Stipčević Ennio

Članovi suradnici VIII. Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju
Stipčević Ennio

Datum rođenja:

  • 17.09.1959.

Mjesto rođenja:

  • Zagreb

Adrese:

  • Odsjek za povijest hrvatske glazbe: Opatička 18, 10000 Zagreb

Telefoni:

  • +385 01 4895 320

E-mail adresa:

Stipčević Ennio

Članovi suradnici VIII. Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju

Akademske titule:

  • profesor doktor znanosti

Institucije:

  • znanstveni savjetnik sa stalnim zvanjem – Odsjek za povijest hrvatske glazbe (2010. – …)
  • naslovni redoviti profesor – Muzička akademija u Zagrebu (2013. – …)

Članstvo u Akademiji:

  • član suradnik – Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju (12.05.1994. – …)

Životopis

Ennio Stipčević rođen je u Zagrebu 17. rujna 1959. godine. U rodnom gradu pohađao je osnovnu školu, završio Klasičnu gimnaziju 1978., te studij muzikologije na Muzičkoj akademiji 1983. Magistrirao je s temom Francesco Sponga – Usper (o. 1565/70 – 1641), venecijanski glazbenik iz Poreča na Muzičkoj akademiji 1986., a doktorirao s temom Glazbena kultura u Hrvatskoj tijekom 17. stoljeća na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1993.
Od 1984. zaposlen je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe. U znanstveno zvanje znanstvenog suradnika izabran je 1994., u zvanje višeg znanstvenog suradnika 2000., u zvanje znanstvenog savjetnika 2010. i  u zvanje znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju 2015. godine. Od 1994. do 2015. honorarno predaje muzikološke predmete na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (od 2013. u zvanju redovitog profesora), predavao je na Hrvatskim studijima (1997.-2005.) i na doktorskom studiju medievistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2007.-2009.).
Znanstveni projekti, znanstvena djelatnost
Bio je voditeljem znanstvenih projekata pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske: Hrvatsko-talijanski glazbeni kontakti (1992.-1996.); Osam stoljeća hrvatske duhovne glazbe (11.-19. st.) (1997.-2004.), Spomenici starije hrvatske glazbe (2005.-2007.) i Spomenici hrvatske glazbene baštine (2007.-2013.). U okviru francusko-hrvatskog znanstvenog programa Cogito bio je suvoditeljem znanstvenog projekta Renaissance Music in Croatia (2007.-2008.), koji se realizirao pri CESR (Centre d’Études Supérieures de la Renaissance) u Toursu (FR). Rad na tome projektu nastavljen je u sadašnjem CESR-ovu programu Ricercar (https://ricercar.croatia.cesr.univ-tours.fr).
Cilj projekta je digitalizacija i transkripcija nekih od najvažnijih spomenika renesansne glazbe u Hrvatskoj (suvoditelji: Philippe Vendrix, Vasco Zara, Ennio Stipčević).
Od god. 2023. član je radne skupine projekta COST “EarlyMuse” (voditelj: Philippe Vendrix, University of Tours, 2023-2026).
U okviru međunarodnog programa Culture Programme (2007-2013) bio je voditeljem hrvatske dionice znanstvenog francusko-talijansko-hrvatsko-češkog projekta Aux Confins de l’Humanisme Musical – Monde Slave et Culture Méditeranéene (od 2010.), koji se realizirao pri Centre d’Études Supérieures de la Renaissance u Toursu. Bio je član Organzacijskog odbora međunarodnog skupa Na granicama glazbenog humanizma: slavenski svijet i kultura Mediterana (Dubrovnik, 26.-28. ožujka 2012.). God. 1986. u sklopu Osorskih glazbenih večeri pripremio je simpozij o glazbenom baroku u Hrvatskoj, a radovi s toga znanstvenog skupa objavljeni su u zborniku Glazbeni barok u Hrvatskoj (1989.).
Boravio je na studijskim putovanjima u Veneciji i Rimu (1987.), Grazu (1992.), Firenzi (1994.), Parizu (1995.), a akademsku godinu 1996/97. zahvaljujući stipendiji fondacije Fulbright provodi kao visiting scholar na Yale University (New Haven) u SAD.  Bio je član međunarodnog uredničkog odbora za izdavanje djela ranobaroknog istarskog skladatelja Gabriella Pulitija u seriji Monumenta Artis Musicae Sloveniae (2001.-2008.), u izdanjima Slovenske akademije znanosti in umetnosti, a od 2009. član je međunarodnog uredništva u istoj seriji. Od 2011. glavni je urednik izdanja sabranih djela Giacoma Finettija, u izdanjima Centro di Studi Antoniani (Padova).
U središtu njegova znanstvenog rada su hrvatska glazba renesanse i baroka, arhivska istraživanja i glazbena paleografija. Nakon što je 1983. ponovno otkrio, a potom u Padovi 1986. i objavio suvremeno izdanje zbirke Sacrae cantiones (1620.) Ivana Lukačića, posvetio se istraživanju starijih hrvatskih skladatelja. Transkribirao je i pripremio notni materijal za prve suvremene izvedbe djela renesansnih i baroknih hrvatskih skladatelja, priredio niz kritičkih notnih izdanja, a njegove redakcije izvedene su na 20-tak cjelovečernjih koncerata (Osorske glazbene večeri, Varaždinske barokne večeri, ciklus Sfumato HRT-a).
Pojedinim otkrićima starih hrvatskih knjiga u talijanskim i hrvatskih knjižnicama pobudio je interes šire znanstvene i kulturne javnosti (zbirka Difesa de le rime et prose Nade Bunić iz 1569., prva izdanja djela Tirena i Piesni Marina Držića iz 1551., izdanje tiskovine Ljubmir Dominka Zlatarića iz 1580.).
Bio je član uredništva časopisa Vijenac, član redakcije časopisa Arti musices (1992.-1995.), te urednik za glazbena izdanja u Školskoj knjizi (2002.-2004.), kada je priredio 20-tak osmoškolskih i gimnazijskih udžbenika i drugih pedagoških publikacija glazbene kulture. Koscenarist je dokumentarnog filma U potrazi za Lukačićem (2000.), prikazanog više puta na HTV-u, te na međunarodnoj muzikološkoj konferenciji u New Yorku (2005.). Pripremio je izložbu Renesansna glazba u Dubrovniku (Dubrovnik, Dom Marina Držića, 18. svibnja – 8. kolovoza 2010.).
Od 1992. član je Hrvatskog muzikološkog društva, od 1993. član Matice hrvatske, bio je član Knjižničkog odbora Knjižnice HAZU (2009.–2018.). Bio je član Povjerenstva za vrednovanje znanstvenoistraživačkih projekata i tema iz područja humanističkih znanosti (polje povijesti umjetnosti) Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH (2001.-2003.), te član Znanstvenog područnog vijeća za humanističke znanosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH (2000.-2004.).
Publikacije, nagrade
Dosad je objavio 22 autorske knjige, 21 kritičko notno izdanje, oko 160 članka (70 znanstvenih i više od 90 stručnih), te oko 300 novinskih članaka, recenzija, leksikonskih i enciklopedijskih natuknica. K tome je uredio 22 znanstvene knjige i notnih izdanja. Sudjelovao je na 40-tak znanstvenih skupova u Hrvatskoj, Italiji, Poljskoj, SAD, Sloveniji i Francuskoj.
Dobitnik je strukovnih nagrada Ivan Lukačić Varaždinskih baroknih večeri (1988., 1998., 2011., 2018.), Andrija Patricij Osorskih glazbenih večeri (1998.), te posebnih priznanja, Priznanje za doprinos Festivalu Varaždinskih baroknih večeri (1995.) i Priznanje za doprinos u radu i napretku Klasične gimnazije i razvoju humanističkog obrazovanja Klasične gimnazije u Zagrebu (2007.). Nagrađen je znanstvenim nagradama Josip Andreis Hrvatskoga društva skladatelja za knjigu Ivan Lukačić (2008.), kao i za knjigu Renesansna glazba i kultura u Hrvatskoj (2018.) te nagradom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za knjigu Francesco Sponga Usper (2009.). Dobitnik je Zlatne povelje Matice hrvatske (2023.) za notno izdanje Gabriel Usper: Madrigali concertati (Venetia, 1623).
Od 1994. član je suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Godine 1996-1997. Fulbright scholar (Yale University, New Haven, CT, SAD). Godine 1999. izabran je kao fellow u Villa I Tatti u Firenzi (The Harvard University Centre for Italian Renaissance Studies).

