Članovi Akademije

Bertoša Miroslav

Akademske titule:

• doktor znanosti

Institucije:

• professor emeritus – Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Funkcije u Akademiji:

• voditelj – Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci (2019. – 24.8.2023.)
• upravitelj – Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci (1999. – 2003.)

Članstvo u Akademiji:

• član suradnik – Razred za društvene znanosti (17.05.1990. – 24.8.2023.)

---

Prof. dr. sc. Miroslav Bertoša, hrvatski povjesničar,  rodio se 17. svibnja 1938. u Beogradu. Bavio se poviješću Istre u novome vijeku (od XVI. do konca XVIII. stoljeća): istraživao je gospodarske, društvene, etničke, migracijske, kolonizacijske i kulturno-antropološke pojave. Proučavao je i kritički vrednovao istarsku historiografsku baštinu, a bavio se i demografskom poviješću, okretanjima u europskoj povijesnoj znanosti, avangardnim nastojanjima francuske „škole Annales”.

Za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Razredu za društvene znanosti, prvi je put izabran 1990., a potvrđen je 2000.

U više se navrata usavršavao u prestižnim ustanovama u Hrvatskoj i u inozemstvu. Objavio je 17 knjiga te više od 950 ostalih bibliografskih jedinica: izvornih znanstvenih radova, preglednih i stručnih članaka, recenzija, osvrta i kritičkih prikaza. Pokrenuo je i uređivao  periodike „Radovi Pedagoške akademije u Puli“,  „Problema sjevernoga Jadrana” i „Starine HAZU”. Obnašao je funkciju honorarnog voditelja pulskoga Centra Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar” iz Zagreba, potom i upravitelja Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli.

Istaknuo se i kao član Hrvatskog odbora UNESCO-a, a bio je i član predsjedništva Hrvatskog odbora za povijesne znanosti, koji je radio na organiziranju Prvoga kongresa hrvatskih povjesničara te član Zajedničkog dijela hrvatsko-talijanskog i hrvatsko-slovenskog povijesnog povjerenstva.

Bio je članom Société de Demographie historique u Parizu, Società italiana di demografia storica, Povijesnog društva Istre, Matice hrvatske, Zgodovinskog društva za južno Primorsko i drugih.

Osnivatelj je Odsjeka za povijest na Filozofskom fakultetu (sada Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile) u Puli, a bio je i njegov prvi i dugogodišnji pročelnik. U svojstvu radne skupine Nacionalnoga vijeća za visoko obrazovanje sudjelovao je i u osnivanju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Osim na matičnoj ustanovi, predavao je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, Sveučilištu u Dubrovniku, Odjelu za informatologiju i komunikologiju Sveučilišta u Zadru te Filozofskom fakultetu u Splitu.

U državno-diplomatskoj djelatnosti istaknuo se kao prvi generalni konzul Republike Hrvatske u Trstu, kada je osnovao posebnu dvotjednu tribinu nazvanu „Treći kat“ / „Terzo piano“, čija je djelatnost bila osobiti zapažena te je znatno pridonijela kulturnoj, gospodarskoj i političkoj suradnji toga područja s Republikom Hrvatskom.

Osim znanstvenim radom, bavi se i publicistikom: u redovitoj je novinskoj kolumni „Glasa Istre” punih dvanaest godina u nastavcima objavljivao osebujne eseje u kojima se prožimaju povijest, kultura i politika.

Dobitnik je niza priznanja: treće nagrade za prozu i prve nagrade za esej na „Poletovom” natječaju za „najbolje radove đaka srednjih i njima sličnih škola na području SFRJ”, nagrade „Mate Balota / Mijo Mirković”, nagrade „Istaknuti kulturni radnik grada Pule” i Državne nagrade za znanstveni rad „Bartol Kašić”. Prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. sc. Franjo Tuđman odlikovao ga je ”Redom hrvatskog trolista” i „Spomenicom Domovinske zahvalnosti”. Za izniman doprinos unaprjeđivanju povijesne znanosti, posebice za dugogodišnje proučavanje povijesti Pule i Istre, primio je „Nagradu Grada Pule za životno djelo”.

Školovanje

Nakon što je u kasnu jesen 1947. došao u Istru, Bertoša se stalno nastanio u Puli, gdje je završio osnovnu školu (1949.) i osam razreda Hrvatske gimnazije (1957.).

Diplomirao je povijest s književnošću na Pedagoškoj akademiji u Puli (1963.), potom i povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1966.). Među njegovim profesorima bili su ugledni i priznati hrvatski povjesničari prof. dr. sc. Nada Klaić, prof. dr. sc. Jaroslav Šidak, prof. dr. sc. Mirjana Gross, prof. dr. sc. Miroslav Brandt, prof. dr. sc. Ivan Kampuš, prof. dr. sc. Igor Karaman, prof. dr. sc. Ljerka Kuntić, prof. dr. sc. Ljubiša Doklestić, prof. dr. sc. Rene Lovrenčić, prof. dr. sc. Ljubo Boban i dr.

Na tom je Fakultetu obranio i doktorsku disertaciju pod naslovom „Gospodarske i društvene prilike u mletačkom dijelu Istre u doba kolonizacije XVI. i XVII. stoljeća” (1981.) i to pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Igor Karaman, prof. dr. sc. Josip Adamček i prof. dr. sc. Dragovan Šepić.

Služba

Redovita služba trajala mu je gotovo punih 45 godina, od 1963. do 2008. Od studenog 1963. do rujna 1969. radio je kao asistent na Pedagoškoj akademiji u Puli. Potom je do svibnja 1995. bio zaposlen u tadašnjem Sjeverojadranskom institutu JAZU (sada: Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci – Područnoj jedinici u Puli). Dužnost generalnog konzula Republike Hrvatske u Trstu obnašao je od svibnja 1995. do veljače 1999. Nakon gotovo četiri godine provedene u diplomaciji vratio se struci, pa je u veljači 1999. imenovan upraviteljem Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci (s Područnom jedinicom u Puli). Od svibnja 2003. do umirovljenja 1. listopada 2008. bio je zaposlen na Filozofskom fakultetu u Puli (potom Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli).

Znanstvena djelatnost

Zvanja
God. 1981. na temelju dotadašnjih radova, dr. sc. Miroslav Bertoša promaknut u zvanje znanstvenoga suradnika u Zavodu za povijesne i društvene znanosti Hrvatske (tada Jugoslavenske) akademije znanosti i umjetnosti u Rijeci, tj. u Područnoj jedinici Zavoda u Puli.

U zvanje znanstvenoga savjetnika izabran je 1986. Osim što je nastavio znanstveno-istraživački rad u Zavodu za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 1993. postaje i redovitim profesorom Pedagoškoga (kasnije Filozofskog) fakulteta u Puli (danas Odjela za humanističke znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli). Za znanstvenog je savjetnika i redovitog profesora potvrđen 15. prosinca 1999., čime je ta zvanja trajno zadržao.

Specijalizacije

Prof. dr. sc. Miroslav Bertoša usavršavao se na mnogobrojnim domaćim i inozemnim ustanovama. Između ostalog, u dva je navrata bio na višemjesečnim specijalističkim tečajevima na L’École des Hautes Etudes en Sciences Sociales u Parizu (1985. i 1989.), gdje je istraživao i u Bibliothèque Nationale i Archives Nationales – Affaires Etrangeres (2000., 2002. i 2004.). God. 1992., u okviru međunarodne razmjene znanstvenika, usavršavao se u Istituto di Storia della Società e dello Stato Veneziano i Istituto „Venezia e l’Oriente” znamenite venecijanske Fondazione Giorgio Cini. U sklopu međunarodne razmjene znanstvenika, 1999. boravio je na Sveučilištu u Macerati.

Znanstvenoistraživački rad

Isključivo povijesnom problematikom prof. dr. sc. Miroslav Bertoša počinje se baviti iza 1963., te surađuje u znanstvenim i stručnim edicijama. Glavno područje njegovog znanstvenog interesa obuhvaća istraživanje gospodarskih, društvenih, etničkih, migracijskih, kolonizacijskih i kulturno-antropoloških pojava u Istri (prije svega u njezinome mletačkom dijelu) i to od kraja XV. do kraja XVIII. stoljeća.
Njegovo višedesetljetno djelovanje i rad tiču se i proučavanja te kritičnog vrednovanja istarske historiografske baštine.
Također se bavi i demografskom poviješću, a u tome osobitu pozornost posvećuje kretanjima u europskoj povijesnoj znanosti, posebice avangardnim nastojanjima francuske „škole Annales”.
Od druge polovice 60.-ih godina sustavno istražuje u mnogim arhivskim i drugim fondovima i zbirkama u Hrvatskoj i inozemstvu, napose u Italiji i Francuskoj.   Surađivao je i s koparskim krugom slovenskih povjesničara.

Znanstveni rezultati

Prof. dr. sc. Miroslav Bertoša autor je 17 knjiga: „Knjiga o Istri”, Školska knjiga, Zagreb 1968. (uz Z. Črnju redaktor rukopisa pok. prof. Tone Peruška, te pisac dijela teksta); „Proština 1921. Antifašistički pokret seljaka jugoistočne Istre”, Novinsko-izdavačko poduzeće Glas Istre – Biblioteka Istarski mozaik, Pula 1971., 150 str.; „Istarsko vrijeme prošlo”, Glas Istre – Čakavski sabor, Pula 1978., 336 str.; „Pisma i poruke istarskih rektora – Epistolae et communicationes rectorum histrianorum”. Svezak I. „Od 1607. do 1616.”, Monumenta Spectantia Historiam Slavorum Meridionalium, sv. 52., JAZU, Zagreb 1979., 304 str.; „Mletačka Istra u XVI. i XVII. stoljeću”. Knjiga prva: „Kolonizacija: teme i problemi”, Istarska naklada, Biblioteka Misao, Pula 1985., 324 str.; „Etos i etnos zavičaja (Istra kao historiografski problem)”, Biblioteka Istra kroz stoljeća, VI. kolo, knjiga 33., Pula-Rijeka 1985., 328 str.; „Mletačka Istra u XVI. i XVII. stoljeću”. Knjiga druga: „Društvene strukture, populacija i gospodarstvo”, Istarska naklada, Biblioteka Misao, Pula 1986., 520 str.; „Jedna zemlja, jedan rat. Istra 1615-1618”, Istarska naklada, Pula 1986., 112 str.; „Zlikovci i prognanici. Socijalno razbojništvo u Istri u XVII. i XVIII. stoljeću”, Čakavski sabor, Istarska književna kolonija Grozd, Pula 1989., 255 str.; „Istra između zbilje i fikcije”, Mala knjižnica Matice hrvatske, Zagreb 1993., 126 str.; „Istra: Doba Venecije (XVI.-XVIII. stoljeće)”, Zavičajna naklada Žakan Juri, Pula 1995., 2. dopunjeno i prošireno izdanje s kartama i slikovnim prilozima, 781 str.; „Izazovi povijesnog zanata: Lokalna povijest i sveopći modeli“, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2002., 415 str.; „Istra, Jadran, Sredozemlje: Identiteti i imaginariji (feljtoni, elzeviri, kolumne)“, Dubrovnik University Press – Durieux, Zagreb 2003., 461 str.; „Tvrđavni spisi Onofrija Del Campa. Traktati i memorabilije jednoga kondotjera u Dalmaciji u doba Kandijskoga rata“, Državni arhiv u Rijeci, Rijeka 2003., 212 str.; „Hrvatska povijest u ranom novom vijeku“. Sv. 3.: „Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranom novom vijeku“ (koautor Josip Vrandečić), Zagreb, Barbat d. o. o. – Leykam International d. o. o., 2007., 142 str.; „Kruh, mašta & mast: Prizori i memorabilije o staroj Puli (1947.-1957.)“, Zagreb, Durieux, 2007., 395 str. i  „Veprinački zakon 1507.-2007.“ (koautor Boris Kuzmić), Veprinac, Župa sv. Marka Evanđelista – Veprinac, Mjesni odbor Veprinac, Matica hrvatska – ogranak Opatija, 2007., 68 str.

Već je u knjizi „Istarsko vrijeme prošlo“ (1978.) Bertoša pokazao vrsno poznavanje arhivske građe, objelodanjene literature, ali i nove tehnike rada, što će postati glavno obilježje njegova znanstveno-istraživačkoga rada. Proučavajući naseljavanje Istre novim stanovnicima uspio je pokazati njihovu nazočnost ne samo na seoskome, već i u gradskim područjima, a napose je važno što je dokumentirano prikazao promjenu etničke strukture, koja je uslijedila čak dva stoljeća prije negoli se to smatralo u starijoj historiografiji.

Bertoša je dio građe, pronađene u Državnom arhivu u Veneciji, objelodanio u Akademijinoj seriji MSHSM (vol. 52.) pod naslovom „Pisma i poruke istarskih rektora – Epistolae et communicationes rectorum histrianorum“, Sv. I., „Od 1607. – 1616.“ (1979.). Dokumenti su priređeni znanstvenom akribijom s mnogobrojnim bilješkama i komentarima, čime je zacrtan novi niz – „Epistolae et communicationes“ – u Akademijinim edicijama građe. Navedeni dokumenti prikazuju potresne trenutke velikih promjena koje su se u Istri zbivale na početku XVII. stoljeća.

Svakodnevica u doba ratnih sukoba i gerilskih napada napose je obrađena u knjizi „Jedna zemlja, jedan rat. Istra 1615.-1618“ (1986.). Riječ je o Uskočkome ratu, koji je u Istri, kako je Bertoša dokumentirano pokazao, trajao još punih osam mjeseci nakon sklapanja mira u Madridu. Bila je to samo naoko kratka ratna istarska, ali i europska epizoda. Posljedice toga rata u gospodarskoj su se sferi osjećale desetljećima, a u „mentalnim“ strukturama svijesti idućih naraštaja – još stoljećima! Analizirajući arhivska vrela autor je pokazao koliko su dubokog i zadugo neprevladivog traga u svijesti istarskoga čovjeka ostavila tragična zbivanja na njegovu tlu između XVI. i XVII. stoljeća, kada su se hrvatski mletački podanici (tzv. Benečani) i hrvatski podanici austrijskog nadvojvode (tzv. Kraljevci) poistovjećivali s feudalnim banderijima svojih gospodara i pod njihovim zastavama jurišali jedni na druge. Osim što donosi mnoge detalje iz svakodnevnoga života, uključujući i opise (z)bjegova, strahova od ubojstva, otmice, paleža i svakojakoga stradanja u doba ovoga surovog rata, studija predstavlja i prilog povijesti istarskih identitetâ (u pluralnome obliku, kako ih Bertoša vidi!).

