Nagy Biserka

Članovi suradnici III. Razred za prirodne znanosti
Nagy Biserka

Datum rođenja:

  • 27.06.1944

Mjesto rođenja:

  • Zagreb

Nagy Biserka

Članovi suradnici III. Razred za prirodne znanosti

Akademske titule:

  • doktor znanosti

Institucije:

  • znanstvena savjetnica – Središnji institut za tumore i slične bolesti
  • redovita profesorica – Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Članstvo u Akademiji:

  • član suradnik – Razred za prirodne znanosti (18.06.1992. – …)

Životopis

Biserka Nagy rođena je 27. lipnja 1944. u Zagrebu. Studirala je eksperimentalnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirala 1967. godine. Kao asistent Radiobiološkog laboratorija Instituta »Ruđer Bošković« (1968.-70.) završila je postdiplomski studij radiobiologije na Sveučilištu u Zagrebu. Godine 1971.-72. provodi kao gost u Paterson Laboratories, Christie Hospital and Holt Radium Institute, Manchester, Engleska. Godine 1973. obranila je doktorat znanosti iz područja biologije na Sveučilištu u Zagrebu i kao samostalni istraživač prešla u Laboratorij za eksperimentalnu kancerologiju Instituta za tumore i slične bolesti u Zagrebu. Godine 1984.-85. bila je izvanredni profesor u Argonne National Laboratory, Chicago, USA, a 1987-88. izvanredni profesor na Department of Radiation Oncology, University of Chicago, USA. Od 1986. je znanstveni savjetnik u Središnjem institutu za tumore i slične bolesti i redoviti profesor Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 1991. ujedno je i pročelnik Biološkog odjela toga Fakulteta, te član Znanstvenog vijeća pri Ministarstvu znanosti Republike Hrvatske.

U inozemnim institucijama provela je ukupno više od četiri godine; uz već spomenute duže boravke valja spomenuti i one kraće u Institut de Biologie Moleculaire, Paris, Francuska (1972.) i u Argonne National Laboratory (1991.).

B. Nagy je član European Association for Cancer Research (EACR), European Society for Radiation Biologv, European Study Group for Cell Proliferation, Cell, Tissue and Organ Culture Group, Executive Committee of EACR, Committee for Central and Eastern Europe of EFC (European Federation of Cancer).

Osnovna područja istraživanja B. Nagy su stanična i molekularna biologija, kemijska i radijacijska mutageneza, radio-protekcija i antimutageneza, popravak DNA i mutageneza, te molekularna biologija raka. Upravo na tom području, na granici s medicinom, i leži današnje središte znanstvenog zanimanja B. Nagy.

Dosad je objavila 44 znanstvena rada, od toga 6 na hrvatskom i 38 na engleskom jeziku, a od toga pak 37 u znanstvenim časopisima velikoga ugleda s međunarodnom recenzijom. Jedini je autor na 4, prvi autor na 20, te koautor na 20 objavljenih radova. Sudjelovala je izravno ili u suradnji s priopćenjima na preko pedeset nacionalnih i međunarodnih znanstvenih skupova.

Od 1974. do 1990. godine radovi su joj citirani u međunarodnoj periodici 487 puta, a mnogi od njih se već godinama uporno citiraju. Za ovu izuzetnu citiranost zaslužna su tri važna otkrića B. Nagy:

(1) Sinergistički učinak citostatika i zračenja. Njezino otkriće da adriamycin i zračenje djeluju sinergistički na mišje L-stanice, objavljeno 1978. u European Journal of Cancer, izazvalo j e veliku pozornost zbog svoj e medicinske relevantnosti. Ubrzo su bili objavljeni i rezultati kliničkih istraživanja kod inoperabilnih tumora u čovjeka (1980.), a kasnije i rezultati sličnih istraživanja na drugim tipovima stanica. To je otkriće pokrenulo niz srodnih istraživanja u brojnim laboratorij ama diljem svijeta.