Bibliografija

Ennio Stipčević – Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI

Knjige

  1. Francesco Sponga-Usper, mletački glazbenik iz Poreča, Zagreb: Muzički informativni centar, 1990, 162 str. / p.
  2. Hrvatska glazbena kultura 17. stoljeća, Split: Književni krug, 1992, 238 str. / p.
  3. Ivan Lukačić i njegovi suvremenici. Ogledi, Zagreb: Musica sacra, 1993, 103 str. / p. (zasebno objavljeno poglavlje / separately printed chapter Gabriello Puliti, ranobarokni skladatelj u Istri / compositore del primo barocco in Istria, Zagreb: Sveta glazba, 1996, 31 str. / p.).
  4. Glazba iz arhiva, Studije i zapisi o staroj hrvatskoj glazbi, Zagreb: Matica hrvatska, 1997, 194 str. / p.
  5. Hrvatska glazba, Povijest hrvatske glazbe do 20. stoljeća, Zagreb: Školska knjiga, 1997, 222 str. / p.
  6. suautor / coauthor Duško Kečkemet, Julije Bajamonti, Encyclopaedist and Musician, Zagreb – Split: Croatian P.E.N. Centre, 1997, 38 str. / p.
  7. Musica incognita: studije o Ivanu Lukačiću i njegovu dobu, Šibenik: Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić”, 1998, 154 str. / p.
  8. Etide za lijevu ruku: ogledi, Zagreb: Znanje, 2000, 130 str. / p.
  9. Aurea aetas. The Golden Age of Music in Croatia. Essays on Renaissance and Baroque Music, Zagreb: Music Information Centre, 2005, 63 str. / p.
  10. Opera “Scanderbeg” e Antonio Vivaldit / Oпepaтa “Scanderbeg” Ha Aнтoниo Bивалди (Operata “Scanderbeg” na Antonio Vivaldi). Cкопje, Mиниcтерство за oбразование и наука, 2005, 240 str. / p. (tekst na albanskom i makedonskom jeziku / text in albanian and macedonian language).
  11. Glazba, tekst, kontekst. Zagreb: Meandar, 2006, 179 str. / p.
  12. Ivan Lukačić. Zagreb: Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb, 2007, 155 str. (usporedni tekst na hrvatskom i engleskom jeziku / parallel text in croatian and english language) + DVD dokumentarni film U potrazi za Lukačićem / In search of Lukačić DVD documentary film included.
  13. Francesco Sponga-Usper. Zagreb: Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb, 2008, 207 str. / p. (usporedni tekst na hrvatskom i engleskom jeziku / parallel text in croatian and english language).
  14. Tomaso Cecchini. Zagreb: Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb, 2015, 159 str. / p. (usporedni tekst na hrvatskom i engleskom jeziku / parallel text in croatian and english language).
  15. Renaissance Music and Culture in Croatia (Centre d’études supérieures de la Renaissance. Colection ‘Èpitome musical’), Turnhout: Brepols, 2015, 336 str. / p.
  16. Renesansna glazba i kultura u Hrvatskoj. Zagreb: Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb, 2016, 334 str. / p.
  17. Etyde për dorën e majtë. Shayrtime, Prishtinë: Tenda, 2018 (prijevod na albanski jezik / translation in albanian language Nebi Jashari knjige Etide za lijevu ruku. Ogledi, Zagreb: Znanje, 2000.).
  18. The Italian Opera Libretto and Dubrovnik Theatre (17th and 18th Century) (suatori / coauthors:: Viktoria Franić Tomić; Slobodan Prosperov Novak), Vienna: Hollitzer Verlag, 2020, 136 str. / p.
  19. Od Venecije do Dubrovnika, glazbeni putopisi, Zadar: Ogranak Matice hrvatske u Zadru, 2020, 139 str. / p.
  20. Etide za lijevu ruku (izmijenjeno i prošireno 2. izdanje), Zagreb: Školska knjiga, 2021, 222 str. / p.
  21. suautor / coauthor: Ljudevit Anton Maračić: Gabriello Puliti (ca.1580-1642/3): francescano, compositore, “Accademico armonico detto l’Alegro“, Rovigno: Centro di ricerche storiche, 2021, 129 str. / p.
  22. Hrvatska glazba ranoga novoga vijeka. Tekstovi i čitanka (Kanonski korpus hrvatske književnosti, kulturne povijesti, filozofije i znanosti, XX), ur. / ed. by Viktoria Ferić Tomić & Slobodan Prosperov Novak, Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet Hrvatskih studija, 2022, 182 str. / p.

Notna izdanja (transkripcije, redaktura)