Inovacijskim je tonovima obilježena i monografija „Zlikovci i prognanici. Socijalno razbojništvo u Istri u XVII. i XVIII. stoljeću“ (1989.), jer se autor – prvi u istarskoj historiografiji – upustio u analizu svijeta marginalaca, napose onih u ruralnome prostoru. Ocrtani su tipološki modeli istarskog razbojništva, opisana je društvena sredina u kojoj je ono bujalo, navlastito su pak obrađene kolektivne i individualne „biografije“ zlikovaca i način kako se središnja i lokalna politička vlast borila protiv „banditizma“ (kako se ta pojava nazivala u službenim izvješćima). Na studiju o istarskome razbojništvu osvrnulo se preko 30 stručnjaka raznih profila, ocijenivši je kao značajno i inovacijsko interdisciplinarno i multidisciplinarno djelo.

Opsežni prikaz ranonovovjekovnog razdoblja u knjizi „Istra: Doba Venecije (XVI.-XVIII. stoljeće)“ (1995.) predstavlja još jedan autorov napor da što dublje i što šire zahvati istarsku stvarnost primjenjujući metode moderne europske historiografije. Naoko prostorno ograničena, „lokalna/pokrajinska“ povijest Istre, poglavito njezin dio pod Venecijom, poprimio je u Bertošinoj interpretaciji široke sjevernojadranske, jadranske, mediteranske i srednjoeuropske raspone. Posebice se to odnosi na njegove rezultate proučavanja kolonizacijskih pomicanja koja su korjenito promijenila istarski gospodarski, etnički i kulturni prostor. Istra je između XV. i XVIII. stoljeća doživjela niz perturbacija koje su ostale duboko ukorijenjene u njezinu biću.

Autorovo nastojanje da svoj arhivski znanstveno-istraživački interes protegne na cijeli jadranski i istočno-sredozemni prostor urodilo je priređivanjem važnog rukopisa, koji je Bertoša pronašao u Državnom arhivu u Veneciji. Građu je obradio i objelodanio pod naslovom „Tvrđavni spisi Onofrija Del Campa. Traktati i memorabilije jednog kondotijera u Dalmaciji u doba Kandijskog rata“ (2003.), čime je dao doprinos vojnoj povijesti ne samo na istočno-jadranskome prostoru, već i u Europi. Naime, mletački plaćenik, vojno-graditeljski stručnjak i strateg Onofrio Del Campo, prije stupanja u službu u Dalmaciji, djelovao je u mnogim postrojbama diljem Europe, opisujući u svojemu spisu stečena iskustva i pokušavajući ih primijeniti u Dalmaciji u tijeku Kandijskoga rata. Premda kritičan i polemičan u odnosu na mletačku vladu, Del Campo je bio predstavnik one struje u europskom tvrđavnome graditeljstvu koja se zalagala za tip utvrde sposobne zaštititi okolno stanovništvo i spriječiti gubitke u redovima vojnika. I ovaj je Bertošin prikaz bogat vrsnim opažanjima, usmjeren i na opise svakodnevice vojnih postrojbi i okolna stanovništva.

Bertošin monografijski prikaz Istre u ranom novom vijeku, u koautorskoj knjizi s dr. sc. Josipom Vrandečićem, „Hrvatska povijest u ranom srednjem vijeku“, sv. 3.: „Dalmacija, Dubrovnik i Istra“ (2007.), predstavlja novi prinos saznanjima o istarskoj prošlosti u prijelomnim razdobljima (XVI.-XVIII. stoljeća). Autor je novostečenim iskustvom dugogodišnjeg istraživača, poznavatelja literature, a navlastito arhivske građe, sintetizirao razvojne smjernice i glavne etape „dugoga trajanja“ istarskih povijesnih struktura. Istra – jednako mletački dio, kao i posjed Kuće Austrije – obrađeni su kao rubni prostor hrvatskog etničkog i državnog prostiranja, ali i kao dio sveukupnog političkog, gospodarskog i etnokulturnog okružja, uključujući i utjecaje koji su ostavili dubokog traga u istarskome biću.

Znanstveni radovi prof. dr. sc. Miroslava Bertoše o Istri i sjevernojadranskome akvatoriju zapaženi su i u stranome svijetu, prije svega u susjednoj Italiji, pa su gotovo izravno uneseni i u poglavlja o Istri u sintezu mletačke povijesti: Gaetano Cozzi, Michael Knapton, Giovanni Scarabello, „La Repubblica di Venezia nell’età moderna. Dal 1517 alla fine della Repubblica“, nakladnička kuća Utet, Torino 1992. (djelo je 2007. prevedeno na hrvatski jezik, nakladnik Antibarbarus, Zagreb).

Sve su te knjige, kao i niz studija i drugih znanstvenih i stručnih radova na iznimno visokoj razini, o čemu govore i brojne, redom pozitivne tiskane recenzije.

Prof. dr. sc. Miroslav Bertoša objavio je i preko 950 bibliografskih jedinica: izvornih znanstvenih radova i priloga, stručnih tekstova, recenzija i prikaza, kolumni i feljtona…

Svoj znanstveni interes najviše je usmjerio prema Istri, u kojoj se hrvatska historiografija započela formirati tek poslije završetka Drugog svjetskog rata 1945. i postupnoga međunarodnog pravnog uključivanja Istre u sastav matice zemlje Hrvatske preko Jugoslavije (1947. i 1954.); do tada je uglavnom postojala samo talijanska historiografija. Bertoša se posvetio traganjima za odgovorima na pitanja povijesti Istre u počecima novoga vijeka, pretežito od XVI. do XVIII. stoljeća; ali, povremeno zalazi i u starija i novija razdoblja.

Od 90.-ih godina znanstveni interes življe proširuje i na druge hrvatske prostore. No, od početka svoje znanstvene djelatnosti pa do danas zanimaju ga i teme o povijesti Italije – i to ne samo u vezi s Istrom, nego i one o cijeloj Jugoistočnoj Europi te Sredozemlju. Bavi se i temama iz suvremenih promišljanja, napose u Francuskoj, o problemima razvoja povijesne misli i historiografije općenito, te metodologije nastavnog i znanstvenog procesa u povijesti.

Znanstvenoizdavački rad

Prof. dr. sc. Miroslav Bertoša suradnik je brojnih edicija; između ostalih, objavljivao je i/ili objavljuje u „Riječkoj reviji“, „Istarskome mozaiku“, „Istri“, „Novoj Istri“, „Buzetskome zborniku“, „Zborniku Općine Lupoglav“, „Prilozima o zavičaju“, „Vjesniku historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu“, „Vjesniku Istarskog arhiva“, „Kalendaru Franini i Jurini“, „Istarskoj Danici“ …, ali i u Akademijinom „Forumu“, „Problemima sjevernog Jadrana“, „Historijskom zborniku“, „Jadranskome zborniku“, „Arhivskome vjesniku“, „Dometima“, „Gazophylaciumu“, „Mogućnostima“, „Zadarskoj reviji“, a također i u inozemnim stručnim i publicističkim edicijama „Proposte e ricerche“ (Università degli Studi di Urbino), „Quaderni dell’Europa Mediterranea“ (Università di Pisa e Napoli), „Quaderni Veneti“ (Centro Interuniversitario di Studi Veneti), „Qualestoria“ (Istituto regionale per la storia del movimento di liberazione nel Friuli Venezia Giulia), „Metodi e ricerche“ (Centro Studi Regionali Udine) i dr.

Znanstveni projekti

Bio je glavni istraživač znanstvenoga projekta „Istarski Hrvati: između potisnutog identiteta i usporene integracije” (1993.-1996.) Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar” iz Zagreba.
Od 2007. glavni je istraživač i voditelj projekta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli „Elitne i marginalne skupine u Istri od XVI. do XVIII. stoljeća”.
Bio je suradnik na projektu Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci „Prilozi za povijest zapadne Hrvatske (Istra, Kvarnersko primorje, Gorski kotar) (2002.-2006.), a od 2007. suradnik je na projektu iste ustanove pod naslovom „Povijest zapadne Hrvatske: Istra, Kvarnersko primorje, Gorski kotar, Lika), voditelja akademika Petra Strčića. Sve spomenute projekte financiralo je ili financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
U posljednjih je nekoliko godina ocjenjivač niza znanstveno-istraživačkih projekata koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

Popularizacija povijesne znanosti

Osim znanstvenim radom, prof. dr. sc. Miroslav Bertoša bavi se i publicistikom, pa je od lipnja 1991. do konca studenog 2002., u redovitim novinskim kolumnama „Glasa Istre” pod naslovom „Domišljanje Istre: između povijesnog i fikcijskog” i „Početak tisućljeća: Dijalozi i solilokviji“ objavio 588 nastavaka osebujnih eseja u kojima se prožimaju povijest, kultura i politika.
Predstavljač je mnogobrojnih monografija i drugih knjiga, te sudionik niza televizijskih i radijskih emisija.
U popularizaciju povijesne znanosti spadaju i njegovi mnogobrojni prilozi objavljeni u tradicionalnim pučkim godišnjacima „Istarskoj Danici” i „Kalendaru Franina i Jurina”.

Nastavnička djelatnost

Pored toga što je autor mnogobrojnih znanstvenih i stručnih radova, prof. dr. sc. Miroslav Bertoša ta nova naučena znanja i stečena saznanja, napose pak znanstvenu osjetljivost prema problemima prošlosti, prenosi mnogim naraštajima hrvatskih studenata povijesti.

Tijekom dugogodišnjeg rada na različitim fakultetima predavao je niz kolegija: Metodiku nastave povijesti i Povijest naroda Jugoslavije na puljskoj Pedagoškoj akademiji od 1963. do 1969., u stalnom radnom odnosu, odnosno kao honorarni predavač do ukidanja grupe 1971.

Od 1993. do 1995. bio je honorarno zaposlen na studiju Razredne nastave na Pedagoškom fakultetu u Puli. Od 1994. do 2006. na studiju Povijesti na istoj ustanovi predavao je Uvod u znanost o povijesti, od 1994. do 1996. Hrvatsku povijest XVI.-XVIII. stoljeća, a od 1997. do 2000. i od 2003. do 2006. i Svjetsku povijest od XVI. stoljeća do 1870. Od l. svibnja 2003. zaposlen je s punim radnim vremenom na Filozofskom fakultetu u Puli. Potom na novoosnovanom Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli na studiju Povijesti predaje kolegije: Metodologija znanstvenog rada / Istraživanje povijesti; Historiografija; Migracije (XV.-XVIII. stoljeća): Istra, Jadran, Sredozemlje; Svakodnevica Europe: stanovanje, hrana i odijevanje (XVII.-XVIII. stoljeća); Mentalna Europa: od medijevalnih barbara do EU i Povijest senzibiliteta: dob, spol i ljudska intima, a na interdisciplinarnom studiju Kultura i turizam kolegije Kulturna povijest Hrvatske, Društvena povijest medija te Zavičajna i regionalna kulturalna povijest.

God. 1994. na njegov je poticaj otvoren novi (tada dvopredmetni) studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Puli. Osim što je sastavio nastavni plan i program studija, prof. dr. sc. Miroslav Bertoša je bio i osnivač Odsjeka za povijest; obnašao je i funkciju njegovog prvog pročelnika i voditelja, uspješno okupivši niz uglednih znanstvenih i nastavnih predavača i suradnika.

Osim na matičnoj ustanovi, već spomenutom Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, predavao je i na studiju Povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i to Svjetsku povijest srednjega vijeka (V.-XVI. stoljeće) (2004/2005.-2006/2007.), Povijest srednje i jugoistočne Europe XVI.-XVIII. stoljeća (2006./2007.) i Svijet Sredozemlja od V. do XVI. stoljeća (2006./2007.)

Od 2003. uključio se i u nastavu na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, gdje je na studiju Povijesti predavao kolegij Metodologija znanstvenog rada (2003./2004. – 2008./2009.), a i nadalje predaje Hrvatsku historiografiju XIX. i XX. stoljeća. Na poslijediplomskom doktorskom studiju predavao je Teoriju povijesti (2005./2006. – 2008./2009.); na istoj je ustanovi predavao i izborni kolegij Zapadna granica hrvatskog etnosa (2003./2004. – 2005./2006.). Kolegije Mjesta memorije: simboli, mitovi, imaginariji, identiteti (od srednjovjekovlja do našega doba) i Povijest senzibiliteta: dob, spol i ljudska intima (XVI.-XVIII. stoljeće) predaje od 2006./2007., a Europeizam Europe: od medijevalnih barbara do EU od 2008./2009.

Na poslijediplomskom doktorskom studiju „Povijest stanovništva” na Sveučilištu u Dubrovniku od 2006./2007. predaje kolegije Povijesna demografija u Francuskoj i Povijest stanovništva Mediterana.

Kao pozvani profesor održavao je predavanja i na Odjelu za informatologiju i komunikologiju Sveučilišta u Zadru (2003./2004.-2006/2007.).

U više je navrata bio mentorom pri izradi diplomskih, magistarskih i doktorskih radova, te članom povjerenstava za njihovu obranu. U posljednjih je nekoliko godina ocjenjivač niza nastavnih planova i programa različitih sveučilišta. Posebne zasluge za razvoj i napredak Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli

U prikazu posebnih zasluga prof. dr. sc. Miroslava Bertoše za razvoj Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli valja se najprije osvrnuti na razdoblje njegovog rada u sklopu Pedagoške akademije, na kojoj je radio od 1963. do 1969. Nakon što je diplomirao na toj ustanovi postao je voditelj Metodičko-didaktičnog praktikuma, a potom asistent na katedri za Nacionalnu povijest i predavač Metodike povijesti. Studentima povijesti održavao je ogledna predavanja u osnovnim školama, a istodobno je vodio katedru Nastave o zavičaju (predmet je bio obvezan za sve studente), koju je osnovao prof. Tone Peruško, prvi direktor Pedagoške akademije u Puli. Nakon diplomiranja povijesne grupe predmeta na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, predavao je i Povijest naroda Jugoslavije te Opću povijest srednjeg vijeka (za koju je napisao i posebna „skripta“). Pokrenuo je i uređivao periodik „Radovi Pedagoške akademije u Puli“ (1968.).