(2) Povećana sinteza plazminogen-aktivatora u stanicama humanih tumora. Rad B. Nagy objavljen 1977. u International Journal of Cancer predstavlja prvo otkriće toga enzima kod humanih tumora; otkriće je godinu dana prije bilo najavljeno kratkim priopćenjem u domaćem časopisu Periodicum biologorum. Rad je citiran već više od 200 puta u međunarodnoj literaturi, a metoda u njemu opisana citira se kao »metoda po B. Nagy«. Nema sumnje daje riječ o jednom od najvažnijih otkrića hrvatskih biologa današnjice.

(3) Antimutageno djelovanje aminotiola. Godine 1986. B. Nagy je otkrila da supstituirani aminoetantiol djeluje antineoplastički i antimutageno kod zračenja. Ubrzo je otkrila da aminoetantioli protektivno djeluju i kod drugih citotoksičnih i mutagenih oštećenja (radovi objavljeni 1986/1989). I ti su rezultati potakli mnoge istraživače u svijetu na slična istraživanja na drugim sustavima.

I drugi radovi B. Nagy visoke su kvalitete. Odlike njezinog cjelokupnog rada su njezina snažna molekularno-biološka prednaobrazba i njezin talenat za rješavanje teških problema, bez obzira je li riječ o fundamentalnim biološkim problemima, ili pak o problemima na granici medicinske primjene. Nije stoga čudno stoje desetak puta bila pozvana za plenarnog ili simpozijskog predavača, a isto toliko puta je i predsjedavala sekcijama na međunarodnim kongresima. Aktivno je do sada sudjelovala na preko 30 međunarodnih kongresa i simpozija.

Sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji. Bila je suradnik na nekoliko znanstvenih projekata, te nosilac zadataka »Molekularni mehanizmi malignog rasta«, »Mutacijske promjene eukariotske stanice« i (sada) »Dokazivanje mutacija u kromosomskoj DNA s pomoću virusnih vektora«.

Od 1976. do danas razvila je snažnu nastavnu aktivnost. Na postdiplomskom studiju prirodnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu predaje kolegije »Primjena stanične kulture u eksperimentalnoj biologiji« i »Biologija i biokemija tumorskih stanica«. Na dodiplomskom studiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta predaje kolegije »Mutageneza i kancerogeneza«, »Metode istraživanja u molekularnoj biologiji« i »Molekularna biologija eukariota«.