  1. Ivan Lukačić OFMConv. (c.1585-1648), Sacrae cantiones, Venezia 1620, Mottetti a 1-5 voci, Introduzione, trascrizione e realizzazione del basso continuo: Ennio Stipčević, a cura di fr. Ludovico Bertazzo OFMConv., Padova: Messaggero, 1986, XV + 119 str. / p.
  2. Glazbeni barok u Hrvatskoj I – Barokna monodija u Hrvatskoj s početka 17. stoljeća,  Osor: Osorske glazbene večeri, 1986, XXVI + 34 str. / p.
  3. Armonici accenti voce sola per cantar nel chitarrone & in altri strumenti musicali di Gabriello Puliti, op. 24, Venetia 1621 (fasc.), Zagreb: Muzička omladina Hrvatske, 1989, 18 + VIII str. / p.
  4. Sull’opera Scanderbeg di Antonio Vivaldi (Subsidia Musica Veneta, vol. V), Bologna: AMIS, 1985-1986 (1990!), 119 str. / p. (cijeli broj / entire vol.).
  5. Francesco Usper (Poreč), Sinfonia prima a 8 (1619) (Renesansna i barokna glazba u Hrvatskoj / Renaissance and Baroque Music in Croatia), Zagreb: HOUKU, 1998, 11 str. / p.;  partitura, dionice / score, parts.
  6. Gabriel Usper (Poreč), Sonata a 3 (1619) (Renesansna i barokna glazba u Hrvatskoj / Renaissance and Baroque Music in Croatia), Zagreb: HOUKU, 1998, 12 str. / p.; partitura,  dionice / score, parts.
  7. Gabriel Usper (Poreč), Sonata con doi violini e doi fagotti (1619) (Renesansna i barokna glazba u Hrvatskoj / Renaissance and Baroque Music in Croatia), Zagreb: HOUKU, 1998, 9 str. / p.; partitura, dionice / score, parts.
  8. Ioannis Lvcacih de Sebenico: Sacrae Cantiones Unis Binis Ternis Quaternis Quinisque vocibus Concinendae, Venetiis 1620 (Hereditas musicae, 1) (fasc.), Zagreb – Šibenik: Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb – Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić”, 1998, 128 str. / p.
  9. Francesco Usper (Poreč), Sinfonia seconda a 8 (1619) (Renesansna i barokna glazba u Hrvatskoj / Renaissance and Baroque Music in Croatia), Zagreb: HOUKU, 1999, 11 str. / p.; partitura, dionice  / score, parts.
  10. Francesco Usper (Poreč), Canzon prima a 8 (1619) (Renesansna i barokna glazba u Hrvatskoj / Renaissance and Baroque Music in Croatia), Zagreb: HOUKU, 1999, 9 str. / p.; partitura, dionice / score, parts.
  11. Gabriel Usper (Poreč), Sinfonia a doi violini (1614) (Renesansna i barokna glazba u Hrvatskoj / Renaissance and Baroque Music in Croatia), Zagreb: HOUKU, 1999, 4 str. / p.; partitura, dionice / score, parts.
  12. Barokna monodija (Renesansna i barokna glazba u Hrvatskoj / Renaissance and Baroque Music in Croatia), Zagreb: HOUKU, 1999, 24 str. / p.
  13. Francesco Usper: Forse vien fuor l’Aurora, madrigal za 5 glasova; Ave maria, motet za 6 glasova i b.c.; Expectans expectavi, motet za 3 glasa, 2 violine i b.c., Zagreb: Muzički informativni centar, 2001 (Repertoire), 30 str. / p.
  14. suurednik / coed. Bojan Bujić: Gabriello Puliti: Baci ardenti (1609), Armonici accenti (1621) (Monumenta Artis Musicae Sloveniae XLIV, Ljubljana: Slovenska akademija znanosti in umetnosti, 2003., L + 103 str. / p.
  15. Damjan Nembri, Brevis et facilis psalmorum quattuor vocibus modulatio. Venetiis 1641, Zagreb: Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb, 2005., XXIII + 126 str. / p.
  16. Gabriello Puliti: Il secondo libro delle messe (1624), (Monumenta Artis Musicae Sloveniae XLVIII), Ljubljana: Slovenska akademija znanosti in umetnosti, 2006., XXI + 44 str. / p.
  17. Tomaso Cecchini: Amorosi concetti, il terzo libro de’madrigali a una, et due voci 1616, Zagreb: Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb, 2006., XVIII + 57 str. / p.
  18. Francesco Usper: Messa concertata del secondo tuon a 5 (Messa e salmi da concertarsi nel’organo, Venetia, 1614). Zagreb: Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb, 2006., VIII + 47 str. / p.
  19. Francesco Sponga Usper: Salmi vespertini (1627), Uvodnu studiju napisali i pripremili / Introduction and edited by: Dario Poljak, Ennio Stipčević, Zagreb: KDVL–MIC, 2017, XV + 260 str. / p.
  20. Francesco Sponga Usper: Compositioni armoniche (1619), Zagreb: KDVL–MIC, 2019, XVIII + 258 str. / p.
  21. Gabriel Usper: Madrigali concertati (Venetia, 1623), Stipčević, Ennio; Petravić, Ivana (ur.), Sveta Nedelja, Zagreb: Ogranak Matice hrvatske u Svetoj Nedjelja, Hrvatski glazbeni centar, 2023., 120 str. / p.
  22. Ivan Lukačić OFMConv. (c. 1585 – 1648), Sacrae cantiones, Venezia, 1620, mottetti a 1 – 5 voci , 2′ edizione (Corpus musicum franciscanum – 1). Edizione a cura di / Izdanje pripremili Ennio Stipčević – Tomislav Bužić – Vito Balić, Padova: Centro Studi Antoniani, 2023, XXIII + 67 str.