U novoj fazi rada spomenute ustanove, u međuvremenu preimenovane u Pedagoški (potom Filozofski) fakultet, 1994./1995. na njegov je poticaj – kako je već navedeno –otvoren novi (tada dvopredmetni, a od 2005./2006. i jednopredmetni) studij povijesti. Osim što je u potpunosti sastavio nastavni plan i program studija, prof. dr. sc. Miroslav Bertoša  bio je i osnivač Odsjeka za povijest; kao njegov prvi pročelnik i voditelj, uspješno je okupio niz uglednih znanstvenih i nastavnih predavača i suradnika, među kojima valja istaknuti: iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademike Tomislava Raukara i Petra Strčića; sa Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Stijepu Obada; s Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Nevena Budaka (kasnije dekana spomenutog fakulteta), prof. dr. sc. Dragu Roksandića, prof. dr. sc. Ivu Goldsteina, prof. dr. sc. Damira Agičića, prof. dr. sc. Borislava Grgina i doc. dr. sc. Ivicu Prlendera te mnoge druge ugledne povjesničare i stručnjake.

God. 2005./2006. sudjelovao je u izradi novog nastavnog plana i programa prema načelima Bolonjske deklaracije (ECTS sustav). Pritom se založio da studij povijesti u Puli dobije obilježja karakteristične prepoznatljivosti, pa su u tu svrhu u nastavni plan uvršteni brojni kolegiji iz zavičajne istarske povijesti (i to od prapovijesti do suvremenog doba).

Valja svakako spomenuti i njegova nastojanja za održavanjem redovitih i povremenih kontakata Filozofskog fakulteta u Puli s različitim ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu i izvan visokoškolske nastave, odnosno u sklopu kvalitetne i prisne znanstvene suradnje. Između ostaloga, sve je to osobito došlo do izražaja tijekom Drugog kongresa hrvatskih povjesničara, koji je – u suorganizaciji Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Puli – održan od 29. rujna do 3. listopada 2004., a u čijem se radu prof. dr. sc. Miroslav Bertoša posebice istaknuo.

Prof. dr. sc. Miroslav Bertoša brinuo je i o organizaciji nastave u smislu odabira i zapošljavanja novih djelatnika, kao i o njihovom znanstveno-nastavnom napredovanju u viša zvanja. Dio znanstvenih novaka koji rade na Odsjeku za povijest uključen je u njegov projekt „Elitne i marginalne skupine u Istri od XVI. do XVIII. stoljeća”, a nekima od njih bio je i član povjerenstva pri obrani magistarskih radova, pa je time izravno utjecao na podizanje znanstvene kvalitete Odsjeka i Sveučilišta.

Zbog navedenih ga je zasluga Senat Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, na svojem sastanku 19. prosinca 2008., proglasio professorom emeritusom.

Društvena i stručna djelatnost

Prof. dr. sc. Miroslav Bertoša započeo je s objavljivanjem svojih proznih i esejističkih priloga, osvrta i bilježaka još za gimnazijskih dana (1954.) i to u srednjoškolskim časopisima u Zagrebu i Puli („Polet” i „Istarski borac”). Od 1958. do 1960. literarnim je prilozima surađivao u časopisima „Prisutnosti”, „Literatura”, „Susreti”, „Polja”, „Mogućnosti” i u „Studentskom listu”.  Nakon stjecanja diplome profesora povijesti, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1966., objavljuje tekstove isključivo s povijesnom problematikom. I sada se u njegovim radovima osjeća naklonjenost književnosti, pa po tome i znatnije odskače od gotovo svih drugih hrvatskih historiografa.

Svoje je stručne radove, prikaze i esejistička razmatranja najvećim dijelom napisao na temelju arhivskih istraživanja, pa i iz njih izbija izvornost i novina, bez obzira što nisu popraćeni bilješkama i znanstvenom aparaturom. Premda se pritom autor služi publicističkim i pomalo „literarnim“ stilom, u njima dominira „arhivski“ izvorni kontekst.

Među njegove stručne radove valja ubrojiti i niz priloga objelodanjenih u brojnim istarskim regionalnim edicijama, ali i u Akademijinim izdanjima te mnogim hrvatskim povijesnim časopisima, a svakako i u inozemnim stručnim i publicističkim edicijama i  znanstvenim publikacijama.

Bilo gdje i u bilo kojem obliku/žanru objelodanjena, razmatranja prof. dr. sc. Miroslava Bertoše zapravo se nikad ne svode na puko prepričavanje općepoznatih postavki, već se temelje na promicanju novih ideja, čak i onda kada je oblik njihova iznošenja „konverzacijski“, bez navođenja vrela i teorijskih dokaza, kada su sročeni jednostavno i popularno. Mnoge od tih radova autor bi mogao – s dopisanim bilješkama, pozivanjem na arhivska vrela i literaturu – relativno jednostavno pretvoriti u „izvorne znanstvene radove“. Čitanje samih naslova, napose tekstova njegovih „stručnih“ priloga lako može potvrditi tu tvrdnju.

Prof. dr. sc. Miroslav Bertoša član je Société de Demographie historique u Parizu, Società italiana di demografia storica u Bologni/Firenci, Povijesnog društva Istre, Zgodovinskog društva za južno Primorsko u Kopru itd.

Dugogodišnji je član Matice hrvatske – ogranka Pula te suradnik mnogih njezinih ogranaka.

Od osnutka ustanove 1968. suradnik je Centra za povijesna istraživanja – Centro di Ricerche Storiche u Rovinju i njegovih edicija, objelodanjenih pod vodstvom direktora prof. Giovannija Radossija.

Također je suradnik i najznačajnijih kulturno-znanstvenih ustanova u Puli, poput Naučne biblioteke (sada Sveučilišne knjižnice), Povijesnog muzeja Istre, Arheološkog muzeja Istre i dr.
Surađuje i s Čakavskim saborom i njegovim katedrama (posebice u Istri), znanstveno-stručnim skupovima „Pazinski memorijal“ i „Buzetski dani“ itd.
Od njegovog osnutka 1995. podržavatelj je i suradnik sajma Sa(n)jam knjige u Istri, koji se pod organizacijskom palicom Magdalene Vodopije svake godine održava u Puli.
Stalni je suradnik Zavičajne naklade „Žakan Juri“ i njezinog direktora, književnika Alda Klimana. Surađivao je i s Istarskom književnom kolonijom „Libar od grozda“, Istarskom nakladom u Puli i dr.
Također, prof. dr. sc. Miroslav Bertoša recenzirao je više stotina knjiga i radova u različitim znanstvenim i stručnim časopisima.

Nacionalni i državni rad
Između 1993. i 1999., u dva je mandata bio jedan od trojice dopredsjednika Hrvatskoga nacionalnoga komiteta za povijest, a od 1994. do 1998. i član Nacionalnoga vijeća za visoku naobrazbu pri tadašnjem Ministarstvu znanosti i tehnologije.
Pet je puta (1993.-1999. te od 2001.) bio članom Matičnoga povjerenstva (sada: Matičnog odbora) za područje humanističkih znanosti – polje povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije, znanosti o umjetnosti, etnologije i antropologije.
God. 1994.-1996. bio je članom Hrvatskog odbora UNESCO-a. God. 1998.-1999. djelovao je kao član predsjedništva Hrvatskog odbora za povijesne znanosti, koji je radio na organiziranju Prvoga kongresa hrvatskih povjesničara.
Bio je član Zajedničkog dijela hrvatsko-talijanskog (1994.-1998.), a potom i hrvatsko-slovenskog povijesnog povjerenstva (2006.-2008.).

Uredništvo izdanja ili članstvo u uredništvu

Još je kao srednjoškolac u višim razredima gimnazije u Puli (1955.-1957.) u bio urednik lista „Istarski borac“, časopisa istarske mladeži (koji je vodila i pokrenula prof. Ljubica Ivezić Filipić), dok je za studija u Zagrebu 1959.-1960. bio urednik kulturne rubrike „Studentskoga lista“ (glavni je urednik bio Stipe Šuvar).
Sudjelovao je u radu uredništva (neko je vrijeme bio i glavni urednik) časopisa „Istarski mozaik“ ogranka Matice hrvatske u Puli te „Istre“.
Dugogodišnja suradnja s Leksikografskim zavodom „Miroslav Krleža” u Zagrebu najviše je došla do izražaja kada se (uz prof. dr. sc. Roberta Matijašića) prihvatio posla glavnog urednika „Istarske enciklopedije”. Za to je izdanje (iz 2005.) napisao veliki broj natuknica.
Sada je glavni urednik zbornika Akademijina Zavoda u Rijeci – Puli, „Problemi sjevernog Jadrana“, član uredništva „Starina HAZU„ i član izdavačkog savjeta časopisa Hrvatskih studija u Zagrebu „Croatian Studies International Review”.
Organizator, suorganizator, voditelj ili sudionik znanstvenih i stručnih skupova

Prof. dr. sc. Miroslav Bertoša u čitavom je spomenutom razdoblju često bio organizator, suorganizator, voditelj ili sudionik mnogobrojnih znanstvenih skupova, domaćih i inozemnih.
Također je s izlaganjem sudjelovao na više stotina znanstvenih skupova, simpozija i konferencija u zemlji i inozemstvu.

Diplomatska, društvena i kulturna djelatnost

U ožujku 1995. Bertoša je, kao vanjski suradnik, s peteročlanom skupinom predstavnika političkih i kulturno-umjetničkih udruga posjetio hrvatske iseljenike u Australiji (Melbourne, Geelong, Adelaide, Ballarat i dr.).
Prof. dr. sc. Miroslav Bertoša radio je i u diplomaciji te je bio prvi generalni konzul Republike Hrvatske u Trstu (1995. – 1999.). Osim što je obavljao redovite konzulske poslove, poglavitu je pozornost svrnuo na kulturno zbližavanje dviju zemalja i afirmaciju hrvatske kulture i znanosti u području „Triveneta“ (regije Furlanija-Julijska Venecija, Trentino-Alto Adige i Veneto). U tu je svrhu osnovao posebnu dvotjednu tribinu nazvanu „Treći kat“ / „Terzo piano“ – ne samo zato što se dvorana za predavačke nastupe, predstavljanja i izložbe nalazila na trećem katu zgrade na Goldonijevu trgu / Piazza Goldoni 9, već u prvome redu što je talijanskome novinstvu postojala tradicija da se kulturne vijesti donose na trećoj stranici novina. Ta je djelatnost bila osobito zapažena i znatno je pridonijela kulturnoj, gospodarskoj i političkoj suradnji toga područja s tek stvorenom i još teritorijalno neoslobođenom i neintegriranom Republikom Hrvatskom.

Odjeci

Svojim temeljitim, arhivskim vrelima potkrijepljenim i erudicijski obrazloženim tekstovima o istarskoj povijesti XVI., XVII. i XVIII. stoljeća, člancima i prilozima o historiografiji i njezinim novim putovima, ali i svojim esejistički, elzevirski i feljtonistički koncipiranim tekstovima, prof. dr. sc. Miroslav Bertoša privukao je znatnu pozornost znanstvene i stručne javnosti. Njegove smjele i često izazovne teze nisu mogle proći nezapažene, o čemu svjedoči preko 140 ocjena, osvrta i prikaza njegovih radova napisanih rukom stručnjaka (povjesničara, etnologa, književnika, publicista) na stranicama znanstvenih i stručnih edicija, revija i novina. Primjerice: na njegovu knjigu Zlikovci i prognanici: Socijalno razbojništvo u Istri u XVII. i XVIII. stoljeću (Pula 1989.) objavljeno je, u hrvatskoj i inozemstvu, 30 ocjena, prikaza i osvrta.

Poglavito je važno istaknuti da su mnoge činjenice, postavke i tumačenja iz radova prof. dr. sc. M. Bertoše, objavljenih na talijanskome jeziku – „Atti del Centro di Ricerche storiche“ (Rovinj-Trst), „Metodi e ricerche“ (Udine), „Proposte e ricerche“ (Ancona-Urbino), „Quaderni dell’Europa Mediterranea“ (Napoli-Pisa), „Quaderni Veneti“ (Venezia-Ravenna) – izravno uneseni u poglavlja o Istri u već spomenutoj znanstvenoj sintezi mletačke povijesti (Gaetano Cozzi – Michael Knapton – Giovanni Scarabello, „La Repubblica di Venezia nell’età moderna: dal 1515 alla fine della Repubblica”) u prestižnom izdanju nakladničke kuće UTET u Torinu (1992.), prevedenoj 2007. na hrvatski jezik, u izdanju zagrebačke nakladničke kuće “Antibarbarus”) .

Potrebno je također pripomenuti da njegovi radovi – utemeljeni na dokumentima iz arhiva i sročeni modernom metodologijom – izazivaju jednaku pozornost starijega, kao i srednjeg i mlađeg naraštaja hrvatskih povjesničara i ostalih stručnjaka (akademici Branko Fučić, Tomislav Raukar i Petar Strčić; dr. sc. Trpimir Macan, dr. sc. Anđelko Mijatović, mr. sc. Darinko Munić, prof. dr. dr. Nenad Vekarić, prof. dr. sc. Jasna Čapo-Žmegač, prof. dr. sc. Damir Karbić, prof. dr. sc. Lovorka Čoralić, dr. sc. Ivan J. Bošković i dr.).

Nagrade i priznanja

Prof. dr. sc. Miroslav Bertoša još od srednjoškolskih je dana dobitnik niza nagrada i javnih priznanja. Dva je puta nagrađen na „Poletovom” natječaju za „najbolje radove đaka srednjih i njima sličnih škola na području SFRJ”: 1956. trećom nagradom za prozu i 1957. prvom nagradom za esej.

God. 1969. primio je nagradu „Mate Balota / Mijo Mirković”, a 1990. nagradu „Istaknuti kulturni radnik grada Pule”. God. 1994. odlikovan je Državnom nagradom za znanstveni rad „Bartol Kašić”, a 1997., odlukom predsjednika Republike, ”Redom hrvatskog trolista” i „Spomenicom Domovinske zahvalnosti”.

Za izniman doprinos unapređivanju povijesne znanosti, posebice za dugogodišnje proučavanje povijesti Pule i Istre, 2006. primio je „Nagradu Grada Pule za životno djelo”.

