hrvatske znanosti u univerzalnom području tehničkih znanosti već i sudjelovanjem u Akademijinim aktivnostima usmjerenima na oblikovanje znanstvenih, tehnoloških i obrazovnih politika te na doprinos rješavanju nacionalnih i globalnih izazova”, rekao je akademik Neidhardt, podsjetivši da Akademijinoj povijesti korijeni tehničkih znanosti sežu u godinu 1896., kad je za začastnoga člana izabran Nikola Tesla,  „elektrotehničar u Americi.“ Iste je godine na Niagarinim slapovima završena izgradnja hidroelektrane u kojoj su korištena Teslina rješenja za sustav izmjenične struje.
“U dugom razdoblju, od kraja 19. do kraja 20. stoljeća, Akademija je u svoje članstvo birala međunarodno afirmirane hrvatske znanstvenike iz područja tehničkih znanosti s istaknutim doprinosom znanstvenim istraživanjima i sveučilišnoj izobrazbi u Hrvatskoj te njezinu tehnološkom i industrijskom razvoju”, dodao je akademik Neidhardt, podsjetivši na neke od najvažnijih dokumenata  koje je na prijedlog Razreda za tehničke znanosti usvojilo Predsjedništvo HAZU.
“Za očekivati je da će Razred za tehničke znanosti i nadalje upozoravati i poticati djelovanja u skladu sa znanstvenim, tehnološkim i društvenim razvojem u svijetu i Europi.
Čestitam ovaj srebrni jubilej članovima Razreda za tehničke znanosti, predvođenima akademikom Ignacom Lovrekom kao tajnikom. Želim da i nadalje potiču rad naše Akademije i cjelokupnog hrvatskog društva u skladu sa znanstvenim, tehnološkim i društvenim razvojem u svijetu i Europi”, zaključio je akademik Neidhardt.

O povijesti, ustroju i djelovanju Razred za tehničke znanosti govorio je njegov tajnik akademik Ignac Lovrek. Razred danas broji 12 redovitih članova – akademika, 9 članova suradnika i 12 dopisnih članova. Znanstvena istraživanja u Razredu obuhvaćaju biotehnologiju i prehrambenu tehnologiju; brodogradnju, morsku tehnologiju i pomorstvo; kemijsko inženjerstvo; materijale, obradu materijala i proizvodno strojarstvo; planiranje razvitka naftnoga rudarstva, energetike i zaštite okoliša; primijenjenu i eksperimentalnu mehaniku; promet i razvitak prometnica; građevinarstvo; elektrotehniku, računarstvo, informacijsku i komunikacijsku tehnologiju i znanost o mrežama; umjetnu inteligenciju, autonomne sustave, robotiku i obradu slika.

Znanstvena postignuća članova Razreda uključuju sve dimenzije istraživačkog stvaralaštva, od stvaranja novih ideja i teorijskog utemeljenja novog znanja, preko novih postupaka, procesa, proizvoda i usluga do poticanja poduzetništva. Članovi Razreda autori su mnogih znanstvenih članaka u renomiranim časopisima, radova na međunarodnim znanstvenim skupovima, znanstvenih knjiga, sveučilišnih udžbenika i monografija objavljenih u zemlji i inozemstvu, studija i elaborata, međunarodnih i domaćih patenata, novih procesa, proizvoda i usluga, kao i tehničkih rješenja za potrebe industrije.

Radu i prepoznatljivosti Razreda za tehničke znanosti značajno pridonosi i pet znanstvenih vijeća u njegovu okrilju, koja okupljaju nekoliko stotina eminentnih znanstvenika i stručnjaka iz područja tehničkih i biotehničkih znanosti. To su: Znanstveno vijeće za istraživačku infrastrukturu, Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku, Znanstveno vijeće za pomorstvo, Znanstveno vijeće za promet, Znanstveno vijeće za tehnološki razvoj.

Znanstvena vijeća istražuju opća pitanja znanosti i obrazovanja vezana uz tehnološki razvoj, inovacije i razvoj gospodarstva u Hrvatskoj, posebice novih industrija i nadolazećih tehnologija. Tako je Predsjedništvo Akademije prihvatilo je više dokumenata proizišlih iz djelovanja Razreda za tehničke znanosti i njegovih znanstvenih vijeća i uputilo ih nadležnim državnim tijelima i javnosti. Sami njihovi nazivi govore o aktualnosti: Obrazovanje za tehnološki ovisno društvo znanja (2007.), Inovativnost, istraživačko sveučilište i poduzeće zasnovano na znanju (2008.), Europska Izjava o suradnji u području umjetne inteligencije – kako usklađeno djelovati u Hrvatskoj? (2019.), Elektromobilnost i autonomna vozila (2020.), Kako u Hrvatskoj iskoristiti sredstva iz EU Fonda za pravednu tranziciju (Just Transition Fund ? (2021).

Ove je godine, na poticaj Razreda za tehničke znanosti, Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti usvojilo novu izjavu Važnost znanja i promjene znanja za provedbu nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine. U toj se izjavi detaljnije razrađuju preporuke ranije izjave Važnost znanja i primjene znanja za izlazak iz krize i razvoj Hrvatske   iz 2011. i ukazuje na načine unapređenja svih razina obrazovanja nužnih za ostvarenje razvoja Hrvatske do 2030. godine.

O počecima Razreda za tehničke znanosti govorila je akademkinja Sibila Jelaska koja je uz akademika Elsu Kuljanića jedina članica Razreda od njegova osnutka. Osnivanjem Razreda za tehničke znanosti u njega su 1997. prešli članovi tadašnjeg Razreda za matematičke, fizičke, kemijske i tehničke znanosti akademici Vojislav Bego, Tomo Bosanac, Petar Krešimir Čolić, Dragutin Fleš i Vladimir Matković, a kao novi članovi izabrani su akademkinja Sibila Jelaska i akademici Hrvoje Babić, Josip Božičević, Elso Kuljanić, Božidar Liščić i Božo Udovičić. Prvi tajnik Tajnici Razreda bio je akademik Dragutin Fleš, a nakon njega akademici Mirko Zelić, Stjepan Jecić i Ignac Lovrek.
Na svečanoj sjednici predstavljena je i monografija 25 godina Razreda za tehničke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o kojoj su govorili akademkinja Vlasta Piližota i akademik Igor Vlahović.