Znanstveni članci

  1. Messe a quattro voci… del padre Gaetano de Stephanis… Maestro di cappella della celebre Metropolitana di Spalato… M.DCC. Analiza djela i značenje skladateljeva boravka u Splitu, Arti musices, 13, 1982, 2, str. 177-190.
  2. Uvodna razmatranja o umjetnosti Gabriella Pulitija (oko 1575-iza 1641), Arti musices, 14, 1983, 1, str. 33-50.
  3. Maskerate Gabriella Pulitija, Sv. Cecilija, 53, 1983, 3, str. 60-62; 4, str. 83-85; 54, 1984, 1, str. 9-10.
  4. Francesco Sponga-Usper, compositore veneziano di  origine istriana, Atti del Centro di ricerche storiche di Rovigno, Trieste-Rovigno, vol. XVI, 1985-1986, str. 165-231.
  5. Hrvatska glazbena prošlost u radovima Dragana Plamenca, Arti musices, 17, 1986, 2, str. 175-200.
  6. The Social and Historical Status of Music and Musicians in Croatia in the Early Baroque Period, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 18, 1987, 1, str. 3-17.
  7. Počeci glazbenog baroka u Hrvatskoj, u: Lukačić. Zbornik radova znanstvenog skupa održanog u povodu 400. obljetnice rođenja Ivana Marka Lukačića, Zagreb, Provincijalat franjevaca konventualaca, 1987, str. 24-29.
  8. Gabriele Sponga-Usper, compositore manierista, u: Musica Storia Folklore in Istria. Studie e contributti offerti a Giuseppe Radole, Trieste, Italo Svevo, 1987, str. 81-96.
  9. The Musical Notation of the Early Middle Ages in Croatia, u: Musica Antiqua. Acta Musicologica, Bydgoszcz, 1988, vol. 8/1, str. 953-966 + III).
  10. Francesco Sponga-Usper, venecijanski skladatelj iz Poreča, Arti musices, 20, 1989, 1-2, str. 27-51.
  11. Glazbeni barok u Hrvatskoj, uvodna razmatranja, u: Glazbeni barok u Hrvatskoj, Osor, Osorske glazbene večeri, 1989, str. 7-19.
  12. Bibliografske bilješke uza skladateljski opus Lamberta Courtoysa, Arti musices, 22, 1991, 2, str. 207-214.
  13. L'”Euridice” a Dubrovnik (Ragusa): una rilettura accademica, u: Il teatro musicale del Rinascimento e del Barocco tra Venezia Regione Giulia e Dalmazia: idee accademiche a confronto, Trieste, Circolo della cultura e delle arti, 1991, str. 15-20.
  14. La cultura musicale in Istria e in Dalmazia nel XVI e XVII secolo, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 23, 1992, 2, str. 141-152.
  15. Counter-Reformation, Jesuits and Music Culture in Croatia of the 17th and 17th Centuries / Protureformacija, isusovci i glazbena kultura 17. i 18. stoljeća, u: The Musical Baroque, Western Slavs, and the Spirit ot the European Cultural Communion / Glazbeni barok i zapadni Slaveni u kontekstu europskog kulturnog zajedništva (ur. Stanislav Tuksar), Zagreb, HMD-HAZU, 1993, str. 85-90; 235-240.
  16. Musica e teatro in Dalmazia all’inizio dell’Ottocento, u: Istria e Dalmazia nel periodo asburgico dal 1815 al 1848 (Atti ed Inchieste di “Quaderni Veneti”, 2) (a cura di Giorgio Padoan), Ravenna, Longo Editore, 1993, str. 189-196.
  17. Contatti musicali tra le Marche e la Dalmazia nel periodo tra l’Umanesimo e il Barocco, u: Marche e Dalmazia tra Umanesimo e Barocco. Atti del Convegno Internazionale di Studio (a cura di Sante Graciotti, Marina Massa, Giovanna Pirani), Ancona, Accademia Marchigiana di Scienze, Lettere ed Arti – Edizioni Diabasis, 1993, str. 301-308.
  18. La Serenissima, l’Istria e la Dalmazia – contatti e interferenze musicali nel Cinque e Seicento, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 24, 1993, 1, str. 23-44.
  19. Antonio Tarsia: analiza i funkcija skladateljskog stila, Muzikološki zbornik, XXX, Ljubljana, 1994, str. 45-55.
  20. Erasmo, l’Umanesimo in Croazia e la cultura musicale nel XV e XVI secolo, u: Erasmo, Venezia e la cultura padana nel ‘5oo (a cura di Achile Olivieri), Rovigo, Associazione Culturale Minelliana editrice, 1995, str. 249-256.
  21. (suautor Zdravko Blažeković) Johann Petrus Jakob Haibel (1762-1826) and His Sixteen Newly-Discovered Masses from Djakovo (Croatia), u: OFF Mozart. Glazbena kultura i “mali majstori Srednje Europe 1750.-1820. / Musical Culture and the “Kleinmeister” of Central Europe 1750-1820 (ur. Vjera Katalinić), Zagreb, HMD-HAZU, 1995, str. 67-75 (na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku kao predgovor u: Johann Petrus Jakob Haibel: Missa solemnis in C, Đakovo 1807., Zagreb, HUOKU, 2003., str. I-XV; pretiskano u: Znanstveni skup Medicina, znanost i umjetnost. 7, Zagreb, 2006., str. 27-33; 2. izd., str. 37-47, 77-83).
  22. Habent sua fata libelli – “Pisni” (1635) Atanazija Jurjevića, Arti musices, 26, 1995, 1, str. 65-76.
  23. Doprinos zagrebačke biskupije hrvatskoj glazbenoj kulturi, u: Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094-1994. Zbornik u čast kardinala Franje Kuharića,  Zagreb, 1995, str. 527-532.
  24. Počeci europskoga glazbenog tiskarstva i hrvatski humanizam, Gazophylacium, II, 1995, 1-2, str. 156-167.
  25. Hrvatskokajkavska glazbena baština, u: Kajkaviana Croatica – Hrvatska kajkavska riječ (Katalog izložbe), Zagreb – Donja Stubica, Družba “Braća hrvatskoga zmaja” – Kajkaviana – Muzej za umjetnost i obrt, 1996, str. 317-328 (+ sažetak u Katalogu Kajkaviana Croatica – Hrvatska kajkavska riječ, Zagreb, 1996, str. 20).
  26. Glazbena kultura u Južnoj Hrvatskoj u doba Julija Bajamontija, u: Splitski polihistor Julije Bajamonti, Split, Književni krug, 1996, str. 129-137.
  27. Influssi veneziani nelle musiche dei maestri dalmati del Cinque e Seicento, Musica e Storia, vol VI/1, 1998, str. 227-236.
  28. Juraj Mulih i glazba – koncept isusovačkog doprinosa hrvatskoj glazbenoj kulturi, Vrela i prinosi / Fontes et studia, 21, Zagreb, 1996/97., str. 135-140.
  29. L’umanesimo in Croazia, “gli Schiavoni” e gli inizi della stampa musicale in Europa, u: Zagreb i glazba 1094-1994, Zagreb i hrvatske zemlje kao most između srednjoeuropskih i mediteranskih glazbenih kultura / Zagreb and Music 1094-1994, Zagreb and Croatian Lands as a Bridge Between Central-European and Mediterranean Musical Cultures (ur. Stanislav Tuksar), Zagreb, Hrvatsko muzikološko društvo, 1998, str. 89-96.
  30. The Presence of the Past. The Earliest Musical Notations of Folk Music in Croatia, The World of Music, vol. 40(3), 1998, str. 9-24.
  31. Hrvatska glazbena prošlost u muzikološkim radovima Dragana Plamenca / Bibliografija muzikoloških radova Dragana Plamenca, u: Dragan Plamenac, Glazba 16. i 17. stoljeća u Dalmaciji, Osam studija (prir. E. Stipčević), Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb – Književni krug Split, 1998, str. 225-243.
  32. Music (A Time of Trial – Christianity and the Turkish Conquest), The Croats: Christianity, Culture, Art (ed. Vladimir Marković – Anđelko Badurina), Zagreb, 1999, str. 239-252.) / Musica (Tempi di prova: il cristianesimo e la conquista Ottomana: XVI secolo), I Croati: Cristianesimo, Cultura, Arte (a cura di Vladimir Marković – Anđelko Badurina), Zagabria 1999, str. 239-252.
  33. Music (New Religious Enthusiasm and the Renovation of Croatia), The Croats: Christianity, Culture, Art (ed. Vladimir Marković – Anđelko Badurina), Zagreb, 1999, str. 311-323. / Musica (Il nuovo slancio della religiosita e il rinnovamenti della Croazia), I Croati: Cristianesimo, Cultura, Arte (a cura di Vladimir Marković – Anđelko Badurina), Zagabria 1999, str. 311-323.