---

Bibliografija

Miroslav Bertoša – Hrvatska znanstvena bibliografija CroRIS CROSBI 

Knjige

1. Knjiga o Istri, Školska knjiga, Zagreb 1968. (uz Zvane Črnju redaktor rukopisa pok. prof. Tone Peruška, te pisac dijela teksta), 214 str.
2. Proština 1921. Antifašistički pokret seljaka jugoistočne Istre, Novinsko-izdavačko poduzeće „Glas Istre” – Biblioteka „Istarski mozaik”, Pula 1971., 150 str.
3.  Istarsko vrijeme prošlo, Glas Istre – Čakavski sabor, Pula 1978., 336 str.
4. Pisma i poruke istarskih rektora – Epistolae et communicationes rectorum histrianorum. Svezak I. Od 1607. do 1616., Monumenta Spectantia Historiam Slavorum Meridionalium, vol. 52., JAZU, Zagreb 1979., 304 str.
5. Mletačka Istra u XVI. i XVII. stoljeću. Knjiga prva. Kolonizacija: teme i problemi, Istarska naklada, Biblioteka „Misao”, Pula 1985., 324 str.
6. Etos i etnos zavičaja (Istra kao historiografski problem), Biblioteka „Istra kroz stoljeća”, VI. kolo, knjiga 33., Pula-Rijeka 1985., 328 str.
7. Mletačka Istra u XVI. i XVII. stoljeću. Knjiga druga. Društvene strukture, populacija i gospodarstvo, Istarska naklada, Biblioteka „Misao”, Pula 1986., 520 str.
8. Jedna zemlja, jedan rat. Istra 1615-1618, Istarska naklada, Pula 1986., 112 str.
9. Zlikovci i prognanici. Socijalno razbojništvo u Istri u XVII. i XVIII. stoljeću, Čakavski sabor, Istarska književna kolonija „Grozd”, Pula 1989., 255 str.
10. Istra između zbilje i fikcije, Mala knjižnica Matice hrvatske, Zagreb 1993., 126 str.
11. Istra: Doba Venecije (XVI.-XVIII. stoljeće), Zavičajna naklada „Žakan Juri”, Pula 1995., 2. dopunjeno i prošireno izdanje s kartama i slikovnim prilozima, 781 str.
12. Izazovi povijesnog zanata: Lokalna povijest i sveopći modeli, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2002., 415 str.
13. Istra, Jadran, Sredozemlje: Identiteti i imaginariji (feljtoni, elzeviri, kolumne), Dubrovnik University Press – Durieux, Zagreb 2003., 461 str.
14. Tvrđavni spisi Onofrija Del Campa. Traktati i memorabilije jednoga kondotjera u Dalmaciji u doba Kandijskoga rata, Rijeka, Državni arhiv u Rijeci, 2003., 212 str.
15. Hrvatska povijest u ranom novom vijeku. Sv. 3.: Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranom novom vijeku (koautor Josip Vrandečić), Zagreb, Barbat d. o. o. – Leykam International d. o. o., 2007., 142 str.
16. Kruh, mašta & mast: Prizori i memorabilije o staroj Puli (1947.-1957.), Zagreb, Durieux, 2007., 395 str.
17. (koautor Boris Kuzmić) Veprinački zakon 1507.-2007., Veprinac, Župa sv. Marka Evanđelista – Veprinac, Mjesni odbor Veprinac, Matica hrvatska – ogranak Opatija, 2007., 68 str.

