U godini obilježavanja 140. godišnjice rođenja akademika Tomislava Krizmana, Kabinet grafike priključio se obilježavanjima te svečane obljetnice virtualnom izložbom Grafička antologija Tomislava Krizmana / Iz fundusa Kabineta grafike HAZU na adresi: https://krizman.kabinet-grafike.hazu.hr/

Autorica je izložbe Ružica Pepelko, muzejska savjetnica Zbirke 20. i 21. stoljeća u Kabinetu grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

U godini obilježavanja 140 godina rođenja Tomislava Krizmana (1882. – 1955.), Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavljuje virtualnu izložbu umjetnikovih grafičkih ostvarenja koja se desetljećima čuvaju u njegovu fundusu. Izložbom antologijskih radova Tomislava Krizmana prisjećamo se umjetnikova nastojanja da se grafička umjetnost uzdigne na razinu samostalne discipline unutar korpusa hrvatske moderne umjetnosti. Nastavljajući Crnčićevim stopama, Tomislav Krizman uspostavio je visoke standarde hrvatske grafike te pridonio vrednovanju i popularizaciji grafičkoga medija. Osnove iz slikarstva i grafike, usvojene kod Auera, Csikosa-Sesije i Crnčića za školovanja u Zagrebu, Krizman je usavršavao u Beču kod baruna Myerbacha i Williama Ungera. Desetogodišnje zadržavanje u Beču (1902.–1911.) bilo je najplodonosnije razdoblje Krizmanova umjetničkog razvoja, formirano u  krugovima bečke avangardne umjetničke elite, uz sudjelovanje na izložbama u Hagenbundu, Jungbundu, Künstlerhausu i Secesiji.

Na izložbi su istaknuti Krizmanovi antologijski radovi s početka 20. stoljeća na kojima se vidi umjetnikovo majstorsko poznavanje grafičkih tehnika (bakropisi, drvorezi, litografije i plakati: Portret Marye Delvard, Autoportret, Jesen, Kain i Abel, Procesija, Udarac sudbine, Illustration d’une chancon…) te stilska i morfološka određenost unutar secesijske struje hrvatske moderne. Izložbom je naglašena velika uloga akademika Tomislava Krizmana u hrvatskoj umjetnosti kroz bogato grafičko naslijeđe koje je umjetnik ostavio. Krizman, kao Crnčićev učenik i profesor grafike na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti (gdje je odgojio generacije grafičara), završio je započeti proces stvaranja temelja hrvatskoga grafičkog izraza, postavši promicatelj grafičkog medija i učinivši medij grafike ravnopravnim ostalim granama umjetnosti. Izborom i prezentacijom antologijskih djela umjetnikove ostavštine iz fundusa Kabineta grafike ponovno je istaknuta Krizmanova najveća ljubav – grafika – kao medij u kojem su najjače došli do izražaja njegov artistički talent, modernistički izraz i stvaralačka energija.