  34. Toma Babić i franjevački glazbeni barok, u: Zbornik o Tomi Babiću, Šibenik – Gradska knjižnica «Juraj Šižgorić» – Zagreb – Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2002., str. 195-204.
  35. Influssi veneziani e non nell’opera e nello spettacolo con musica in Dalmazia e a Ragusa nel XVII secolo, Atti e memorie della Società Dalmata di Storia Patria, n. 4 (vol. XXIV- n.s. XIII), Roma 2002, str.69-80.
  36. Ivan Werner (1752.-1786.) i njegove skladbe u samostanu uršulinki u Varaždinu, u: 300 godina uršulinki u Varaždinu, Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog 18. listopada 2003. godine u Varaždinu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Zavod za znanstveni rad u Varaždinu) – Uršulinski samostan u Varaždinu, Zagreb – Varaždin, 2003., str. 203-210.
  37. Glazba i glazbenici XVII. stoljeća, u: Hrvatska i Europa, kultura, znanost i umjetnost, sv. III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII-XVIII. stoljeće), Ivan Golub, ur., Zagreb, Školska knjiga, 2003., str. 717-725 (La musique et les musiciens au XVIIe siecle, Croatie. Le temps du Baroque et des Lumieres. Tresors d’art et de culture (XVIIe-XVIIIe siecles), sous le direction de Ivan Golub et Ivan Supičić, Zagreb – Reinnes: ŠK – PUR, 2011, 617-624.
  38. Baroque Music in Eastern Europe / Music in Croatia, u: George J. Buelow: A History of Baroque Music, Bloomington & Indianapolis, Indiana University Press, 2004.,  414-429; 603-606.
  39. Vicini ignoti: sui contatti musicali portoghese-italiano-croati, u: Nenad Veselić (ur.), Echi d’Europa nella Musica del Brasile Coloniale, Roma, il Calamo, 2004, 67-71.
  40. Pisni duhovne: o narodnim nabožnim popijevkama Tome Babića i Jurja Muliha, Croatica Christiana Periodica, 29, 2005, 56, 51-66.
  41. Paltašić, Dobričević: bilješke uz najstarije hrvatsko glazbeno tiskarstvo, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, XLVIII, 2005, 3-4, 50-59.
  42. Renaissance Music in Croatia. Some Introductionary Remarks. Studia Musicologica Academiae Scientiarum Hungaricae. XLVII, 2006, 99-110.
  43. Otkrivena rana izdanja Marina Držić u Milanu. Forum. 2007, 10-12, 1056-1063 (pretiskano u: Putovima kanonizacije. Zbornik radova o Marinu Držiću 1508 – 2008, Nikola Batušić – Dunja Fališevac (ur.), Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 2008, 854-859).
  44. Suvremena notna izdanja starije hrvatske glazbe (od kraja 15. do početka 19. stoljeća). Arti musices. 38/2, 2007, 181-216.
  45. Šime Budinić i glazba, Croatica et Slavica Jadertina, IV, 2008, 271-278.
  46. Diffusion de l’opéra italien sur la côte Est de l’Adriatique aux XVIIe et XVIIIe siècles, D’une scène à l’autre l’opéra italien en Europe. Volume 1: Les pérégrinations d’un genre, sous la direction de Damien Colas – Alessandro Di Profio, Wavre: Èditions Mardaga, 2009, 53-64.
  47. Music historiography and terra incognita: The case of Dragan Plamenac, u: Music’s Intelectuall History, ed. By Zdravko Blažeković & Barbara Dobbs Mackenzie, New York: RILM, 2009, 327-336.
  48. Andreisova glazbena historiografija o «renesansi» i «baroku» u hrvatskoj glazbi. Arti musices, 40/1-2, 2009, 89-98.
  49. Franjevci konventualci i glazba u Hrvatskoj, Veličina malenih. Povijest i kulturna baština Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualca, ur. Milan Pelc, Zagreb: Hrvatska provincija  sv. Jeronima franjevaca konventualaca, 2010, 165-175.
  50. Dominikanci i glazba u Hrvatskoj (16.-20. stoljeće), Croatica Christiana Periodica, XXXV, 2011, 67, str. 77-84 (isto u: Dominikanci u Hrvatskoj, ur. Igor Fisković, Zagreb, Galerija Klovićevi dvori, 2011, str. 238-244, 479-481).
  51. Kotorski pjesnik Ludovik Paskalić (Ludovico Paschale), Zadranka Martia Grisogono i nekoliko talijanskih renesansnih skladatelja, Arti musices, 43/1, 2012, str. 65-87.
  52. Napomene uz notno kritičko izdanje; Glazba u zbirci Pisni Atanazuua Jurjevića, u: Atanazije Jurjević: Pisni za najpoglavitije, najsvetije, najvesel’je dni svega godišća složene: i kako se u organe s’ jednim glasom mogu spivati, napravljene po Atanaziju Georgiceu, U Beču, Iz pritiskopisa Matea Formike, 1635. Pretisak, transkripcija nota i teksta, Priredili i popratne studije napisali: Josip Bratulić, Ennio Stipčević, Ivana Žužul, Zagreb – Šibenik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić“, 2011, str, 87-93; 157-171.
  53. Pronađen Ljubmir (1580.) Dominka Zlatarića, prvi tiskani prijevod Aminte Torquata Tassa, Forum, LI/84, 10-12, 2012, 1069-1882 ( = La prima traduzione a stampa dell’Aminta di Torquato Tasso: Ljubmir (1580) di Dominik Zlatarić), Ricerche slavistiche, n.s., 11(57), 2013, str. 81-88).
  54. O novoj glazbi – jedan pogled iz starine, Nova nepoznata glazba. Svečani zbornik za Nikšu Gliga / New Unknown Music. Essays in Honour of Nikša Gligo, Nada Bezić – Dalibor Davidović (ur.), Zegreb: DAF, 2012, str. 211-218.
  55. Carlo Antonio Nagli (c. 1680-1756) i njegova ‘Missa con istrumenti a 4 concertata’, Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU, Varaždin, 24, 2013, str. 195-200.
  56. Kako je pjevala hrvatska Euridice, u: Paskoje Primović: Euridiče, transkripcija Ivana Vrtić, Dubrovnik: Matica hrvatska, 2013, str. 71-77.
  57. Il compositore e le sue scelte poetiche: il caso di Gabriello Puliti e i suoi poeti Istriani, Barocco Padano e musicisti francescani. L’apporto dei maestri conventuali. Atti del XVI Convegno internazionake szl barocco padano (secoli XVII-XVIII), Padova 1-3 luglio 2013 (Barocco Padano 8), a cura di Alberto Colzani – Andrea Luppi – Maurizio Padoan, Padova: Centro Studi Antoniani, 2014, str. 369-378 (= Atti del Centro di ricerche storiche, Rovigno, XLIII, 2013, str. 86-100).
  58. Iz hrvatske renesanse: o odgoju i glazbi, Croatica et Slavica Jadertina, 11/1 (2015), 105-117.
  59. Musica moderna and Local Tradition. The Case of Tomaso Cecchini Veronese in Dalmatia, Italian Music in Ceantral-Eastern Europe. Around Mikołaj Zielénski’s “Offertoria“ and “Communiones“ (1611), ed. Tomasz Jež – Barbara Przybyszewska-Jarmińska – Marina Toffetti, Venezia: Fondazione Levi, 2016, 325-348.
  60. Graditelj orgulja Petar Nakić (1694.-1769.), u: Ljudi 18. stoljeća na hrvatskom prostoru. Od plemića i crkvenih dostojanstvenika do težaka i ribara, ur. Lovorka Čoralić, Ivana Horbec, Maja Katušić, Vedran Klaužer, Filip Novosel, Ruža Radoš, Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2016, 622-627.
  61. The Small-Scale Motet in Dalmatia in the First Half of the Seventeenth Century, Musicologica Istropolitana, XIII (2017), 105-118.
  62. “Academico Armonico detto l’Allegro“. Fra Gabriello Puliti (ca. 1583-1642/3) in Istria, Atti e memorie della Società istriana di arheologia e storia patria, CXVII (n. S. LXV), (2017), 81-128.
  63. The poet Ludovico Paschale, Martia Grisogono, and some Italian Renaissance composers, u / in: Marina Toffetti (ed.): Studies in the reception of Italian music in central-eastern Europe in the 16th and 17th century, Kraków: Musica Iagellonica, 2018, 240-262.