Znanstveni radovi

1. Jedan prilog naseljivanju Istre u XVII. stoljeću, Historijski zbornik, god. XIX.-XX., Zagreb 1966.-1967., str. 467.-483.
2. O nekim problemima tzv. druge slavenske kolonizacije Istre, Radovi Pedagoške akademije u Puli, I, Pula 1968., str. 96.-121.
3. Pisma Carla De Franceschija Šimi Ljubiću, Vjesnik Historijskog arhiva u Rijeci, sv. XIII., Rijeka 1968., str. 119.-136.
4. Antroponimija dvigradskog područja od 1400. do 1750., Jadranski zbornik, sv. VII., Rijeka-Pula 1969., str. 177.-205.
5. Pisma Jakova Volčića Kazimiru Jelušiću 1876.-1888., Vjesnik Historijskog arhiva u Rijeci, sv. XIV., Rijeka 1969., str. 267.-296.
6. Dvigradsko područje prema nekim dokumentima iz XVI. – XVIII. stoljeća, Jadranski zbornik, sv. VII., Rijeka-Pula 1969., str. 161.-175.
7. Etnička struktura Pule od 1613. do 1797. s posebnim osvrtom na smjer doseljivanja njezina pučanstva, Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, sv. XV., Rijeka 1970., str. 53.-130. (I. dio); sv. XVI., Rijeka 1971., str. 53.-89. (II. dio).
8. Jakov Volčić i njegova prepiska s kulturnim radnicima u Hrvatskoj u drugoj polovici XIX. stoljeća, Historijski zbornik, god. XXIII.-XXIV., Zagreb 1970.-1971., str. 325.-346.
9. Valle d’Istria durante la dominazione veneziana con speciale riguardo alla struttura economica ed etnica del Castello e del suo territorio, Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. III, Trieste-Rovigno 1972., str. 59.-207.
10. Antifašistička obrana Proštine 1921. Labinska Republika, Problemi sjevernog Jadrana – Zbornik Sjeverojadranskog instituta JAZU, sv. 2., Rijeka 1972., str. 315.-347.
11. Prinos proučavanju etničke strukture i kolonizacije Mletačke Istre u XVI. i XVII. stoljeću, U: Susreti na dragom kamenu – Zbornik radova posvećen akademiku Miji Mirkoviću, sv. IV., Pula 1972., str. 192.-206.
12. Istarski fragment itinerara mletačkih sindika 1554. godine, Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, sv. XVII., Rijeka 1972., str. 39.-44.
13. Još o jednom prilogu naseljivanju Istre u XVII. stoljeću, Historijski zbornik, god. XXV.-XXVI., Zagreb 1972.-1973., str. 439.-460.
14. Hajdučka epizoda naseljivanja Puljštine (1671.-1675.). Prilog problematici organizirane kolonizacije Mletačke Istre, Jadranski zbornik, sv. VIII., Rijeka-Pula 1973., str. 105.-160.
15. Mletačke arhivske vijesti o buni seljaka u Pazinskoj grofoviji god. 1653., Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, sv. XVIII., Rijeka 1973., str. 153.-160.
16. Due progetti veneti per sistemare i porti di Parenzo e di Rovigno nella seconda metà del secolo XVII, Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. IV, Trieste-Rovigno 1973., str. 179.-203.
17. Ivan Kukuljević Sakcinski e l’Istria. In appendice: frammenti superstiti del carteggio P. Kandler – I. Kukuljević”, Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. V, Trieste-Rovigno 1974., str. 135.-169.
18. Pogledi Carla Combija na povijest Istre i etnički sastav njezina pučanstva, Časopis za suvremenu povijest, VI, 3, Zagreb 1974., str. 25.-37.
19. La guerra degli Uscocchi e la rovina dell’economia istriana, Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. V, Trieste-Rovigno 1974., str. 35.-127.
20. Uskočki rat i slom istarskog gospodarstva, Jadranski zbornik, sv. IX., Pula-Rijeka 1975., str. 239.-286.
21. Pučanstvo Labina u Vlačićevo doba (s prilozima o labinskoj onomastici XVI. i XVII. stoljeća). Prema građi staroga kaptolskog arhiva u Labinu, Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, sv. XX., Rijeka 1975., str. 107.-149.
22. Alcuni dati sulla costruzione della fortezza di Zaule, Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. VI, Trieste-Rovigno 1975.-1976., str. 139.-155.
23. Sommario della storiografia istriana dal 1965 al 1975 in Jugoslavia (sul periodo storico dal VI alla fine del XVIII secolo), Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. VI, Trieste-Rovigno 1975.-1976., str. 213.-228.
24. Neki podaci o pučanstvu Barbana i Barbanštine u daljoj prošlosti, U: Barban i Barbanština, Zavičajna knjiga, 3, Pula 1976., str. 129.-138.
25. L’Istria veneta nel Cinquecento e nel Seicento, Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. VII, Trieste-Rovigno 1976.-1977., str. 137.-160.
26. Gospodarsko stanje u Istri nakon Uskočkog rata, Historijski zbornik, god. XXIX.-XXX., Zagreb 1976.-1977., str. 209.-223.
27. Carlo Combi i njegovi pogledi na povijest Istre i etnički sastav njezina pučanstva, Pazinski memorijal, Katedra Čakavskog sabora u Pazinu, sv. 7., Pazin 1977., str. 179.-201.
28. Dva katastika istarskih šuma iz god. 1698., Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, sv. XXI., Rijeka 1977., str. 243.-262.
29. Osvrt na etničke i demografske prilike u Istri u XV. i XVI. stoljeću, Bulletin Razreda za likovne umjetnosti JAZU, serija III., god. I., 1, Zagreb 1977., str. 89.-99.
30. I catastici di Umago e di Cittanova (1613-1614). La modesta realizzazione di un grandioso disegno nell’Istria Veneta (XVI-XVII sec.), Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. IX, Trieste-Rovigno 1978.-1979., str. 413.-487.
31. L’iniziativa ecologica di un rettore veneto dell’Istria negli anni 1623-1624, Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. IX, Trieste-Rovigno 1978.-1979., str. 489.-502.
32. Neki povijesni i statistički podaci o demografskim kretanjima u Istri u XVI. i XVII. stoljeću, Radovi Instituta za hrvatsku povijest, sv. 11., Zagreb 1978., str. 103.-129.
33. La crisi economica di Venezia nei secoli XVI e XVII alla luce della recente storiografia italiana, Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. VII, Trieste-Rovigno 1978., str. 187.-219.
34. La difesa antifascista della Proština nel 1921. La Repubblica di Albona nell’anno 1921, Problemi sjevernog Jadrana, sv. 2., Rijeka 1979., str. 345.-380.
35. Un tentativo di insediamento di Bolognesi nella Polesana (1560-1567), Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. 10, Trieste-Rovigno 1980., str. 157.-213.
36. Arhivski podaci o postanku i razvitku jedne kolonizacijske ruralne aglomeracije u južnoj Istri: selo Premantura (1585.-1797.), Problemi sjevernog Jadrana, sv. 3., Rijeka 1981., str. 1.-113.
37. Un episodio della colonizzazione organizzata dell’Istria veneta: gli aiduchi a Pola e nel Polese”, Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. XI, Trieste-Rovigno 1981., str. 295.-359.
38. „Model pobijeđenih” ili historiografija kao „ancilla politicae” između prošlosti i perspektive (Etnički odnosi i kolonizacija u svjetlu historiografsko-publicističkog razmatranja talijanskog i hrvatskog etničkog kruga), Problemi sjevernog Jadrana, sv. 4., Rijeka 1982., str. 35.-81.
39. Socijalni sukob ili farsa? Jedan događaj na Cresu godine 1718., Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, sv. XXV., Rijeka-Pazin 1982., str. 303.-313.
40. L’equilibrio nel processo di acculturazione in Istria: tra interazioni e opposizioni (Ipotesi di lavoro preliminari: un esempio dell’Istria meridionale), Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. XII, Trieste-Rovigno 1982., str. 99.-127 (I. dio); vol. XIII, 1983., str. 237.-292. (II. dio).
41. Nemirne granice Knežije (Građa u Državnom arhivu u Veneciji o graničnim sporovima i sukobima između mletačke pokrajine Istre i Istarske knežije), Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, sv. XXVI., Pazin-Rijeka 1983., str. 9.-79.
42. Luka Kirac – povjesničar, Prilozi o zavičaju, sv. 3., Pula 1983., str. 87.-97.
43. Frammento di una autotestimonianza (Pietro Stancovich nel 1850 – par lui meme), Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. XIV, Trieste-Rovigno 1984., str. 245.-249.
44. Mletački žitni tranzit i zapadnoistarske luke: izvještaj iz god. 1528., Starine JAZU, sv. 59., Zagreb 1984., str. 109.-127.
45. Povjesničar Pietro Kandler i njegov list „L’Istria” (uz jednu tršćansku nakladničku inicijativu), Radovi Instituta za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu, sv. 17., Zagreb 1984., str. 87.-100.
46. O nekim odrednicama razvitka mletačke Pokrajine Istre u XVI. i XVIII. stoljeću, Dometi, XVII, 1-3, Rijeka 1984., str. 41.-56.
47. Između gospodarske kategorije i socijalne napetosti (Sukobi na mletačko-austrijskoj granici u Istri od XVI. do XVIII. stoljeća), Problemi sjevernog Jadrana, sv. 5., Rijeka 1985., str. 89.-146.
48. Neotkriveni svijet istarske subalterne kulture (Arhivska sondiranja, teze i problemi), Forum, XXIV, 9, Zagreb 1985., str. 458.-477.
49. Istarsko akulturacijsko ravnotežje druge polovice XIX. stoljeća, U: Istarski preporoditelj Juraj Dobrila (1812.-1882.), Pazin 1985., str. 76.-97.
50. “Sudditi di natura prava”: Banditismo nel Parentino nel Seicento e nei primi decenni del Settecento, Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. XVI, Trieste-Rovigno 1986., str. 263.-302.
51. Povijesni događaj, naracija i političko u „novoj historiji”, Politička misao, XXIII, 3, Zagreb 1986., str. 107.-118.
52. Osnovne smjernice povijesnog razvoja Premanture u doba Venecije, Prilozi o zavičaju, sv. 4, Pula 1986., str. 365.-370.
53. Il mondo sommerso della cultura subalterna istriana (Sondaggi archivistici, tesi e problemi), Metodi e ricerche, vol. VI, Udine 1987., str. 25.-43.
54. I porti istriani e rifornimenti di cereali a Venezia nell’anno 1528, Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. XVII, Trieste-Rovigno 1987., str. 154.-171.
55. Migracije i antagonističke grupe: Starosjedioci i doseljenici između sukoba i suživota (Odrednice „istarskog modela” od XVI. do XVIII. stoljeća), Jugoslovenski istorijski časopis, XXIII, 3-4, Beograd 1988., str. 7.-26.
56. „Dies illa”: Thanatos kao literarna i vizualna predstava. Esej o nekim makabralnim segmentima srednjovjekovnog mentaliteta, Istra, XXVI, 5-6, Pula 1988., str. 173.-179.
57. Neki podaci o krijumčarenju (i uzgoju) duhana u Istri u XVIII. stoljeću, Problemi sjevernog Jadrana, sv. VI., Rijeka 1988., str. 83.-108.
58. Povijesni „model” Istre mletačkog doba (XVI.-XVIII. stoljeće) i „nova historija”, Historijski zbornik, XLI, Zagreb 1988., str. 77.-88.
59. Quale “paradigma” microstorico per un corpo sociale “moribondo” (Storia dell’Istria veneta e la “nuova storia”, Metodi e ricerche, n. s., VII, 2, Udine 1988., str. 71.-79.
60. Povijest i etnologija u „novoj historiji”, Naše teme, XXXII, 6, Zagreb 1988., str. 1572.-1582.
61. Obiteljska memorijalistika i povijesno svjedočanstvo. Zapisi uz istarske uspomene Carla De Franceschija”, Forum, XXVII, 5-6, Zagreb 1988., str. 484.-500.
62. Carlo De Franceschi – istarski povjesničar, Pazinski memorijal, sv. 7., Pazin 1977., str. 65.-74.
63. Talijanski etnički mikrokozmos u Istri: između „crne rupe” i „antejske opstojnosti”, U: Jezici i kulture u doticajima – Lingue e culture in contatto, Zbornik I. Međunarodnog skupa – Atti del I. Convegno Internazionale, Pula-Pola, 14.-15. IV. 1988., str. 9.-14.
64. Glad i kriza mortaliteta god. 1817: istarski mikrokozmos i evropski kontekst (Obavijest o arhivskim sondiranjima i metodama elaboracije. Prethodne teze za buduću raspravu), Rad JAZU, knj. 445., Zagreb 1989., str. 3.-53.
65. Lienteria cronica e fame consuntiva (La fame, il tifo petecchiale e la morte a Cittanova nel 1817), Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. XIX, Trieste-Rovigno 1989., str. 181.-195.
66. I “travagli” di una convivenza difficile: “habitanti vecchi” e “habitanti novi” nell’Istria veneta dal XVI al XVIII secolo, U: Popoli e culture in Istria: interazioni e scambi, Atti del Convegno di Muggia, 20-21 novembre 1987. Serie Quaderni V, Circolo di Cultura Istro-Veneta “Istria”, Trieste 1989., str. 25.-36.
67. Naseljivanje i etnička struktura Glavinićeva istarskog zavičaja (XVI.-XVII. stoljeća), U: Zbornik radova o Franji Glaviniću, JAZU, Zagreb-Rijeka, 25.-28. rujna 1986., Zagreb 1989., str. 13.-22.
68. Più storie per una storia: Una considerazione sulla storiografia del periodo postbellico, Il Territorio – Studi sociali e note di intervento culturale quadrimestrale dalla Bisiacaria alla Mitteleuropa, XII, 25, Ronchi dei Legionari 1989., str. 158.-161.
69. Pod uništavajućim brdožderom povijesti, Istra, sv. XXVIII., n. s., 3, Pula 1990., str. 70.-78.
70. Uno scontro drammatico nel Consiglio comunale di Cherso nell’anno 1718, Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. XX, Trieste-Rovigno 1990., str. 217.-228.
