U organizaciji Večernjeg lista u četvrtak 14. srpnja 2022. u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održana je konferencija pod nazivom Hrvatska kao dio eurozone na kojoj je sudjelovao i predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Konferenciju je otvorio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt koji je podsjetio na važnost ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. “Hrvatska je ušla u EU kao suverena država, a hrvatski jezik, pod svojim nacionalnim imenom, postao je jedan od službenih Unijinih jezika. U svojoj dugoj povijesti Hrvatska je bila dio niza državnih zajednica, ali Europska unija prva je integracija za koju se izjasnio narod u slobodnoj hrvatskoj državi. Pripadamo generaciji koja je ostvarila san o vlastitoj državi i tome svjedočimo ovdje, uz Baščansku ploču iz 1100. godine na kojoj se prvi put jasno spominje hrvatsko ime kralja Zvonimira na glagoljici, na jednom od pet pisama na kojima se tiskalo u Gutenbergovo doba. Glagoljica će krasiti jednu od hrvatskih kovanica eura. Uz nju, tu su i kuna, i karta Hrvatske, i Tesla, i hrvatski grb, i stihovi Ivana Gundulića iz Himne slobodi. Sve to postaje znamenje u doprinosu Hrvatske identitetskoj baštini Europe”, kazao je akademik Neidhardt i podsjetio da je HAZU u siječnju 2012. godine nakon izvanredne je skupštine gotovo jednoglasno usvojila izjavu kojom je pozvala hrvatske građane da na referendumu podrže ulazak Hrvatske u Europsku uniju. U toj je izjavi Hrvatska akademija istaknula da se „Hrvatska kao vjekovni sastavni dio zapadnoeuropske civilizacije i tradicije te srednjoeuropskoga i mediteranskoga kulturnoga kruga vraća u okrilje Europe“. Akademija je u izjavi zaključila da su prednosti članstva u Uniji mnogo veće od nedostataka. U izjavi je također istaknuto: „Razumljivi su podijeljeni osjećaji i bojazan nekih hrvatskih građana u vezi s pristupanjem Europskoj uniji te smatramo da ovom važnom pitanju treba pristupiti realno, bez euforije a i bez pretjerane skepse. Svjesni smo da Europska unija sa stalnim izazovima nije u svemu idealna zajednica, ali Hrvatska si sada ne smije dopustiti da ostane izvan zajedničkoga europskog doma. Sad će više nego ikada doći do izražaja naša sposobnost da razvijamo svoje mogućnosti, prednosti i pružene prilike, koje su, nedvojbeno, brojne. Imat ćemo priliku bolje promicati svoju umjetnost i kulturu kao bitne sadržaje u afirmaciji vlastitog identiteta u novoj velikoj zajednici. Naša materijalna i duhovna baština i hrvatski jezik doći će do punoga izražaja, a Hrvatska će postati još prepoznatljiviji dio Europe.“
“To su bile neke od poruka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od prije deset godina. Kad je Akademija 1861. godine osnovana, Hrvatska je bila dio Habsburške Monarhije, čija je valuta bila forinta, a od 1892., u Austro-Ugarskoj, valuta je bila kruna. I tada smo dakle imali zajednički novac sa zemljama kojima po svojoj povijesti i identitetu pripadamo. Nakon 1918. i stvaranja jugoslavenske države valuta je bio dinar, u doba NDH kuna, nakon 1945. ponovno dinar, a u samostalnoj Hrvatskoj od 1991. godine hrvatski dinar te od 1994. godine kuna. Euro je dakle osma valuta u 161 godinu dugoj povijesti Hrvatske akademije, koja je od svojeg osnutka do danas svjedočila urušavanjima velikih carstava i niza nametnutih državnih tvorevina.