  64. Dva izvora o pučkim običajima u Istri 17. stoljeća, Croatica et Slavica Iadertina. Broj posvećen akademiku Josipu Bratuliću uz 80. obljetnicu života, 15/1 (2019), 331-341.
  65. Some Fragments on Renaissance Music in Dubrovnik, u: Renaissance Music in the Slavic World, ur. / eds. Marco Gurrieri, Vasco Zara, Vasco, Turnhout: Brepols, 2019, 51-55.
  66. Giulio Camillo Delminio (oko 1480. – 1544.) i njegovo uglazbljeno pjesništvo, u / in: Dijalekti, jezična povijest i tradicija. Zbornik u čast Josipu Liscu, ur. / eds. Josip, Bratulić, Gordana Čupković, Josip Galić, Josip, Zadar: Sveučilište u Zadru; Ogranak Matice hrvatske u Zadru, 2020, 647-654.
  67. Pietro Nachini Nuovi contributi, u / in: Pietro Nachini. Vita, opere e criteri costruttivi di uno dei maggiori organari di ogni tempo, ur. / eds. Lorenzo, Marzona, Federico Lorenzani, Guastalla: Serassi edizioni, 2020, 185-196.
  68. Baroque Music and Popular Culture in the Croatian Lands. Some Introductory Remarks, De musica disserenda, XVII/1 (2021), 53-75.
  69. Ivan Lukačić u svjetlu starijih i novijih spoznaja / Ivan Lukačić in the light of Older and Newer Knowledge, u / in: Ivan Lukačić, kapelnik splitske katedrale. Zbornik radova međunarodnog znanstveno-umjetničkog simpozija (povodom 400. objetnice izdanja zbirke “Sacrae cantiones“) / Ivan Lukačić, Maestro di Cappela of the Cathedral of Split. Proceedings of the Internatinal Scientific-atistic symposium (On the occasion ot the 400 anniversary of the publication of “Sacrae cantiones“ collection, ur. / ed. by Mihael Prović & Doris Žuro, Split: CUS, 2022, 17-27.
  70. Foreword: Fragments on Lukačić, u / in: Venice, “Schiavoni“, and the Dissemination of Early Modern Music. A Companion to Ivan Lukačić, ed. by Vito Balić, Vincent Besson & Ennio Stipčević, Turnhout: Brepols, 2022, 13-21.
Stručni članci
  1. Skladba “Petit Jacquet” Lamberta Courtoysa u mletačkom traktatu, Dubrovnik, 26, 1983, 2, str. 29-34.
  2. Komparativne zagonetke u vezi sa Sacrae cantiones Ivana Lukačića Šibenčanina, Sv. Cecilija, 53, 1983, 1, str. 2-3.
  3. Dva priloga poznavanju starije hrvatske glazbe, Zvuk, 1984, 3, str. 34-46.
  4. Glazbeni život u Zadru 1860-1914, Zadarska revija, 34, 1985, 1, str. 78-87.
  5. Svjetovni madrigal Lamberta (Courtoysa starijeg), Dubrovnik, 28, 1985, 4, str. 117-120.
  6. (s Jakovom Jelinčićem) Ugovor o gradnji orgulja za novosagrađenu župnu crkvu u Buzetu, Buzetski zbornik, 9, 1985, str. 183-188.
  7. Iz monodije Tomasa Cecchinija, Sv. Cecilija, 55, 1985, 3, str. 53-55 (+ glazbeni prilog, p.o., br. 3, str. 1-8).
  8. Ivan Lukačić i njegova zbirka duhovnih moteta, Zvuk, 1985, 3-4, str. 43-52.
  9. Kako se ženilo i plesalo u Istri 17. stoljeća, 15 dana, 39, 1986, 3, str. 19-22.
  10. Izvještaj o sređivanju i katalogiziranju muzikalija Historijskog arhiva u Zadru, obavljenom u srpnju 1982. godine, Arti musices, 17, 1986, 1, str. 101-135.
  11. Glazba u teatru Marina Držića, Zvuk, 1986, 2, str. 46-49.
  12. Francesco Sponga-Usper, venecijanski skladatelj i njegov “opus primum”, Zadarska revija, 35, 1986, 5-6, str. 509-513.
  13. Bibliografija muzikoloških radova Dragana Plamenca, Arti musices, 17, 1986, 2, str. 237-245.
  14. XI. Osorske Glazbene Večeri / 11th Musical Evenings in Osor 1986 (Tekstovi za katalog i izbor ilustracija), Zagreb, Liber, 1986 (predgovorna studija Baroque Music in Croatia pretiskana u: Most / The Bridge, 1990, 1-2, str. 282-289)
  15. XII. Osorske Glazbene Večeri / XII. Musical Evenings in Osor 1987 (Tekstovi za katalog i izbor ilustracija), Zagreb, Naša djeca, 1987.
  16. Nešto napomena o počecima glazbenog baroka u Hrvatskoj, Dometi, 20, 1987, 11, str. 831-840.
  17. Glazbeni barok u Hrvatskoj, Glasnik (UNESCO), 40. rujan 1987, str. 49-52.
  18. Iz starih hrvatskih pjesmarica, Sv. Cecilija, 58, 1988, 1, str. 9 (+ glazbeni prilog, p.o., str. 3-8).
  19. Glazbena notacija ranoga srednjeg vijeka u Hrvatskoj (10-12. st.), Zadarska revija, 37, 1988, 4-5, str. 435-441.
  20. Dva glazbeno-povijesna ogleda (1. Euridice i Arianna u Dubrovniku; 2. Glazbeni kontakti između Maraka i Dalmacije u razdoblju renesanse i baroka), Mogućnosti, 36, 1988, 7-8, str. 703-713.
  21. Glazba na Igrama – između igre i institucije, u: Dubrovačke ljetne igre 1950-1989, Zagreb, Festival Dubrovnik, 1989, str. 65-73 (+ 143, 182, 216).
  22. O folklornoj, pučkoj i umjetničkoj glazbi u Hrvatskoj XVI-XVII stoljeća, 15 dana, 1989, 6, str. 27-29.
  23. “Sacrae cantiones” Ivana Lukačića, Kulturna baština, 20, 1990, str. 95-106.
  24. (suautor Dražen Budiša) “Die Heimkunft der Kroaten 1779” – nepoznati prijevod jedne hrvatske pjesme, Arti musices, 21, 1990, 2, str. 289-296.
  25. Pogovor. Uvodna riječ seriji / Epilogue. Introduction to the Series, u: Dragan Plamenac – Trois poemes de Ch. Baudelaire, Chant et piano, Zagreb, 1915 (u seriji: Gazophylacium croaticum rerum musicarum. Editiones iteratae et exemplaria, 1), Zagreb, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za muzikološka istraživanja – Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb, 1991 (str. I-II).
  26. La musicologie croate contemporaine, Most / The Bridge, 1991, 3, str. 289-299.
  27. Uz rukopis (Gaetana?) de Stefanisa u Biblioteci Marciani u Veneciji, Arti musices, 23, 1992, 1, str. 58-62.
  28. Fra Bone Razmilović i franjevački barok u Hrvatskoj, u: Prijateljev zbornik II, Zbornik radova posvećenih sedamdesetgodišnjici života Krune Prijatelja (Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, sv. 33), Split, 1992, str. 363-373.
  29. Akademija “Složnih”, “Euridice” i počeci tragikomedije u Dubrovniku, Dubrovnik, n.s., IV, 1993, 1, str. 83-90.
  30. Andrea Antico redivivus, Istra, XXX, knj. 20, 1993, n.s., br. 1, str. 5-9.
  31. Carlo Goldoni između libreta i glazbe, Dubrovnik, n.s., IV, 1993, 5, str. 183-198.
  32. Hrvatska glazba srednjega vijeka (nacrt za sintezu), Zadarska smotra, XLII, 1993, 6, str. 35-48.
  33. “Skladno pripjevanje”: teatar, glazba i glazbeni teatar, u: Dani hvarskog kazališta, Hrvatsko barokno pjesništvo, Dubrovnik i dalmatinske komune, XX, Split, Književni krug, 1993, str. 175-194.
  34. O odnosu kazališta i glazbe u Hrvatskoj u 18. stoljeću. Pristupna razamatranja, u: Dani hvarskog kazališta, Hrvatska književnost 18. st. Tematski i žanrovski aspekti, XXI, Split, Književni krug, 1994, str. 260-266.
  35. “Dialogo…” (1619) Jurja Albertija, spomenik glazbenoga izvodilaštva u Hrvatskoj s početka 17. stoljeća, Tonovi, 1995, 10 (374), str. 23-27.
  36. Historiografski rad Ladislava Šabana, Kaj, XXIX, 1996, br. 1-2, str. 65-68.
  37. (suautori Vesna Rožić – Nikola Ivanda) Transkripcije madrigala Gian Domenica Martorette i Lamberta Courtoysa st., Arti musices, 27, 1996, 1, str. 81-94.
  38. Muzikološki triptih, Mogućnosti, XLIII, 1996, br.7-9, str. 121-130.
  39. Glazba u Grammatica brevis (1480) Franciscusa (Franje) Nigera, u: Zbornik Klasične gimnazije u Zagrebu 1607-1997, Zagreb, 1997, str. 209-211.
  40. Hrvatsko-slovenske veze na području glazbene umjetnosti, u: Hrvati u Sloveniji, Zbornik radova, Zagreb, Institut za migracije i narodnosti, 1997, str. 421-427.