71. Migrazioni e mutamenti sociali nell’Istria veneta (secoli XV-XVII), U: Spazio alpino: area di civiltà, regione cerniera (a cura di Gauro Coppola e Pierangelo Schiera), Europa Mediterranea – Quaderni 5, Napoli 1991., str. 223.-231.
72. Biskupske vizitacije kao izvor za društvenu povijest Poreštine u XVII. stoljeću, Vjesnik Istarskog arhiva, god. I., sv. 1., Pazin 1991., str. 75.-84.
73. „Tutamen civitatis & provinciae” („Štit gradu i provinciji”). Vojni inženjer Antoine De Ville i njegova tvrđava u Puli u spletu povijesnih okolnosti XVII. i XVIII. stoljeća, Istra – Časopis za kulturu, XXIX, n. s., 1-2, Pula 1991., str. 26.-45.
74. Aspetti demografici della carestia e della pestilenza nell’Istria del primo Ottocento, Proposte e ricerche – Economia e società nella storia, XXVII, 2, Università degli Studi di Ancona, Camerino, Macerata, Perugia, Siena, Urbino; Ancona 1991., str. 226.-247.
75. Le radici degli “sradicati”, U: Atti ed Inchieste di Quaderni veneti del Centro Interuniversitario di Studi Veneti, Ravenna 1991., str. 121.-127.
76. “Libercolo che descrive …” – vademecum di un rettore di Pola, Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. XXII, Trieste-Rovigno 1992., str. 237.-254.
77. Medici e chirurghi eletti dal popolo, La Ricerca – Bollettino del Centro di Ricerche Storiche, III, 6, Rovigno 1993., str. 17.-20.
78. Buzetska arhivska vrela u fondovima mletačkog Frarija (XV-XVIII. stoljeće)”, Buzetski zbornik, knj. 18., Buzet 1993., str. 27.-36.
79. Istarski diplomatički kodeks i „nova historija”, Dometi, XXVI, 1-2, Rijeka 1993., str. 45.-48.
80. Crisi e ristagni di un “microcosmo immobile”: Istria 1815-1847, U: Atti ed Inchieste di Quaderni Veneti. Istria e Dalmazia nel periodo asburgico dal 1815 al 1848, Longo Editore, Ravenna 1993., str. 213.-218.
81. Mletačka stoljeća Marčane, U: Marčanski zbornik: zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 750. obljetnice postojanja Marčane i 100. obljetnice osnutka hrvatske čitaonice, Marčana, 18. travnja 1993., Knjižnica Acta I, Pula 1994., str. 43.-48.
82. Katastik prisvojenih dobara u južnoj Istri u drugoj polovici XVIII. stoljeća (I. dio: Marčana), Vjesnik Istarskog arhiva, sv. 2.-3., Pazin 1994., str. 165.-182.
83. Istarski pabirci o kolonizaciji, etnocentrizmu, integraciji i dezintegraciji (XVI.-XVIII. stoljeće), Gazophylacium – Časopis za znanost, umjetnost, gospodarstvo i politiku, I, 3-4, Zagreb 1994., str. 195.-202.
84. Povijesni fragmenti o Lindaru (od srednjega vijeka do početka XIX. stoljeća), Historijski zbornik, god. XLIX, Zagreb 1996., str. 177.-192.
85. Hrvatski etnički element u Koparskom primorju u doba Venecije (XVI. – XVIII. stoljeće), U: Hrvati u Sloveniji (Zbornik), Zagreb 1997., str. 29.-43.
86. Naseljivanje i etnička struktura Glavinićeva istarskog zavičaja (XVI.-XVII. stoljeća), U: Kanfanar i Kanfanarština, Zbornik radova sa znanstvenog skupa povodom 900. obljetnice prvog pisanog spomena Kanfanara (Kanfanar, 5. listopada 1996.), Dvegrajci – Udruga za čuvanje i promociju naslijeđa – Kanfanar, Kanfanar 1998., str. 69.-76.
87. Teritorijalno-gospodarski prijepori i međunarodno dogovaranje: jedan primjer srednjovjekovne diplomacije, Zbornik Diplomatske akademije, god. IV., br. 2, Zagreb 1999., str. 43.-57.
88. Hrvatski identitet u ozračju ranoga novovjekovlja, Historijski zbornik, god. LII., Zagreb 1999., str. 127.-138.
89. Pabirci o povijesti Medulina (Od srednjega vijeka do polovice XIX. stoljeća), Problemi sjevernoga Jadrana – Zbornik Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci i Područne jedinice u Puli, sv. 7., Rijeka 2000., str. 37.-86.
90. Fragmenti vizitacije puljskoga biskupa Eleonora Pagella iz godine 1690., Croatica Christiana Periodica, br. 46., Zagreb 2000., str. 29.-48.
91. Matične knjige – arhivsko vrelo o demografskim previranjima predindustrijske Europe, Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, sv. XLI.-XLII., Rijeka 2000., str. 315.-352.
92. Carnizza, Gallesano e Fasana nel 1690: tre villaggi istriani durante la visita pastorale di Eleonoro Pagello, vescovo della Diocesi di Pola, Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. XXX, Trieste-Rovigno 2000., str. 223.-250.
93. Tra piaceri e guadagni: „Erba santa“ dall’uso all’abuso (Contributo alla storia del tabacco nell’Istria del Settecento), Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. XXXI, Trieste-Rovigno 2001., str. 9.-35.
94. Arhivsko iščitavanje toponima. Dva istarska primjera: Livade i Rušnjak, Folia Onomastica Croatica, knj. 10., Zagreb 2001., str. 23.-31.
95. Turski trgovci u luci Poreč: Tri dokumentirana fragmenta iz prve polovice XVII. stoljeća, U: Zbornik uz 70. obljetnicu života Dragutina Pavličevića, Zagreb 2002., str. 108.-118.
96. Istarski povjesničar na prijelazu dvaju stoljeća: Bernardo Benussi, U: Bernardo Benussi, Povijest Pule u svjetlu municipalnih ustanova do 1918. godine, Pula 2002., str. 7.-18.
97. Huizingin san i europska mora tridesetih godina XX. stoljeća: Vizije znamenitoga nizozemskog povjesničara o europskoj moralnoj i intelektualnoj krizi u hrvatskome prijevodu iz godine 1944., U: Hereditas rerum croaticarvm: ad honorem Mirko Valentić, Zagreb 2003., str. 403.-415.
98. L’Adriatico orientale e il Mediterraneo tra il XVI e il XVIII secolo: Abbozzo storico-antropologico, Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. XXXII, Trieste-Rovigno 2002., str. 183.-227.
99. Hrvatska i Sredozemlje: sjeverni i srednji Jadran, U: Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost, Svezak III.: Barok i prosvjetiteljstvo (XVII.-XVIII. stoljeće), Zagreb 2003., str. 61.-78.
100. Žitarice s agrarne margine: kukuruz: „formenton“ / „grano turco“ ili „trukinja“ u Istri od 17. do početka 19. stoljeća, U: Zbornik Mire Kolar Dimitrijević, Zagreb 2003., str. 145.-155.
101. Le vicende di „Zea Mays“ in Istria. Alcuni dati archivistici tra il secolo XVII e l’inizio del secolo XIX, Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. XXXIII, Trieste-Rovigno 2003., str. 227.-244.
102. Prijepori oko liječničke „condotte“ u Rovinju (Primjeri iz XVII.-XVIII. stoljeća), Problemi sjevernog Jadrana, sv. 8., Rijeka-Pula 2003., str. 65.-71.
103. Europski paradoks Hrvatske: integracijska „dezintegracija“ XVI. i XVII. stoljeća, Historijski zbornik, god. LVI.-LVII., Zagreb 2003.-2004., str. 133.-138.
104. „Pastori dell’herbadego“ nelle „differentie“ veneto-arciducali, Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. XXXIV, Trieste –Rovigno 2004., str. 127.-156.
105. Od „naroda bez povijesti“ do povijesnog naroda: jedno istarsko svjedočanstvo iz godine 1847., U: D. A. Fachinetti, O istarskim Slavenima, Labin 2005., str. 5.-14.
106. Sustavi moći u jadranskome prostoru od XVI. do XVIII. stoljeća: od društvenih skupina do individualnih sudbina, U: Statuimus et ordinamus quod …: sustavi moći i mali ljudi na jadranskome prostoru, Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa, sv. 1., Poreč 2005., str. 41.-47.
107. Transhumancije i granice. Gospodarski život i granične napetosti na istarskome sjeveru (mikropovijesna epizoda iz 1571.-1572.), U: Raukarov zbornik: zbornik u čast Tomislava Raukara (uredio Neven Budak), Zagreb, FF Press, 2005., str. 421.-441.
108. Doba kliofobije: ideološke opsjene i osobna iskustva: neke uspomene na historiografiju druge polovice prošloga stoljeća, U: Hrvatska historiografija XX. stoljeća: između znanstvenih paradigmi i ideoloških zahtjeva (uredili Srećko Lipovčan i Ljiljana Dobrovšak), Zagreb, Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“, 2005., str. 99.-109.
109. „Zanimam se pisanjem povijesnih rasprava o mojemu narodu“: nastojanja Ivana Kukuljevića Sakcinskog oko istraživanja zapadnih tragova hrvatskog etnosa, Kolo – Časopis Matice hrvatske, god. XV., br. 3, Zagreb 2005., str. 285.-292.
110. Puljska luka u doba Venecije (od XIV. do XVIII. stoljeća), U: Iz povijesti puljske luke: zbornik radova (uredio Mladen Černi), Pula, Lučka uprava Pula 2006., str. 45.-70.
111. Mali svijet u previranju: suci, svećenici i župljani jedne seoske općine u Istri druge polovice XVII. stoljeća: fragmenti o Krnici iz biskupske vizitacije Eleonora Pagella god. 1690., U: Krnica od prapovijesti do danas, Zbornik radova znanstvenostručnog skupa održanog 1996. godine (uredila Klara Buršić-Matijašić), Rakalj, Čakavski sabor – Katedra Susreti na dragom kamenu, 2006., str. 37.-44.
112. Iz ugla povjesničara: toponimi, antroponimi i nadimci u Labinu i na Labinštini u drugoj polovici XVIII. stoljeća, Folia Onomastica Croatica, knj. 12.-13., Zagreb 2003.-2004. (tiskano 2006.), str. 41.-60.
113. U znaku plurala: višebrojni i višeslojni identiteti istarski (Kroki ranoga novovjekovlja XVI.-XVIII. stoljeća), U: Identitet Istre – ishodišta i perspektive (ured. Marino Manin et al.), Zagreb, Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“ – Zagreb, Hrvatski institut za povijest – Zagreb, Centar za promicanje socijalnog nauka crkve HBK – Zagreb, Filozofski fakultet u Puli, 2006., str. 15.-32.
114. Istra u osvitu XVIII. stoljeća: politički, društveni i gospodarski život, U: Franjevci u Rovinju kroz povijest, Zbornik priređen u povodu 300. obljetnice samostana sv. Franje u Rovinju (uredio Aldo Kliman), Pula, 2006., str. 23.-35.
115. Pietro Predonzani: filozof-ekonomist, osebujni fiziokrat, svećenik i habsburški lojalist u Istri prve polovice XIX. stoljeća, U: Pietro Predonzani, Gospodarska rasprava s praktičnim uputama ratarima (uredio Vladimir Stipetić, preveo Slaven Bertoša), Zagreb, Dom i svijet – Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007., str. 7.-38.
116. Arhivski podaci o zatreskanom libertinu i nadobudnoj pohotnici, Nova Istra – Časopis za književnost, kulturološke i društvene teme, god. XII., br. 1-2, sv. XXXV., Pula 2007., str. 15.-20.
117. Puljsko ulično nazivlje: civilizacijski slojevi, tragovi identiteta, u: Stradarij Grada Pule – Stradario della Città di Pola (ured. Attilio Krizmanić), Pula 2008., str. 5.-29.
118. „Habbino da venire alla total distruttione dell’Istria“. Le vicende istriane durante la Guerra di Gradisca (1615-1618), U: „Venezia non è da guerra“. L’Isontino, la società friulana e la Serenissima nella Guerra di Gradisca (1615-1618), a cura di Mauro Gaddi e Andrea Zannini,  Udine 2008., str. 225.-242.
119. “Non è d’uopo che gli agricoltori sieno filosofi, ma pure in certo senso dovrebbero esserlo”, Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. XXXVIII, Rovigno 2008., str. 179.-214.
120. The European Paradox of Croatia: Integrative “Disintegrations” of the XVI and XVIII Centuries,  Croatian Studies Review / Časopis za hrvatske studije, vol. 5., Split-Sydney-Waterloo-Zagreb 2008., str. 33.-42.
121. Uz Dragonju i preko nje: hrvatski etnički element u slovenskom dijelu Istre u razdoblju 16.-18. stoljeća, U: Studija-ekspertiza hrvatsko-slovenskih odnosa, ured. Ivan Rogić, Zagreb 2009., str. 30.-41.
122. Fortifikacijska arhitektura ratne luke: grad Pula: konstituiranje urbanog prostora, preobrazba identiteta, U: Attilio Krizmanić, Pulska kruna, knj. I., Pula 2008., str. 9.-24.
123. (koautor Slaven Bertoša) Posljednja matura i život u egzodusu. Iz privatne arhive zadnjeg maturanta stare Pazinske gimnazije, u: Prva hrvatska gimnazija u Istri: Spomen-knjiga 1899.-1999.-2009., Pazin 2009., str. 61.-77.
124. „Pietra bianca detta d’Istria”: povijesni esej o iskorištavanju, trgovanju i krijumčarenju istarskoga kamena od XVI. do XVIII. stoljeća, Histria Antiqua – Časopis Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju: In honorem ad quadragesimum anniversarium Vesnae Girardi Jurkić dicata, sv. 18/2, Pula 2009., str. 383.-388.
125. (koautorice Rina Kralj-Brassard i Jelena Obradović-Mojaš) Stanovništvo Buzeta (1870.-1880.): početak tranzicije mortaliteta, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, sv. 47., Zagreb-Dubrovnik 2009., str. 115.-142.
126. Iz moje prepiske s mons. Božom Milanovićem, U: Narodi ostaju, režimi se mijenjaju, Zbornik radova o 100. obljetnici rođenja mons. Bože Milanovića (1890.-1980.) sa simpozija održanog u Zagrebu i Pazinu 11.-13- listopada 1990., Pazin 2010., str. 120.-127.
127. Habitat u pokretu i apoteoza obilja: monografijski prikaz prošlosti Vodnjana, južnoistarskog trgovišta – Habitat in movimento e apoteosi d’opulenza: rassegna monografica del passato di Dignano, terra della Bassa Istria, U: Vodnjanski statut – Statuto di Dignano, Kolana od statuti – Collana degli Statuti, knjiga II. – Volume II, Vodnjan-Pazin-Zagreb 2010., str. 34.-82.