I u takvim, podređenim, uvjetima hrvatska se žilava sposobnost, uz kreativnost i odlučne napore, ipak uspijevala ostvariti – primjeri su Strossmayerovo doba i procvat Zagreba nakon potresa 1880., Zagrebački velesajam i skok preko Save 1950-ih, izgradnja četiriju kapitalnih objekata hrvatske kulture tijekom 1960-tih i 70-tih, te fenomen Univerzijade u Zagrebu 1987. Danas, u ravnopravnoj europskoj konstelaciji, Republika Hrvatska može pružiti još veće, neslućene mogućnosti koje i ostvaruje,. Spomenimo sjajno preuzimanje predsjedanja Europskom unijom 2020. godine i Pelješki most koji u snoviđenju svih, postaje stvarnost, simbol povijesne neraskidivosti hrvatskoga prostora. S novim ruhom eura na životnom tijelu europske Hrvatske, uz medij Večernjeg lista, Hrvatska akademija raduje se ovom povijesnom uspjehu i čestita na njemu hrvatskoj Vladi na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem. Neka nam uvođenje eura pomogne da se čim brže i konkretnije približimo gospodarskom standardu ostalih članica eurozone. Očekujući schengenska pravila na hrvatskom tlu, nastavimo potvrđivati svoju zemljopisno-povijesnu ulogu graničara pravih, branitelja Europe”, zaključio je akademik Neidhardt.
Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić u svom je pozdravu napomenuo da su, upravo tu, ispod Baščanske ploče, prije pola godine potpisali dokument vremena, Rezoluciju Zemlju u kojoj je Večernji list na sebe preuzeo promociju održivog razvoja. “U proteklih nekoliko godina svjedočimo velikim naporima da Hrvatska postane što uređenija i što kvalitetnije mjesto za život. Ulazak u eurozonu je jedan od velikih uspjeha, jamac da nećemo sjediti u predsoblju kada se budu donosile ključne odluke, kada je u pitanju raspodjela novca. Sljedeći izazov koji stoji pred Hrvatskom, pred Vladom, je ulazak u Schengen, i mislim da će Hrvatska na taj način zaokružiti važan put od zemlje koja je samo prije 30 godina izborila svoju neovisnost, gradila institucije, ušla u NATO, EU i s ova dva posljednja izazova zatvorila neki krug. Iza toga slijedi da radimo sami na sebi i cijeli niz konferencija koje radi Večernji list, pa i ova, idu u pravcu toga da razgovaramo o problemima u društvu u svrhu bolje, održive Hrvatske”, kazao je Klarić.
Nakon uvodnih govora održan je intervju predsjednika Vlade koji je vodio Mislav Šimatović, zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista. Premijer Plenković je istaknuo, komentirajući odluku Ecofina o uvođenju eura u Hrvatsku, da će ta odluka uistinu ostati dugo upamćena u razvoju Hrvatske i njenom međunarodnom pozicioniranju, političkom, ali osobito ekonomskom i financijskom. Kazao je da hrvatsko članstvo u europodručju ne dolazi preko noći, već na temelju pravno preuzetnih obveza koje smo preuzeli trenutkom članstva u EU. „Događa se na temelju jasno odabrane strategije i europskog usmjerenja politike naše Vlade“, nastavio je i dodao da je proces vođen na način da može biti primjer drugima, od strategije za uvođenje eura 2017., izvanredne suradnje Vlade, prije svega Ministarstva financija i HNB-a. „Napravili smo veliku sinergiju, pokazali političku odlučnost, visoku stručnost i pažljivo i dosljedno ispunjavanja svih reformi, u vremenskim rokovima i ali i sadržajem“, rekao je Plenković i dodao političko, ekonomsko i financijsko lobiranje i pojašnjavanje naših postignuća svima koji su nas na tom procesu pratili i ocjenjivali. Pojasnio je da se to dogodilo zbog tri razloga, a prvi je povjerenje onih koji su odlučivali u smjer Hrvatske. „Vjeruju da Hrvatska s jasno određenim smjerom stavlja sidro na svoje globalno pozicioniranje kao 20. članica eurozone“, rekao je. To dokazuju i munjevite reakcije kreditnih agencija, rekao je navevši da je agencija Moody’s najavila dizanje kreditnog rejtinga, a agencija Fitch je već to učinila te će tako Hrvatska imati najveći kreditni rejting u povijesti. „To govori da naš smjer donosi rezultate i postavio nas je na mjesto koje u krizama Hrvatska, njezini građani i gospodarstvo bivaju zaštićeniji i bolje pozicionirani“, istaknuo je Plenković. Napomenuo je da Europska unija cijeni što je Hrvatska ostvarila svoj strateški cilj u uvjetima preklapajuće globalne krize bez presedana. Kazao je i da Hrvatska ima svoj put i realizira ga unatoč pandemiji koja traje dvije i pol godine, a koštala nas je 44 milijarde kuna, za sada, i unatoč činjenici da je Rusija pokrenula brutalnu agresiju na Ukrajinu, koja je dovela do enormnog rasta energenata, poskupljenja hrane, rasta cijena sirovina, građevinskog materijala, i povrh toga stvorila inflatorne pritiske za sve članice EU i za cijeli svijet. „To je kontekst u kojem se nalazimo“, rekao je premijer i dodao da je za Hrvatsku bolje sada ostvariti taj cilj, jer ćemo ulaskom u eurozonu ući u mirnu luku u kojoj ćemo koristiti sve kapacitete koje nam članstvo može dati, uključivši politiku Europske središnje banke u suzbijanju inflatornih pritisaka i polaganom rastu kamatnih stopa. Rekao je da će Vlada nastojati balansirati dva cilja, ne ugroziti daljnji gospodarski rast, a istodobno inteligentnim mjerama, poreznim reformama i subvencijama voditi računa da građani i gospodarstvo mogu i ovu krizu premostiti, kao što smo pokazali da možemo u Covid krizi.