  41. “Zercalo Marijansko”: Some Thoughts on Croatian Religious Hymnals of the 17th and 18th Centuries, American Croatian Review, IV, No. 3&4, 1997, str. 17-18.
  42. Osorski intermediji, Vijenci spleteni prejasnome gospodinu Sebastianu Quiriniju za njegove presretne uprave otokom Cresom i Osorom, u Padovi, kod Lorenza Pasquatija, 1588 (uvodna bilješka), Kolo Matice hrvatske, VII/1, 1998, str. 377-418 (:377-379).
  43. O “lijepim kulisama” i “dosadi”, Stara glazba na Dubrovačkim ljetnim igrama, Kolo Matice hrvatske, IX, br. 2, 1999, str. 234-246.
  44. O glazbi u Požegi do narodnog preporoda, u: Glazbeni život Požege. Zbornik radova sa muzikoloških skupova u Požegi 1998. i 1999. (ur. Bosiljka Perić-Kempf), Požega, 2000., str. 87-93.
  45. Starija glazba na novome tržištu (neka promišljanja, neki prijedlozi), u: Tržišna demokracija u Hrvatskoj: stanje i perspektive / Market Democracy in Croatia: Situation and Prospects, Zagreb – Varaždin, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2000., str. 461-464.
  46. (suautor: Željka Čorak) Ali si ti ruža, ali je ruža – ti. Madrigal u Hrvatskoj, Kolo Matice hrvatske, p.o. X, 2000, br. 4, str. 1-46 (= Madrigal u Hrvatskoj, XVI-XVII. stoljeće, Kolo Matice hrvatske, X, 2000, br. 4, str. 31-46)).
  47. Ghirlande (1588) Stefanella de Petrisa, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, XXVI, br. 1-2(51-52), 2000, str. 141-145.
  48. Glazbeni otok ili Canti spirituali (1613) Tomasa Cecchinija, u: Muka kao nepresušno nadahnuće kulture: Passion une source inepuisable de l’inspiration en culture: zbornik radova međunarodnog znanstvenog simpozija Zadar-Preko 2000, Zagreb, Udruga Pasionska baština, 2001, str. 377-388.
  49. Iz starije glazbene prošlosti Krapine, Kaj, XXXV, 2002, 1-2, str. 91-97 (= Krapina. Grad povijesti i kulture. Krapina, 2004, str. 166-169).
  50. Uvodna riječ, u: Glazba i baština, Zbornik u čast Lovri Županoviću (ur. E. Stipčević), Šibenik, Gradska knjižnica «Juraj Šižgorić», 2002., str. 7-10.
  51. Proučavanje glazbene baštine Varaždina: skladateljski opus Ivana Wernera, u:  Stvaralački potencijali u funkciji društveno-ekonomskog i kulturnog razvoja sjevernozapadne Hrvatske, Zagreb – Varaždin, HAZU, 2002., str. 539-541.
  52. Umjesto pogovora, ili uz prvo poglavlje hrvatske opere, Kolo, XII/1, 2002., str. 282-290 (= Uz prvo poglavlje hrvatske libretistike, Krležini dani u Osijeku 2001., Zagreb-Osijek, 2002., str. 39-44).
  53. Poesia per musica (Viktor Žmegač, Književnost i glazba, intermedijalne studije, Zagreb, Matica hrvatska, 2003., 275 str.), Republika, LIX, 2003, 6, str. 116-121.
  54. Glazbena zbirka u uršulinskom samostanu / Musical Collection of the Ursuline Convent / Musikalische Sammlung des Ursulinenkloster, u: Varaždinske uršulinke: 300 godina od dolaska do danas; Gradski muzej Varaždin, 2003., str. 89-94 (+ CD).
  55. Ivan Werner (1752.-1786.) i njegove skladbe u samostanu uršulinki u Varaždinu, u: 300 godina uršulinki u Varaždinu, Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog 18. listopada 2003. godine u Varaždinu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Zavod za znanstveni rad u Varaždinu) – Uršulinski samostan u Varaždinu, Zagreb – Varaždin, 2003., str. 203-210.
  56. Rat zborova. O glazbi u Varaždinu u Kukuljevićevo vrijeme, Kaj, XXXVI, 2003, 4-5, str. 147-153.
  57. Glazba, u: Ivan Kosić (ur.): Hrvati predavači na inozemnim (sve)učilištima, Zagreb, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2003., str. 39-47.
  58. Tomiković, Metastasio: uz početke hrvatske libretistike, Krležini dani u Osijeku 2002., Zagreb-Osijek, 2003, str. 66-74.
  59. Suvremeni udžbenik glazbene kulture, u: Slavenka Halačev (ur.), Udžbenik i virtualno okruženje: zbornik radova sa znanstveno-stručnoh skupa održanoga 17. svibnja 2002. godine u Školskoj knjizi, Zagreb, Školska knjiga, 2004, str. 199-204.
  60. Giuseppe Sabalich i njegova «Cronistoria annedotica del Nobile teatro di Zara (1781-1881)», Krležini dani u Osijeku 2003., Hrvatska dramska književnost i kazalište u svjetlu estetskih i povijesnih mjerila (prir. Branko Hečimović), Zagreb-Osijek, HAZU 2004, str. 194-198.
  61. Arhiviranje tišine. Kolo. 2005, 2, 57-83.
  62. Rani novi vijek u svijetlu hrvatske glazbene historiografije. Raukarov zbornik. Zbornik u čast Tomislava Raukara, urednik Neven Budak. Zagreb: FF-press. 2005, 597-606.
  63. Arhiviranje tišine (II). Kolo. 2005, 4, 49-67.
  64. Ladislav Šaban kao povjesničar kulture. Ladislav Šaban: ostavština za budućnost. Zagreb – Varaždin: HAZU, 2006, 19-26.
  65. Utjecaj talijanske opere na istočnoj jadranskoj obali (17.-18. st.). Forum. 2007, 1-3, 305-326.
  66. Ženski rod hrvatske renesansne glazbe. Thesarus arhigymnasii. Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimazije u Zagrebu 1607.-2007. Zagreb, 2007, 542-545.
  67. Lovro Županović kao muzikolog, u: Lovro Županović 1925.-2004. Spomenica. Zagreb: HAZU, 2007, 9-13 + Popis radova, op. cit., 24-36 (pretiskano u Arti musices, 2006, 37/2, 167-174).
  68. Pogovor, u: Ivano Cavallini: Istarske glazbene teme i portreti od 16. do 19. stoljeća. S talijanskoga preveli Snježana Husić, Morana Čale, Smiljka Malinar i Mate Maras. Pula: Čakavski sabor, 2007, 199-208.
  69. Arhiviranje tišine (III). Kolo. 2006, 4, 357-380.
  70. Glazbena umjetnost u izdanjima Leksikografskoga zavoda: muzikološki pogled. Radovi Leksikografskoga zavoda «Miroslav Krleža». 10, 2001 (2007!), 147-151.
  71. Žene i glazba u hrvatskoj renesansi / Women and Music in the Croatian Renaissance / La femme dans la musique de la Renaissance croate. «Hrvatska i Europa: medicina, znanost & umjetnost», Zbirka znanstvenih i stručnih tekstova / «Croatia and Europe: Medicine, Science & Arts», Scientific and Profesional Papers / «La Croatie et l’Europe: médecine, science & art», Recueil d’ouvrages scientifiques. Zagreb, 2007, 269-276, 277-284, 285-292.
  72. Nedjeljko Fabrio i ars musicae. Književna republika. 2008, 5-7, 141-144.
  73. Hrvatska glazba na Riva dei Schiavoni / La musica croatta sulla Riva dei Schiavoni (programska knjižica uz koncerte), Zagreb: HRT, 2008 (32 str.).
  74. Glazba od XVI. stoljeća do danas, Zagovori svetom Tripunu. Blago Kotorske biskupije, Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2009, 362-373.
  75. (Predgovor / Introduction) Julije Bajamonti: Salve Regina za dvije violine, sopran i basso continuo / For two violins, soprano and basso continuo (1760.), prir. / rev. by Felix Spiller, Zagreb: Muzički informativni centar Koncertne direkcije, 2008, VII, X.
  76. (Predgovor / Vorwort) Stipčević, Ennio (ur.): Vatroslav Lisinski: Popijevke (izbor) / Lieder (Auswahl), prir. Zoran Juranić, pogovor Koraljka Kos (Spomenici hrvatske glazbene prošlosti, 4), Zagreb: Hrvatska akademije znanosti i umjetnosti – Cantus d.o.o., 2009, VII.
  77. (Predgovor / Preface / Vorwort) Jan Křtitel Vaňhal: Sinfonia in G, ur. / ed. Felix Spiller, Zagreb: Edicije Spiller – Glazbena škola Vatroslava Lisinskog, 2009, IV-VI.
  78. Renesansna glazba u Dubrovniku (katalog izložbe; usporedni tekst na hrvatskom i talijanskom jeziku), Dubrovnik: Dom Marina Držića, 18. svibnja – 8. kolovoza 2010., str. 4 – 63.