Bibliografija

Biserka Nagy – Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI

Radovi

  1. D. Petrović, A. Ferle-Vidović, B. Vuković, Some aspects of the restorative effect of DNAanditsprecursorsonX-irradiatedL-cells, Studia Biophysica, 18:113-118,1969.
  2. D. Petrović, A. Ferle-Vidović, V. Habazin, B. Vuković, New evidence concerning the molecular basis of the restorative effect of DNA in cultured mammalian cells, Int. J. Radiat. BioL, 18: 243-258, 1970.
  3. D. Petrović, A. Ferle-Vidović, B. Nagy (1974), Futher evidence of the possible mechanisms involved in the restorative effect of DNA in X-irradiated mammalian cells, Studia Biophysica, 43: 13-18, 1974.
  4. B. Vuković-Nagy, B. W. Fox, M. Fox, The release of a DNA fragments following X-irradiation of Micrococcus radiodurans, Int. J. Radial. BioL, 25: 329-337, 1974.
  5. J. Ban, B. Nagy, S. Popović, B. Brdar, The cell culture of human basal cell carcinoma — a model for investigating biological characteristics of tumor, Liječnički vjesnik, 97: 673-678, 1975.
  6. B. Brdar, B. Nagy, D. Jusić, E. Soos, V. Jakaša, J. Krušić, Effect of HL interferon on the growth of cervical carcinoma in ćeli cultured, Periodicum biologorum, Supp. 78: 159-160, 1976.
  7. B. Nagy, J. Ban, P. Nola, J. Krušić, Z. Maričić, B. Brdar, Fibrinolitska aktivnost staničnih kultura humanih tumora, Libri oncologici 4: 29-35, 1976.
  8. 8. B. Brdar, B. Nagy, J. Ban, Ž. Maričić, P. Nola, J. Krušić, The effect of the plasminogen activator of neoplastic human cells on the phenotipical properties of macrophages, Periodicum biologorum, Supp. 78: 123-124, 1976.
  9. J. Ban, B. Nagy, Š. Popović, B. Brdar, The ćeli culture of the human basal cell carcinoma, Periodicum biologorum, Supp. 78: 149-150, 1976.
  10. B. Nagy, J. Krušić, Z. Maričić, B. Brdar, Effect of interferon on tumor induced plasminogen activator. U: »Preparation, standardization and clinical use of interferon«, JAZU, 183-186, 1977.
  11. B. Nagy, J. Krušić, Z. Maričić, B. Brdar, Effect of interferon on tumor induced plasminogen activator. U: Interferon Scientific Memoranda 1-A, 36-39, 1977.
  12. J. Ban, I. Petković, B. Nagy, V. Jakaša, Ž. Maričić, B. Brdar, Svojstva i karakteristike primarnih kultura, Libri oncologici, 6:31-38, 1977.
  13. B. Brdar, J. Krušić, D. Jusić, E. Soos, J. Ban, B. Nagy, Antigrowth activity of HL interferon on neoplastic and normal cervical cell in culture, Periodicum biologorum, 79: 121-127, 1977.
  14. B. Nagy, J. Ban, B. Brdar, Fibrinolvsis associated with human neoplasia: production of plasminogen activator by human tumors, Int. J. Cancer, 19: 614-620, 1977.
  15. M. Bistrović, B. Nagy, Z. Maričić, K. Kolarić, Interaction of adriamycin and radiation in combined treatment on mouse L-cells, Europ. J. Cancer, 14:411-414, 1978.
  16. J. Ban, B. Nagy, J. Sorić, Djelovanje metil-nitrosouree i adriamicina na stanice u eksponencijalnoj i plato fazi rasta, Liječnički vjesnik, 100: 234-236, 1978.
  17. B. Nagy, M. Bistrović, Ž. Maričić, Combined effects of chemicals and radiation: relevance to tumor therapy. U: »Current Concepts of Head and Neck Cancer«, I. Padovan (Ed). JAZU, 307-314, 1979.
  18. M. Bistrović, B. Nagy, Z. Maričić, The repair of radiation in L-cells treated by adriamycin, Europ. J. Cancer, 16: 333-338, 1980.
  19. B. Nagy, B. Brdar, The fibrin splitting activity in synchronized primary enbryo fibroblast cultures, Periodicum biologorum, 82: 207-211, 1980.
  20. B. Nagy, Z. Maričić, M. Bistrović, Effect of adriamycin on the repair of radiation damage in Chinese hamster cells, Radiation Environm. Biophysics, 17:363-364,1980.
  21. B. Nagy, Inhibition of plasminogen activator by sera from tumor bearing mice. U: »Cell movement and Neoplastia«. M. De Brabender (Ed.), Pergamon Press Ltd. Oxford, 13-21, 1980.
  22. K Kolarić, Z. Maričić, M. Bistrović, A. Roth, B. Nagy, L Dujmović, Controlled clinical trials with adriamycin in inoperable esophageal cancer. U: »Diagnosis and Treatment of Upper Gastrointestinal Tumors«. M. Friedman, M. Ogawa and D. Disner (Eds.) Elsevier North Holland, Amsterdam, 453-455, 1980.