 

Stručni i pregledni radovi

1. Neki toponimi pazinskog područja, Riječka revija, XII, 9, Rijeka 1963., str. 698.-703.
2. Dokumenti jednog vremena, Istarski mozaik, III, 1-2, Pula 1965., str. 29.-38.
3. Kronika o mrtvim kronikama, isto, str. 65.-68.
4. Problematika kronoloških podataka o drugom naseljavanju „Slavena” u Istri, Istarski mozaik, IV, 2, Pula 1966., str. 91.-98.
5. Prilozi Dragovana Šepića političkoj historiji Istre (od početka XX. stoljeća do kraja godine 1918.), Riječka revija, XV, 3-4, Rijeka 1967., str. 335.-342.
6. Građa za bibliografiju historije i kulture Istre (prilozi jugoslavenskih autora) 1945.-1967., Istarski mozaik, V, 4-5, Pula, 1967., str. 299.-312. (I. dio); isto, V, 6, str. 405.-413. (II. dio).
7. In memoriam Tonu Perušku (Premantura, 27. veljače 1905. – Pula, 27. srpnja 1967.), Istarski mozaik, V, 4-5, Pula 1967., str. 183.-186.
8. Marginalija o poetskom i mistično-religioznom karakteru sakralnih formula u knjigama umrlih od 16. do 18. stoljeća na Puljštini (posebno u selu Ližnjanu), isto, str. 254.-256.
9. O jednom tendencioznom i preživjelom iskrivljavanju historije i kulture hrvatskoga naroda u Istri, Riječka revija, XV, 1, Rijeka 1967., str. 79.-94.
10. Građa za bibliografiju historije i kulture Istre (prilozi jugoslavenskih autora) 1945.-1967., Istarski mozaik, VI, 1-3, Pula 1968., str. 169.-170. (III. dio).
11. Da li je istarska prošlost zaista „quantité negligeable” hrvatske historiografije?, Dometi, I, 2-3, Rijeka 1968., str. 101.-103.
12. Stavovi Carla De Franceschija prema „Istarskom razvodu” izneseni u njegovim pismima Ivanu Kobleru i Šimi Ljubiću, Istarski mozaik, VI, 5-5, Pula 1968., str. 457.-461.
13. Varijacije na temu: historiographia histriensis croatica, Dometi, II, 10, Rijeka 1969., str. 70.-74.
14. Znanstveni radovi o Istri (koje financira Fond za naučni rad SR Hrvatske), Istarski mozaik, VII, 2, Pula 1969., str. 90.-95.
15. Kulturno-prosvjetna nastojanja u Pazinu i okolici prema pismima Jakova Volčića (druga polovica XIX. stoljeća), Istarski mozaik, VII, 5, Pula 1969., str. 42.-46.
16. Postanak nekih sela povrh Limske drage nedaleko Kanfanara, Kalendar Jurina i Franina, Rijeka 1969., str. 180.
17. Kako je prezime Crnobor pretvoreno u Crnobori?, Kalendar Jurina i Franina, Rijeka 1969., str. 196.-197.
18. Prvi istarski tabor u Zarečju, Kalendar Jurina i Franina, Pula 1970., str. 59.-60.
19. Građa za bibliografiju historije i kulture Istre (prilozi jugoslavenskih autora) 1945.-1967., Istarski mozaik, VII, 3-4, Pula 1969., str. 121.-122. (IV. dio); VII, 5, str. 42.-46., 115.-117. (V. dio); VIII, 1, 1970, str. 76.-78. (VI. dio).
20. Barbanski odaziv (Jedno pismo Josipa Antuna Batela Ivanu Kukuljeviću), Dometi, III, 5, Rijeka 1970., str. 67.-74.
21. Bilješka o ličnosti čije ime nosi škola, U: Deset godina Više ekonomske škole „Dr. Mijo Mirković” 1960-1970, Pula 1970., str. 3.-6.
22. Interes Ivana Kukuljevića za istarske starine, Forum, X, 1-2, Zagreb 1971., str. 285.-303.
23. Neki podaci o hajducima u južnoj Istri i sudskom procesu protiv njih (1671.-1675.), Istarski mozaik, IX, 4-5, Pula 1971., str. 117.-129.
24. Neke pripomene u vezi s najavljenom biografijom povijesnih radova (1965.-1975.), isto, str. 141.-142.
25. Pokret proštinskih seljaka god. 1921., Kalendar Jurina i Franina 1972., Pula, str. 53.-56.; Istarska Danica 1972., Pula, 157.-161.
26. Politička povijest kaštela Bale do početka XVII. stoljeća, Istarski mozaik, XV, 1, Pula 1973., str. 38.-46.
27. Dva mletačka projekta za reguliranje porečke i rovinjske luke u drugoj polovici XVII. stoljeća, isto, str. 58.-65.
28. Jedna malo poznata seljačka buna u Istri godine 1653., Kalendar Jurina i Franina, Pula 1973., str. 79.-82.
29. Novi podaci o bolestima i epidemijama u južnoj Istri u prvoj polovini XIX. stoljeća, isto, str. 180.-183.
30. Etničke prilike u Istri u XVI. i XVII. stoljeću, Istra, XII, 7-8, Pula 1974., str. 87.-91.
31. Na marginama povijesti, isto, str. 91.-96.
32. Istra u plamenu Uskočkog rata, Istra, XIII, 3, Pula 1975., str. 49.-65.
33. Naša i evropska veličina (uz 400. obljetnicu smrti Matije Vlačića Ilirika), Kalendar Jurina i Franina 1975., Pula, str. 84.-85.
34. Pregled istarske historiografije 1965.-1975. (razdoblje od VI. do konca XVIII. stoljeća), Istra, XIII, 4, Pula 1975., str. 100.-107.
35. Ivan Kukuljević Sakcinski i Istra (prigodom 160. obljetnice rođenja), Istra, XIII, 7, Pula 1975., str. 51.-60.
36. Etnički sastav pučanstva Labina u XVI. stoljeću, Istra, XIII, 8, Pula 1975., str. 42.-46.
37. The Middle Ages i Under Foreign Domination (suradnik u dijelovima teksta o istarskoj historiografiji), U: The Historiography of Yugoslavia 1965-1975, The Association of Yugoslav Historical Societies, Beograd 1975.
38. Pod Mlecima, U: Poreč: fotomonografija, Žminj-Poreč 1975., str. 15.-20.
39. Buzeština u doba Uskočkog rata, Buzetski zbornik, knj. 9., Pula 1976., str. 99.-108.
40. Političke prilike i granični sukobi u Istri u doba nastanka „Istarskog razvoda”, Istra, XIV, 6-7, Pula 1976., str. 10.-15.
41. Ivan Kukuljević Sakcinski i istarske starine (prigodom 160. obljetnice rođenja), Kalendar Jurina i Franina 1976., Pula, 277.-278.
42. O nekim sastavnicama tzv. lokalne povijesti, Istra, XV, 2-3, Pula 1977., str. 51.-57.
43. Prilozi za bibliografiju objavljenih izvora za povijest Istre. Svezak I.: Povijesni spomenici Istre, JAZU, Zagreb 1977. (suradnik zajedno s Miroslavom Kurelcem i Darinkom Munićem).
44. Otmice udovica i djevojaka u nekim selima jugoistočne Istre, Kalendar Jurina i Franina 1977., Pula, str. 217.-218.
45. Hajduci u južnoj Istri, Kalendar Jurina i Franina 1978., Pula, str. 133.-136.
46. Pusta zemlja. Kolonizacija mletačkog dijela Istre, Istra, XVII, 3, Pula 1979., str. 67.-69.
47. Prebivališta melankolije, bolesti i smrti, Istra, XVII, 4, Pula 1979., str. 33.-45.
48. Jedna ekološka inicijativa 1623.-1624., Kalendar Jurina i Franina 1979., Pula, str. 101.-104.
49. Ulcinjski gusari u Istri, Kalendar Jurina i Franina 1980., Pula, str. 169.-172.
50. Društvene strukture u Istri (16. do 18. stoljeća), U: Društveni razvoj u Hrvatskoj (od 16. do početka 20. stoljeća), uredila Mirjana Gross, Zagreb 1981., str. 127.-152.
51. Istarske gladne godine (1709.-1740.), Kalendar Jurina i Franina, Pula 1981., str. 98.-102.
52. Žitni tranzit i porečka luka godine 1528., Istra, XX, 5-6, Pula 1982., str. 108.-112.
53. “Vrtlari tajanstvena stabla”: svijest i savjest povjesničara pred korijenjem historije, Dometi, XVI, 11, Rijeka 1983., str. 7.-47.
54. Jedno selo i ljudska jedinka u ratnome nevremenu: Karojba i seljakinja Jela u Uskočkom ratu (god. 1616.), U: Karojba i okolica, Zbornik, 1, Karojba 1983., str. 61.-74.
55. Od XIV. do XX. stoljeća, U: Pula – tri tisuće godina grada (ured. Krešimir Čuturilo i Mario Kalčić), Istarska naklada, Pula 1984., str. 55.-63.
56. Tajna lokve Pekišić. Mračni događaji u Proštini godine 1747., Kalendar Jurina i Franina, Pula 1983., str. 71.-74.
57. Razbijeni migracijski val: propast Bolonjaca u južnoj Istri (1560.-1567.), Istra, XXIII, 3-4, Pula 1985., str. 127.-142.
58. Pula: From the 14th to the 20th Centuries, U: Pula, Pula 1985., str. 55.-63.
59. Pod mletačkom upravom – Sotto il dominio di Venezia, U: Bujština – Il Buiese, Buje-Buie 1985., str. 57.-83. (u suradnji s koautorima; pisac i redaktor teksta).
60. Grad i njegovo brodogradilište 1856.-1947., U: Uljanik (monografija), Zagreb 1986., str. 9.-19.
61. Mariju Kalčiću – in memoriam (1934.-1986.), Istra, XXIV, 5, Pula 1986., str. 3.-5.
62. “Istra se zove različitost”: Kolonizacijski i etnički iceberg XVI.-XVIII. stoljeća, Istra, XXV, 5-6, Pula 1987., str. 167.-173.
63. Arheografska djelatnost Petra Strčića, Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, sv. XXIX., Pazin-Rijeka 1987., str. 275.-279.
64. Razbojništvo u Proštini u drugoj polovici XVIII. stoljeća, Prilozi o zavičaju, sv. 5., Čakavski sabor, Pula 1988., str. 73.-82.
65. Istra (XVI.-XVIII. stoljeće) – povijesni pregled, U: Enciklopedija Jugoslavije, 5, JLZ „Miroslav Krleža”, Zagreb 1988., str. 637.-642.
66. Teške godine u Istri u XVII. stoljeću (Odlomci iz knjige „Jedna zemlja, jedan rat: Istra 1615.-1618.“), U: Ivan Kampuš – Ivo Makek, Čovjek u svom vremenu 2. Povijesna čitanka za VI. razred osnovne škole, IV. izdanje, Zagreb 1988., str. 129.-130.
67. Reminiscencije na kratke susrete s profesorom Šidakom, Historijski zbornik, god. XLI., Zagreb 1988., str. 3.-6.
68. Zbirka povijesne memorije i mediator znanja o prošlosti (VDAR / VHAR / VHARP) (Uz 35. obljetnicu uspješne nakladničke djelatnosti), Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, sv. XXX., Pazin-Rijeka 1988., str. 9.-17.
69. Carlo De Franceschi: Predgovor knjizi njegovih „Uspomena”, Bilješke uz tekst, Čakavski sabor, edicija „Istra kroz stoljeća”, Pula-Rijeka 1989., str. 177.-230.
70. Vodnjanski pučki mikrokozmos između hereze i suživota, Predgovor knjizi Fulvia Tomizze, Kada je Bog napustio crkvu: Život i vjera u jednom istarskom trgovištu u 16. stoljeću, Pula 1989., str. 119.-126.
71. Pogledi Dragovana Šepića na „jadranski iredentizam”, Arhivski vjesnik, XXXII, 33, Zagreb 1989., str. 35.-40.
72. Korijenje „iskorijenjenih”: Neka razmatranja o kulturi i historiografiji talijanske narodne grupe u Istri, Istra, XXVIII, knj. 117., n. s., 1-2, Pula 1990., str. 23.-26.
73. U početku bijahu sir i crvi: Ekscentrična „kozmogonija” ili „mentalna revolucija?”, Istra, XXVIII, knj. 117., n. s., 1-2, Pula 1990., str. 67.-71.
74. In memoriam di Danilo Klen, Qualestoria, XVIII, 2-3, Trieste 1990., str. 359.-360.
75. Istarska kuriozna događajnica: „Morski monstrum koji je izazvao jezivi strah”, Kalendar Jurina i Franina, Pula 1991., str. 64.-68.
76. Istarska bjelokost za Donatella: Slava istarskog kamena između Ravenne, Venecije i Loreta, Kalendar Jurina i Franina, Pula 1992., str. 38.-41.
77. Srednjovjekovne teme u djelu Danila Klena, U: Život i djelo dr. Danila Klena (1910.-1990.), Posebna izdanja Historijskog arhiva u Rijeci, 11, Rijeka 1993., str. 35.-42.
78. Bibliografija radova Petra Strčića iz arhivske oblasti, Vjesnik Povijesnog arhiva Rijeka, sv. XXXIII.-XXXIV., Rijeka 1993., str. 197.-217.
79. Istra: posebnosti i općehrvatski kontekst, Društvena istraživanja, II, 6-7, Zagreb 1993., str. 567.-568.
80. Rovinj: Fragmenti za povijesni portret grada, U: Rovinj-Rovigno (monografija), Garmond, Zagreb 1994., str. 7.-15.
81. Itinerar istarskih tisućljeća, Katalog izložbe Dva tisućljeća pisane riječi u Istri, Povijesni muzej Istre, Pula 1994., str. 33.-36.
82. „Prašina povijesti” i civilizacijska dostignuća, U: Istra: tirkizni sjaj kristala, Libar od grozda, Pula 1994., str. 8.-23.
83. Buzeština, Istra, Europa. Uz dvadeset svezaka „Buzetskog zbornika”, Buzetski zbornik, knj. 20., Buzet 1995., str. 5.-6.
84. Biskupska vizitacija u južnoj Istri, Istarska Danica 2000., Pazin 1999., str. 138.-143.
85. Jadransko priobalje: reporterski zapisi i romantične vizije Charlesa Yriartea, U: Istra & Dalmacija, Zagreb 1999., str. 5.-9.
86. Epistolarno svjedočanstvo o monsinjoru Boži Milanoviću (Uz 110. obljetnicu rođenja i 20. obljetnicu smrti karizmatičnog Istranina), Forum: mjesečnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, god. XXXIX., knj. LXXII., br. 1-3, Zagreb 2000., str. 226.-245.
87. Na velikoj livadi duha cvijeće natkriljuje prostor i nadvisuje ljude, Esej o knjizi Giulija Ghirardija: „Anime di confine“, Gangemi Editore, Rim, 1999., 317 str., Forum, god. XXXIX., knj. LXXII., br. 7-9, Zagreb 2000., str. 1117.-1124.
88. Predgovor knjizi Stipana Trogrlića, „Katolički pokret u Istri 1895.-1914.“, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji – Studia croatica, Biblioteka „Povijest”, sv. 3., Zagreb 2000., str. 9.-14.
89. L’Istria – una regione tra realtà e finzione, Most / Il Ponte – Rivista Letteraria croata, 1-4, Zagabria 2000., str. 219.-232.
90. „Zlokobne tajne” jedne Labinjanke godine 1752.: Istarski slučaj i europski kontekst „kontrole začeća”, Franina i Jurina – Istarski kalendar za 2002. godinu, Račice 2001., str. 136.-139.
91. Hrvatske mediteranske sudbine, Istarska Danica 2002., Pazin 2001., str. 99.-103.
92. Istra u djelu akademika Luje Margetića, Rijeka, god. VI., sv. 1., Rijeka 2001., str. 37.-45.
93. Bljesak duha i vjere: Elena Cornaro Piscopia, Istarska Danica 2003., Pazin 2002., str. 149.-154.
94. Pučka memorija postala „službena“ povijest, Franina i Jurina – Istarski kalendar za 2003. godinu, Račice 2002., str. 142.-145.
95. Ekscentrični Ive Šestak iz Bresta: Arhivski kroki o jednome istarskome gorštaku iz druge polovice XVIII. stoljeća, Franina i Jurina – Istarski kalendar za 2004. godinu, Račice 2003., str. 167.-170.
96. Istra od 6. do 10. stoljeća, U: Povijest Hrvata. Prva knjiga: Srednji vijek (ur. Franjo Šanjek), Školska knjiga, Zagreb 2003., str. 115.-134.
97. Istra od 12. do 15. stoljeća, U: Povijest Hrvata. Prva knjiga: Srednji vijek (ur. Franjo Šanjek), Školska knjiga, Zagreb 2003., str. 371.-376.
98. Uvod u čitanje: na poprištu politike i znanosti: zapisi uz jednu intelektualnu biografiju, U: Nevio Šetić, Istarski razgovori ili prilog viziji razvitka modernoga hrvatskoga društva u Istri, Zagreb 2003., str. 5.-8.
99. Neke arhivske vijesti o samostanu Male braće na otočiću Verudi, Istarska Danica 2005, Pazin 2004., str. 144.-149.
100. Fajlovi fantomskih memorabilija, Fantom slobode, 3, Zagreb 2004., str. 86.-131.
101. Stočarski sukobi u XVI. stoljeću: o „presađivanju“ granice i „kolčanju“ međa na planini Dober dol na Ćićariji 1572. godine, Kalendar Franina i Jurina, Račice 2005., str. 117.-121.
102. Uspon na vrletnu ruševinu grada Filipa Macića, U: Gradovi i obzori: Putopisni zapisi suvremenih hrvatskih autora iz Istre (uredio Boris Domagoj Biletić), Pula, Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, 2006., str. 115.-121.
103. Od bodulske zavičajne odskočnice do historiografije sveopćega: kroki-portret Petra Strčića, hrvatskog povjesničara o 70. godini života, Rijeka, god. XI., sv. 2, Rijeka 2006., str. 43.-54.
104. „Zbroj naše dobi 70 je godina, ako smo snažni i 80“: Božji dar ljudske dugovječnosti prema anegdoti iz XII. stoljeća, Istarska Danica 2008., Pazin 2007., str. 157.-159.
105. Otok Veruda – hospicij i stražarnica koncem XVIII. stoljeća, Istarska Danica 2009., Pazin 2008., str. 100.-102.