  79. Glazbeni Uskrs u renesansnom Dubrovniku, Hrvatska revija, 2011, br. 1, str. 60-64.
  80. Cithara octochorda – remek-djelo nakladničkoga umijeća, Hrvatska revija, 2011, br. 4, str. 174-177.
  81. Sretan rezultat združenih nastojanja (Izak Špralja: Murtersko glagoljaško pjevanje, Matica hrvatska – Ogranak Murter, Župa Murter, Murter, 2011, 519 str., Zadarska smotra, LXI (2012), 1, 289-291.
  82. Bonaventura Beretta OFMConv. (Saronno, 394 – Conegliano, 1687): Clio sacra. Davidicos psalmos vespertinis hortis adscriptus notis musicis decantans, Venezia 1635. Corpus Musicum Franciscanum 23, Introduzione di Tito Olivato, Revissione di Roberto de Thierry, Trascrizione di Ivano Bettin, Centro Studi Antoniani, Padova 2010, XXI + 85 str., Arti musices, 43/1 (2012), 121-122.
  83. Uspješan interdisciplinarni pristup (Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja – Zbornik Kačić, Split, 2011, XXXVII + 501 (+ 4 CD-a), Zadarska smotra, XLI (2012), 3-4,  372-374.
  84. Improvizacija života. Anđelko Klobučar (11. srpnja 1931. – 7. kolovoz 2016.), In memoriam, Zadarska smotra, LXXI (2017), 1-2, 279-280.
  85. Tomaso Cecchino, Madrigali et canzonette a tre voci (1617), Ansambl Responsorium, Zagreb: Croatia Records, CD, 2017 (tekst u popratnoj knjižici).
  86. 86. Ne le tue braze – U tvoje ruke. Hrvatska glazba Seicenta / Music of Croatian Seicento, Lumadis, 2018, Ansambl Antiphonus, dirigent Tomislav Fačini (tekst u popratnoj knjižici).
  87. Roland u glazbi, u: 600 Orlando simbol slobode / Symbol of Freedom, ur. Pavica Vilać, Dubrovnik: Dubrovački muzeji, 2019, 284-31.
  88. Božidar Grga (1942-2019). U sjećanje, Zadarska smotra, 1-3 (2020), 320-321.
  89. Hvala, maestro! In memoriam Vladimir Kranjčević (1936-2020), Zadarska smotra, 2020), 230-231
  90. Lukačićeve Sacrae cantiones u novim interpretacijama, Cantus, 224/225 (2020), 65-66.
  91. U potrazi za Ivanom Lukačićem. Uz 400. godišnjicu zbirke moteta Sacrae cantiones, Vijenac, XXVIII/73 (2021), 24.
  92. Suradnja akademika Lovre Županovića i maestra Vladimira Kranjčevića na Varaždinskim baroknim večerima, Varaždin: Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU, 33 (2022), 359-375.
  93. The Cathedral of St James, Šibenik,The Museum of Renaissance Music. A History in 100 Exhibits, ed. by Vincenzo Borghetti, Tim Shepard, Turnhout: Brepols, 2023.: nr. 62.
Urednički rad
  1. Glazbeni barok u Hrvatskoj, Zbornik radova sa simpozija održanog u Osoru 1986. godine, Osor: Osorske glazbene večeri, 1989, 205 str.
  2. Dragan Plamenac, Glazba u Dalmaciji u 16. i 17. stoljeću: osam studija, Zagreb – Split: Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb – Književni krug, 1998, 260 str.
  3. Glazba i baština. Zbornik u čast Lovri Županoviću, Šibenik: Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić”, 2002, 358 str.
  4. Ladislav Šaban, Kulturološki ogledi, Varaždin: Matica hrvatska – Ogranak Varaždin, Varaždinske barokne večeri, 2005, 186 str.
  5. Ladislav Šaban: ostavština za budućnost. Zagreb – Varaždin: HAZU – Varaždinske barokne večeri, 2006, 92 str.
  6. Ivan Supičić: Estetika europske glazbe. Povijesno-tematski aspekti. Zagreb: Školska knjiga, 2006, 354 str.
  7. Ivano Cavallini: Istarske glazbene teme i portreti od 16. do 19. stoljeća. S talijanskoga preveli Snježana Husić, Morana Čale, Smiljka Malinar i Mate Maras. Pula: Čakavski sabor, 2007, 234 str.
  8. Vatroslav Lisinski, Popijevke za glas i glasovir. Izbor / Lieder für Singstimme und Klavier. Auswahl, priredio Zoran Juranić, uvodna studija Koraljka Kos, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Cantus, d.o.o., 2009, 156 str.
  9. Arie nove del 1741, transkripcija nota, revizija i uvod Nikola Lovrinić; Arie Nuove del 1741. Katja Radoš-Perković; transkripcija stihova / trascrizione dei versi Slaven Bertoša, Pazin: Državni arhiv u Pazinu, 2011, 130 str.
  10. Giacomo Finetti OFMConv. (1577 – 1631): Concerti a quattro voci con il basso per l’organo 1612, trascrizione di Ivana Jurenec (Opera omnia – IV, a cura di Ennio Stipčević), Padova: Centro Studi Antoniani, 2011, 111 str.
  11. Atanazije Jurjević: Pisni za najpoglavitije, najsvetije, najvesel’je dni svega godišća složene: i kako se u organe s’ jednim glasom mogu spivati, napravljene po Atanaziju Georgiceu, U Beču, Iz pritiskopisa Matea Formike, 1635. Pretisak, transkripcija nota i teksta, Priredili i popratne studije napisali: Josip Bratulić, Ennio Stipčević, Ivana Žužul, Zagreb – Šibenik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić“, 2011. 179 str. / p.
  12. Aleksandar Stipčević: Knjige na hrvatskom tlu do kraja XVII. stoljeća, Zadar: Matica hrvatska, 2016, 169 str. / p.
  13. Giacomo Finetti, Salmi a tre voci con il basso per l’ organo, 1618, Opera omnia, VII, a cura di Ennio Stipčević, Introduzione di Hrvoje Beban; Trascrizione di Tea Kulaš, Vedran Lesar, Dora Dunatov, Daniela Perković, Dora Lovrečić, Julija Novosel, Marija-Katarina Jukić, Ana Jazbec, Sara Blažev, Padova: Centro Studi Antoniani, 2017, XI + 36 str.
  14. Tomaso Cecchini, Madrigali et canzonette a tre voci (1617), Pripremili i uvodnu studiju napisali / Imtroduction study and edited by Lucija Šoštarić, Dario Poljak (Opera omnia, sv. / vol. 5, glavni urednici Ennio Stipčević – Ivan Živanović), Zagreb: MIC, 2017, XXV + 30 str.
  15. 15. Tomaso Cecchini: Amorosi concetti. Madrigali voce sola facili per cantare, et sonare  nel clavicembalo, chitarrone o liuto. Libro primo (1612), pripremio i uvodnu studiju napisao / Introduction and edited by Tomislav Bužić (Opera omnia Sv. / Vol. 1), Zagreb: KDVL-MIC, 2017¸ XXIV + 27 str. / p.
  16. Tomaso Cecchini: Canti spirituali a una, due, et tre voci (1613), pripremio i uvodnu studiju napisao / Introduction and edited by Dario Poljak (Opera omnia Sv. / Vol. 2), Zagreb: KDVL-MIC, 2017¸ XX + 39 str. / p
  17. suurednik / coeditor: Ivana Petravić: Varia Ragusina. Studije i ogledi o starim knjigama i muzikalijama dubrovačkim, Dubrovnik: Matica hrvatska, 2017, 149 str. / p.
  18. Giacomo Finetti: Sacrae cantiones a 2 voci e b.c. (Opera omnia, V, a cura di Ennio Stipčević), trascrizione Tea Kulaš (Corpus Musicum Franciscanum 25/5), Padova: Cerntro Studi Antoniani, 2019, XI + 39 str. / p.
  19. Giacomo Finetti: Corona Mariae a quattro voci. Venezia 1622 (Opera omnia,  IX, a cura di Ennio Stipčević), a cura di Tomislav Bužić, Dario Poljak, (Corpus Musicum Franciscanum 25/9), Padova: Cerntro Studi Antoniani, 2019, XXIV + 88 str. / p.
  20. Tomaso Cecchini: Psalmi, missa, et alia cantica quinque vocibus (1619), pripremio i uvodnu studiju napisao / Introduction and edited by Gabriele Taschetti (Opera omnia Sv. / Vol. 6), Zagreb: KDVL-MIC, 2019¸ XXII + 90 str. / p.
  21. Aleksandar Stipčević, Autobiografski pabirci (priredio Ennio Stipčević), Zadar: Ogranak Matice hrvatske u Zadru, 2022., 123 str. / p.
  22. Venice, “Schiavoni“, and the Dissemination of Early Modern Music. A Companion to Ivan Lukačić, ed. by Vito Balić, Vincent Besson & Ennio Stipčević, Turnhout: Brepols, 2022., 288 str. / p.
Pregled radova po znanstveniku u bazi CROSBI