U organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u utorak 5. srpnja u Preporodnoj dvorani HAZU održan je okrugli stol na temu Položaj pravosuđa u trodiobi vlasti u RH i njegova društvena odgovornost. Bio je to 72. okrugli stol u organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava i 14 koji je bio posvećen stanju u pravosuđu. Kako je kazao predsjednik Znanstvenog vijeća akademik Jakša Barbić, pravosuđe, kao jedna od tri neovisne grane vlasti, ima posebnu, vrlo odgovornu zadaću ostvarivanja i zaštite prava te ispunjenja obveza građana i pravnih soba uključivši i njihovo kažnjavanje za kršenja zakona. „Međutim, rad pravosuđa izvrgnut je opravdanim, ali i neopravdanim kritikama i u javnosti se često označava kao disfunkcionalan sustav odgovoran za lošu zaštitu prava građana i društvenih vrijednosti kao kočnica razvoja društva, posebno gospodarstva. Dojam je bitniji od istine, a ako je dojam o instituciji loš ona gubi svoja autoritet, a onda ne može ispunjavati svoju društvenu funkciju“, kazao je akademik Barbić.

U javnosti su se profilirala različita stajališta o položaju pravosuđa u sustavu trodiobe vlasti, od njegove izrazito loše kvalitete, što zahtijeva ozbiljne reforme, pa do onih koja više ili manje negiraju odgovornost pravosuđa te odgovornost za slabosti prebacuju na zakonodavnu i izvršnu vlast. Jedno od ključnih pitanja je kako osigurati neovisnost, a pri tome imati mehanizme društvenoga nadzora nad izvršavanjem društvene funkcije pravosuđa.

Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava HAZU godinama se sustavno bavi problematikom pravosuđa organiziranjem rasprava na okruglim stolovima i objavljivanjem knjiga u nakladničkome nizu Modernizacija prava. Pitanja vezana uz pravosuđe najčešće su zastupljena tema u dosad 72 održana okrugla stola. U akademskim i gospodarskim krugovima naglašena je snažna kritika pravosuđa, protkana i optužbama o neodgovornosti, niskoj razini stručnosti te pojavama nepotizma i korupcije. S druge se strane, posebice iz redova pravosuđa, šalje se slika pravosuđa kao gotovo idealna sustava za čije su probleme odgovorni drugi. U svim je raspravama prisutan problem kako kritički raspravljati o pravosuđu, a da se ne prijeđe u kritizerstvo, destrukciju i dodatno narušavanje ugleda i autoriteta pravosuđa, koje po svim pokazateljima uživa vrlo nizak ugled i povjerenje u javnosti.

Sudionici okruglog stola održanog u utorak raspravljali su o tome odgovara li loš dojam o pravosuđu stvarnomu stanju, no ne samo uz kvantitativne pokazatelje i tehničke aspektime rada, pravosuđa nego i vodeći računa o važnim društvenim i političkim aspektima njegova položaja u sustavu trodiobe vlasti.

Na okruglom stolu govorio je i predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Radovan Dobronić koji je govorio o razlikama između pojmova pravosuđe ili sudbena vlast, pojasnivši da se u ustavu spominje pojam sudbena vlast, dok bi pojam pravosuđe trebao biti kolokvijalan, iako se spominje i u nazivu Ministarstva pravosuđa i uprave.

Sutkinja Ustavnoga suda Republike Hrvatske Lovorka Kušan održala je izlaganje na temu Slika hrvatskog pravosuđa prema odlukama Ustavnog suda, prof. dr. sc. Alan Uzelac s Pravnog fakulteta u Zagrebu govorio je o uvjetima za preživljavanje hrvatskog pravosuđa u 21. stoljeću, o „tri nužne, ali teško ostvarive reforme“. Zamjenik glavne državne odvjetnice Darko Klier govorio je o položaju državnog odvjetništva u sustavu trodiobe državne vlasti , izv. prof. dr. sc. Marin Bonačić s Pravnog fakulteta u Zagrebu o odnosu državnog odvjetništva i izvršne vlasti, dok je prof. em. dr. sc. Ivo Josipović imao izlaganje na temu Hrvatsko pravosuđe: ravnopravna grana u trodiobi vlasti ili država u državi?