Za današnju krizu Plenković je istaknuo da je ona vanjska i horizontalnog karaktera, što znači da svi trebamo energente, ali ne znamo glavnu varijablu – koliko će to trajati. Kazao je i da misli da će kriza biti zahtjevna, ali ćemo se suočiti s njom kao što smo se i prije suočavali, kombinacijom mjera i oslanjanjem na vlastite snage i na fiskalni kapacitet koji imamo zato što je Vlada kvalitetno upravljala javnim financijama sve ove godine, pa je mogla reagirati i u krizi. „Ovo je vrijeme kada svi konstruktivni akteri trebaju dati doprinos“, naglasio je Plenković i dodao da ima puno destruktivnih aktera u hrvatskom društvu, ljudi koji žele destabilizaciju i otvoreno žele rušenje Vlade. Rekao je da je posao svih odgovornih aktera da ne pridonesu socijalnoj frakturi države, a posao Vlade je održati stabilnost i ekonomiju. Na upit što znači politička stabilnost, premijer je rekao da to znači 76 ozbiljnih i pouzdanih ljudi u Hrvatskom saboru koji jedni drugima vjeruju i dogovorili su se oko smjera, strategije i programa Vlade. „Da podupiru mjere te Vlade unatoč i usprkos svim pokušajima da se nekoga zatrese, i da provodi politiku koja omogućuje Schengen, euro, Pelješki most, otvaranje pregovora s OECD-om, kupnju Rafala, kao i rast BDP-a, povećanje plaća, povećanje mirovina i jednu ozbiljnu politiku koja Hrvatsku vodi naprijed“, istaknuo je Plenković.
Predsjednik Vlade kazao je i da je važno da 1. siječnja euro koincidira sa Schengenom, da smo s obje noge u dubljim EU integracijama, jer smo i na tom području napravili ogromne reforme. „Tu smo također stekli povjerenje, pojašnjavanjem ili lobiranjem, danas Hrvatska čuva vanjsku granicu EU-a, a sutra će čuvati Schengensku vanjsku granicu unije“, zaključio je premijer. Na upit o transformacijskoj politici premijer je ponovio rečenicu iz kampanje – Mijenjam HDZ da bih sutra promijenio Hrvatsku. „Mislim da smo što se tiče promjena u Hrvatskoj napravili jako puno“, kazao je premijer i ponovio da će Hrvatska nakon 6 godina biti članica eurozone i Schengena, za par godina ući u OECD, spojiti teritorij Pelješkim mostom i imati višenamjenske borbene avione koji će osnažiti politiku odvraćanja bilo koga tko ima pretenzije na hrvatski teritorij. Zaključio je da je Vlada napravila mnogo iskoraka, ali i da je još jako mnogo posla i velikih izazova u budućem radu.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da je sada, nakon Fitchovog izvanrednog povećanja, kreditni rejting Hrvatske kod te agencije najviši ikada. „To je fenomenalna vijest, to su prve opipljive koristi od ulaska u eurozonu. To je treća stepenica investicijske zone i najviša ikada za Hrvatsku što se tiče Fitcha”, kazao je Marić. Istaknuo je da trenutno po Fitchu sedam članica EU ima niži rejting od hrvatskog. Marić je, kaže, posljednjih tjedana razgovarao s analitičarima kreditnih agencija i svi se, ističe, slažu da je Hrvatska napravila sjajan napredak proteklih godina. „Rezultati su prepoznati – i financijski i makrofiskalni i općenito. Jasna je i njihova poruka: nemojte stati na tome”, kazao je ministar Marić.