  23. B. Nagy, M. Bistrović, Z. Maričić, Djelovanje 5-ditionidazol-4-karbociamida i X-zračenja na stanice sisavaca u kulturi, Libri oncologici, 10: 53-57, 1981.
  24. B. Nagy, J. Ban, B. Brdar, The fibrinolytic activity of tumor cells in cultured and its inhibition by human sera, Periodicum biologorum, 84: 332-335, 1982.
  25. B. Nagy, Uloga faktora tumorskih stanica u formiranju metastaza. U: »Imunološki i terapijski odnosi tumora i njegovih metastaza«, L. Milas (Ed.) 110-120, 1983.
  26. B. Nagy, M. Bistrović, Z. Maričić, Adriamycin and X-ray damage interaction in Chinese hamster cells. U: »Tumor Biology and Therapy«, J. J. Boerse (Ed.) Elsevier North Holland, Amsterdam, 53-54, 1983.
  27. Y. Škreb, B. Nagy, Cell survival after combined action of manganese and X-rays in synchronized Chinese hamster cells, Toxicology, 56: 29-32, 1984.
  28. D. J. Grdina, B. Nagy, C. K Hill, R. L. Wells, C. Perino, The radioprotector WR 1065 reduced radiation induced mutagenesis at the hypoxanthine guanine phosphoribosyl transferase locus in V79 cells, Carcinogenesis, 6: 929-931, 1985.
  29. C. K Hill, B. Nagy, D. J. Grdina, 2- (/aminopropyl/ amino) ethanethiol is antineo-plastic and antimutagenic when given during 60 Co-gamma rays irradiation, Carcinogenesis, 7: 666-669, 1986.
  30. B. Nagy, P. J. Dale, D. J. Grdina, Protection against cis-diamine chloroplatinum cytotoxicity and mutagenicity in V79 cells by 2- (/aminopropyl/ amino) ethanethiol, Cancer Res., 46: 1132-1135, 1986.
  31. B. Nagy, D. J. Grdina, Protective effects of 2- (/amino-propyl/ amino) ethanethiol against bleomycin and nitrogen mustard induced mutagenicity in V79 cells, Int. J. Rad. One. Biol. Phys., 12: 1495-1497, 1986.
  32. D. J. Grdina, B. Nagy, The effect of 2 (/amino-propyl/ amino) ethanethiol on radiation induced DNA damage, repair and cell progresion in V79 cells, Brit. J. Cancer, 549: 933-941, 1986.
  33. D. J. Grdina, B. Nagv, C. P. Sigdestad, Radioprotectors in treatment therapy to reduce risk in secondary tumor induction, Pharm. Therapy, 39: 21-25, 1988.
  34. K Kolarić, B. Nagv, A. Roth, D. Župane, J. Luetić, Z. Tometić, Combined cis-platinum plus radiation antitumor activity in locoregionally advanced squamous cell esophageal cancer, Oncology, 45:276-280, 1988.
  35. B. Nagy, Prenos gena retrovirusima i izgledi genske terapije. U »Onkogeni i faktori rasta«, D. Ikić, K Pavelić, R. Spaventi (Eds). Globus, 1989.
  36. D. J. Grdina, B. Nagy, C. K Hill, C. P. Sigdestad, Protection against radiation-induced mutagenesis in V79 cells by 2- (/amino-propyl/ amino) ethanethiol under conditions of acute hypoxia, Radiation Res., 117: 251-258, 1989.
  37. B. Nagy, D. J. Grdina, Plasminogen activator of clonogenic ćeli populations separated from fibrosarcoma, Clin. Exp. Metastasis, 7:243-250, 1989.
  38. M. Pavlica, D. Papeš, B. Nagy, 24 — dichlorophenooxyacetic acid causes chromatin and chromosome abnormalities in plant cells and mutation in cultured mammalian cells, Mutation Res., 263: 77-81, 1991.
  39. B. Nagy, D. J. Grdina, C. R. Ashman, Janus neutron irradiation of a mouse cell line . containing a shuttle vector plasmid. U: »Anticarcinogenesis and radiation protecti-on«. O. F. Nygaard & A. C. Upton (Eds) Plenum Press, New York, 85-93, 1991.
  40. B. Nagy, Heterogenecity in density separated murine fibrosarcoma subpopulation: relationship between ćeli siže, plasminogen activator and metastatic growth, Acta oncologica, 12: 381-385, 1991.
  41. D. J. Grdina, B. Nagy, P. J. Meechow, Effect of an aminothiol WR1065 on radiation induced mutagenesis. U: »Anticarcinogenesis and radiation protection«. O. F. Nyga-ard & C. Upton (Eds) Plenum Press, New York, 287-297, 1991.
  42. D. J. Grdina, B. A. Carnes, B. Nagy, Protection by WR1065 and WR151327 against late effects of gamma rays and neutrons, GOSPAR, Commitee on space research, 161-168, 1991.
  43. M. Pavlica, J. Franekić, D. Papeš, B. Nagy, Effect of benzyladenine on prokaryotic and eukariotic cells, Mutation Res., 265, 1992.
  44. B. Nagy, D. J. Grdina, Enhancement of topoisomerase I activity in CHO cell variants by radioprotectors, Radiation Res., 1992.