 

Osvrti na znanstveni rad i radove professora emeritusa Miroslava Bertoše (izbor)

1. Ladislav Žimbrek, Poletovi nagrađeni suradnici: Miroslav Bertoša, Polet, III, br. 7, Zagreb 1956., str. 425.-426.
2. Mario Mikolić, Doprinos hrvatskoj historiografiji, Dometi, V, br. 5-6, Rijeka 1972., str. 116.-119.
3. Mario Mikolić, Znanstveni pothvat Miroslava Bertoše: “Proština 1921.”, Glas Istre, Pula, 4. prosinca 1972.
4. Jaroslav Šidak, O nekim prilozima Miroslava Bertoše povijesti Istre u XVI.-XX. stoljeću, Historijski zbornik, XXV-XXVI, Zagreb 1972.-1973., str. 560.-562.
5. Giacomo Scotti, Un saggio storico di Miroslav Bertoša: Il Prostimo nel 1921. Il movimento antifascista dei contadini nell’Istria sud-orientale, Quaderni, vol. V, Centro di Ricerche Storiche / Centar za povijesna istraživanja, Rovinj-Rovigno 1973., str. 438.-442.
6. Mario Mikolić, Povjesnici Istre, Hrvatskog primorja i Gorskog kotara (P. Strčić i M. Bertoša), Istra, XIII, br. 3, Pula 1975., str. 85.-86.
7. Giuseppe Rossi Sabatini, Rassegna degli studi storici istriani editi in Italia nell’ultimo decennio 1965-1975, Atti del Centro di Ricerche Storiche, vol. VII, Trieste 1976.-1977., str. 161.-201. (Osvrće se i na radove M. Bertoše.)
8. Daniel Načinović, “Istarsko vrijeme prošlo”. Knjiga Miroslava Bertoše u izdanju “Glasa Istre” i “Čakavskoga sabora” Pula, Glas Istre – Novi list, Pula-Rijeka, 16. prosinca 1978.
9. Daniel Načinović, Na putu vjerodostojnih valorizacija. Razgovor s Miroslavom Bertošom, Glas Istre – Novi list, Pula-Rijeka, 17. i 18. veljače 1979., str. 9.
10. Giacomo Scotti, La storia dei campanili. “Tempo istriano passato” di Miroslav Bertoša, Panorama, vol. XXVIII, br. 5, dvotjednik, Rijeka-Fiume, 15. – 31. ožujka 1979., str. 34.
11. Darinko Munić, Znanstveni krug Miroslava Bertoše (“Istarsko vrijeme prošlo”, “Glas Istre” – “Čakavski sabor”, Pula 1978., 336 str.), Istra, XVII, br. 5-6, Pula 1979., str. 134.-138.
12. M[ate] D[emarin], O etnici Istre. Miroslav Bertoša: “Istarsko vrijeme prošlo”. Izdanje “Glasa Istre” i “Čakavskoga sabora”, Pula 1978., Školske novine, XXX, br. 24, Zagreb, 5. lipnja 1979.
13. Mate Demarin, Neumorni istraživački duh, Školske novine, XXX, br. 25, Zagreb, 15. lipnja 1979.
14. Darinko Munić, Pisana svjedočanstva o povijesti Istre. Miroslav Bertoša: “Pisma i poruke istarskih rektora”; Mirko Zjačić: “Statut Poreča iz 1363.” i dr., Glas Istre – Novi list, Pula-Rijeka, 27.-29. srpnja 1979.
15. Darinko Munić, Pisani izvori za povijest Istre (U povodu objavljivanja knjiga M. Zjačića […] i M. Bertoše […], Istra, XXVIII, br. 1-2, Pula 1980., str. 120.-126.
16. Josip Gržetić, Bibliografija Miroslava Bertoše, Pazinski memorijal, knj. 10., Pazin 1980., str. 91.-105.
17. Giulio Cervani, Gli “Atti” del Centro di Ricerche Storiche di Rovigno“ -“Atti Centra za historijska istraživanja u Rovinju“, Italjug – Rassegna mensile delle relazioni italo-jugoslave – Mjesečnik o talijansko-jugoslavenskim odnosima, vol. XI, n. 5, Roma, ottobre-novembre 1981, str. 26.-27.
18. Ignacij Voje, „Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća“, Zagreb, Liber, 1981., 419 str., Zgodovinski časopis, XXXV, št. 4, Ljubljana 1981., str. 387.-389.
19. Giulio Cervani, Gli “Atti del Centro di Ricerche Storiche di Rovigno“. Un decennio di attività (1970-1980), Atti e Memorie della Società Istriana di Archeologia e Storia Patria, vol. XXIX-XXX (n. s.), Trieste 1981.-1982., str. 373.-392. [o radovima M. Bertoše v. str. 380.-382.].
20. M[ate] D[emarin], O razvoju Premanture (Miroslav Bertoša, „Selo Premantura: Arhivski podaci o postanku i razvitku jedne kolonizacijske ruralne aglomeracije u južnoj Istri“, JAZU 1981.), Školske novine, XXXIII, br. 12, Zagreb, 15. ožujka 1983., str. 13.
21. A[lessandro] D[amiani], Liberare la storiografia dalla mentalità etnocentrica – L’invito è del dott. Miroslav Bertoša, che scrive sul fenomeno della acculturazione, Panorama, vol.  XXXII, n. 6, Rijeka-Fiume 1983., str. 32.-33.
22. Petar Strčić, Izvanredan poznavatelj Istre (Miroslav Bertoša, studija u „Problemima sjevernoga Jadrana“, sv. 4., Zavod JAZU, Rijeka 1982., Glas Istre, XL, br. 195, Pula, 23. kolovoza 1983., str. 11.
23. Mladen Švab, Miroslav Bertoša, U: Hrvatski biografski leksikon, sv. 1., Zagreb 1983., str. 717.-718.
24. Petar Strčić, Miroslav Bertoša, „Pisma i poruke istarskih rektora”, sv. I.: „Od 1607. do 1616.”, MSHSM, JAZU, Zagreb 1979., Historijski zbornik, XXXVI (1), Zagreb 1983., str. 297.-298.
25. Petar Strčić, Raskrižjima istarske Klio (Miroslav Bertoša, „Istarsko vrijeme prošlo”, Pula 1978), Jadranski zbornik, sv. XI., 1979.-1981., Pula-Rijeka 1983., str. 408.-412.
26. Tomislav Raukar, Istarska obzorja Miroslava Bertoše ili preobrazba povijesnog pisanja, Istra, XXIV, br. 5, Pula 1986., str. 30.-37.*
27. Ivo Goldstein, Etos i etnos zavičaja, isto, str. 52.-55.
28. Darinko Munić, Istina o istarskom vremenu prošlom za budućnost, isto, str. 39.-45.
29. Giovanni Radossi, Od istarskog povjesničara do povjesničara Istre: dr. Miroslav Bertoša, isto, str. 47.-50.
30. Josip Milićević, Na marginama povijesnih radova Miroslava Bertoše: Zapisi jednog etnologa, isto, str. 56.-61.
31. Nevio Šetić, „Ako u jednom starom arhivu neki historičar … „: Razgovor s dr. Miroslavom Bertošom, isto, str. 63.-78.
32. Ivo Goldstein, Etos i etnos Istre (Miroslav Bertoša, „Etos i etnos zavičaja”, Čakavski sabor, Pula-Rijeka 1985.), Danas, br. 236, Zagreb, 26. kolovoza 1986., str. 43.
33. Bruno Stermotić, Na vrelima neistražene Istre (Razgovor s dr. Miroslavom Bertošom, znanstvenim savjetnikom JAZU), Radničke novine,  XIV, br. 37, Zagreb, 1. rujna 1986., str. 6.
34. Drago Roksandić, Živjeti zajedno (Miroslav Bertoša, „Etos i etnos zavičaja“, Čakavski sabor, Pula-Rijeka 1985.), Nin, br. 1862, Beograd, 7. septembra 1986., str. 41.
35. T[rpimir] M[acan], Istarski mural (Miroslav Bertoša, „Mletačka Istra u XVI. i XVII. stoljeću“, sv. I.: „Kolonizacija“, Pula 1986., 321 str.), Marulić – Hrvatska književna revija, XIX, br. 4, Zagreb, srpanj-kolovoz 1986., str. 546.-547.
36. Miroslav Sinčić, Protiv sablasti prošlosti. Dr. Miroslav Bertoša o stanju današnje naše historiografije – posebno istarske. Intervju s povodom, Glas Istre, br. 227, Pula, 27. i 28. rujna 1986., str. 9. [Preneseno i u riječkome Novome listu.]
37. Darinko Munić, Neposredna svjedočanstva istarske povijesti s početka XVII. stoljeća (M. Bertoša, „Pisma i poruke istarskih rektora – Epistolae et communicationes rectorum histrianorum“. Svezak I.: „1607.-1616.“, MSHSM 52, JAZU, Zagreb 1979., Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, sv. XXVII., Pazin-Rijeka 1986., str. 290.-292.
38. Nevio Šetić, Istarski ruralni i urbani svijet (M. Bertoša, „Etos i etnos zavičaja”, Pula-Rijeka 1985.), Kulturni vjesnik, XII, br. 37, Pula, 17. prosinca 1986., str. 8.
39. Petar Strčić, Čovjek u prvom planu (Miroslav Bertoša, „Jedna zemlja, jedan rat: Istra 1615.-1618.“, Istarska naklada, Pula 1986.), Naša knjiga – Revija za knjigu, br. 23-24, Zagreb 1987., str. 26.-27.
40. Petar Strčić, Neprijeporni znanstveni rezultat (Miroslav Bertoša, „Mletačka Istra u XVI. i XVII. stoljeću“, Istarska naklada, Pula 1986.), isto, str. 27.-28.
41. Arduino Agnelli, Il  numero di Parenzo degli Atti del Centro di Rovigno, Atti e Memorie della Società Istriana di Archeologia e Storia Patria, vol. XXXIV (n. s.), Trieste 1986. [o Bertošinoj studiji „Sudditi di natura prava: Banditismo nel Parentino nel Seicento e nei primi decenni del Settecento“ iznio je mišljenje na str. 174.-175.]
42. Nevio Šetić, Istarska drama (Miroslav Bertoša, „Jedna zemlja, jedan rat: Istra 1615.-1618.“), Kulturni vjesnik, br. 38-39, Pula, 25. lipnja 1987., str. 5.
43. Ante Laušić, Miroslav Bertoša: “Mletačka Istra u XVI. i XVII. stoljeću“. Dio I.: „Kolonizacija”, Pula, Istarska naklada, 1986., 320 str., Migracijske teme – Časopis za istraživanje migracija i narodnosti, III, br. 1, Zagreb 1987., str. 108.-110.
44. Aldo Kliman, Stroj za čitanje stvarnosti. Dr. Miroslav Bertoša, znanstveni savjetnik Zavoda za povijesne i društvene znanosti JAZU u Rijeci – o jugoslavenskim historičarima i historiji, Glas Istre, br. 249, Pula, 24. i 25. listopada 1987., str. 9. [Objavljeno i u riječkome Novome listu].
45. Nevio Šetić, Tri stoljeća Istre. Miroslav Bertoša, “Etos i etnos zavičaja” (Pula-Rijeka 1985.) i “Mletačka Istra u 16. i 17. stoljeću” (Pula 1986.), Vjesnik, XLVII, br. 14422, Zagreb, 5. studenoga 1987., str. 11.
46. Nevio Šetić, Kompleksna obrada istarske prošlosti (Dr. Miroslav Bertoša, „Mletačka Istra u XVI. i XVII. stoljeću“, knj. I. i II., Istarska naklada, Pula 1986.), Kulturni vjesnik, XIII, br. 40-41, Pula, 31. prosinca 1987., str. 3.
47. Zlatko Stublić, Miroslav Bertoša: „Jedna zemlja, jedan rat. Istra 1615./1618.“, Pula 1986., 112 str., Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sv. 20., Zagreb 1987., str. 284.-285.
48. Anđelko Mijatović, Miroslav Bertoša: „Mletačka Istra u XVI. i XVII. stoljeću“, sv. I.-II., Pula 1986., Istarska naklada, 844 str., Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sv. 20, Zagreb 1987., str. 287.-288.
49. Neven Budak, Miroslav Bertoša, „Jedna zemlja, jedan rat: Istra 1615./1618.“, Istarska naklada, Pula 1986., Historijski zbornik, XL (1), Zagreb 1987., str. 421.-422.
50. Nevio Šetić, Monografijska obrada istarske prošlosti (Dr. Miroslav Bertoša, „Mletačka Istra u XVI. i XVII. stoljeću“, knj. I.-II., Pula 1986.), Istra, XXVI, br. 3, Pula 1988., str. 97.-99.
51. Koraljka Leković, Follie di ordinaria storia. A Pola con Miroslav Bertoša, lo storico alternativo, La Voce del popolo, anno 44, n. 296, Fiume, 20. dicembre 1988, str. 3.
52. Anđelko Mijatović, Miroslav Bertoša, „Jedna zemlja, jedan rat: Istra 1615.-1618.“, Pula 1986., Istarska naklada, Jugoslavenski istorijski časopis, XXIII, br. 1-2, Beograd 1988., str. 181.-182.
53. Jasna Čapo, Miroslav Bertoša, „Etos i etnos zavičaja“, Istra kroz stoljeća, šesto kolo, knj. 33., Čakavski sabor – Istarska naklada, Pula, „Otokar Keršovani“, Opatija, Edit, Rijeka 1985., 327 str., Narodna umjetnost – Godišnjak Zavoda za istraživanje folklora, sv. 25., Zagreb 1988., str. 207.-209.
54. Damir Karbić, Miroslav Bertoša, „Mletačka Istra u XVI. i XVII. stoljeću“ I.-323 str.; II.- 519 str. (Istarska naklada, Pula 1986.), Zbornik Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra JAZU, sv. 15., Zagreb 1988., str. 136.-140.
55. Branislava Tenenti, „Jedna zemlja, jedan rat: Istra 1615-1618“ („Una terra, una guerra: L’Istria dal 1615 al 1618“), Pola 1986., 110 pagg., illustrazioni, grafici e carta; „Mletačka Istra u XVI i XVII stoljeću“ („L’Istria veneta nel XVI e XVII secolo“), 2 voll., 323 + 519 pagg., grafici, carte e indici, Studi Veneziani, n. s., XVI / 1988, Pisa 1989., str. 316.-321.
56. Trpimir Macan, Miroslav Bertoša, “Mletačka Istra u XVI. i XVII. stoljeću” I.-II., Pula 1986., 839 str., Arhivski vjesnik, god. XXXI., sv. XXXII., Zagreb 1989., str. 206.-207.
57. Marijan Grakalić, O krijumčarenju duhana (M. Bertoša, Neki podaci o krijumčarenju (i uzgoju) duhana u Istri u XVIII. stoljeću, “Problemi sjevernog Jadrana”, JAZU, sv. 6., Rijeka 1988.), Glas Istre, XLVI, br. 229, Pula, 7. rujna 1989. [Objavljeno i u riječkome Novome listu].
58. F[ulvio] Salimbeni, M. Bertoša, Quale “paradigma” microstorico per un corpo sociale “moribondo”: Storia dell’Istria Veneta e “nuova storia” (Metodi e ricerche n. s. VII, 2, 1988, pp. 71-79), Quaderni giuliani di storia, X, n. 1, Trieste 1989., str. 168.
59. A[ntonio] Trampus, M. Bertoša, „Zlikovci i prognanici: Socijalno razbojništvo u Istri u XVII. i XVIII. stoljeću“ („Malviventi e banditi: Brigantaggio sociale in Istria nel XVII e nel XVIII secolo“), Libar od Grozda, Pula 1989., 254 pp., Quaderni giuliani di storia, X, n. 2, Trieste 1989, str. 355.
60. Daniel Načinović, Zlikovci i prognanici (Miroslav Bertoša, Istra u 17. i 18. stoljeću, Istarska književna kolonija “Grozd”, Pula), Novi list, XLIV, br. 6, Rijeka, 8. siječnja 1990.
61. Mate Ćurić, Otkrivanje arhiva šutnje (U Kopru predstavljena knjiga dr. Miroslava Bertoše, “Zlikovci i prognanici (Socijalno razbojništvo u Istri 17. i 18. stoljeća)”, Glas Istre, XLVII, br. 17, Pula, 19. siječnja 1990., str. 11. [Također i u riječkome Novome listu].
62. Roberto Batelli, Banditismo, anno zero. Presentato in anteprima l’ultimo libro di Miroslav Bertoša “malviventi e malfattori”, La Voce del popolo, anno 46, n. 15, Rijeka-Fiume, 19 gennaio 1990, str. 3.
63. Matija Ćurić, S margina u historiju. Predstavljena knjiga dr. Miroslava Bertoše, “Zlikovci i prognanici”, Glas Istre, XLVII, br. 87, Pula, 30. ožujka 1990., str. 9. [Objavljeno i u Novome listu].
64. Nevio Šetić, Za čitanje u jednom dahu (Miroslav Bertoša, “Zlikovci i prognanici”, izd. “Grozd”, Pula 1989. Istraživanje razbojništva u Istri kroz prošla stoljeća), Vjesnik, god. L., br. 15286, Zagreb, 9. travnja 1990., str. 8.
65. Drago Roksandić, Povijest banditizma (Miroslav Bertoša, „Zlikovci i prognanici“, Grozd, Pula), Danas, IX, br. 428, Zagreb, 1. svibnja 1990., str. 46.
66. Trpimir Macan, Dubrovnik, Zagreb, Istra (M. Bertoša, „Zlikovci i prognanici […]“, Pula 1989.), Marulić – Hrvatska književna revija, XXIII, br. 2, Zagreb 1990. [na knjigu „Zlikovci i prognanici“ osvrće se na str. 260.-261.].
67. Dragan Velikić, Miroslav Bertoša: „Zlikovci i prognanici“, Čakavski sabor, Istarska književna kolonija “Grozd”, Pula 1989., Književna kritika – Časopis za književna i estetska pitanja, XXI, br. 2, Beograd 1990., str. 207.
68. Vasko Simoniti, Miroslav Bertoša, „Zlikovci i prognanici: Socijalno razbojništvo u Istri u 17. i 18. stoljeću“, Pula: Grozd, 1989., 254 strani, Zgodovinski časopis, letnik 44, št. 2, Ljubljana 1990., str. 311.-312.
69. Darko Darovec, Marginalne skupine družbe v zgodovini (Bertoša Miroslav, „Zlikovci i prognanici: Socijalno razbojništvo u Istri u XVII. i XVIII. stoljeću“, Istarska književna kolonija “Grozd”, Pulj 1989.), Primorska srečanja – Revija za družboslovje, gospodarstvo in kulturo, letnik XV, št. 110, Idrija-Koper-Nova Gorica 1990., str. 515.-517.
70. Biografije novoizabranih članova JAZU. Članovi suradnici: Miroslav Bertoša, Vijesti Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, XI, br. 25, Zagreb 1990., str. 13.
71. Darko Darovec, Predstavitev knjige Miroslava Bertoše: „Zlikovci i prognanici (Socijalno razbojništvo u Istri u XVII. i XVIII. stoljeću)“, Istarska književna kolonija “Grozd”, Pulj 1989., 254 strani, Kronika – Časopis za slovensko krajevno zgodovino, XXXVIII, št. 3, Ljubljana 1990., str. 174.-176.
72. Tomo Šajn, Nesvakdanja zgodovina Istre 17. in 18. stoletja (Dr. Miroslav Bertoša, „Zlikovci in pregnanici“), Primorske novice, št. 13, Koper, 16. februarja 1990., str. 15.
73. Davor Dukić, Na margini domaće historiografije (Miroslav Bertoša, „Zlikovci i prognanici: Socijalno razbojništvo u Istri u XVII. i XVIII. stoljeću“, IKK „Grozd“, Pula 1989.), Quorum – Časopis za književnost, broj 5/6, Zagreb 1990., 396.-398.
74. Neven Budak, Miroslav Bertoša: „Zlikovci i prognanici“ [„Verberecher und Verbannte“], Pula 1989., Österreichische Zeitschrift für Geschichtswissenschaften, II, n. 1, Wien 1991., str. 126.-127.
75. Neven Budak, Der Schatten des Banus. Geschichtswissenschaft und neuer Nationalismus in Kroatien, Österreichische Zeitschrift für Geschichtswissenschaften, II, n. 1, Wien 1991. [o radu M. Bertoše na str. 98.].
76. Biografije novih članova Akademije. Članovi suradnici: Miroslav Bertoša, Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti za godinu 1990., knj. 94., Zagreb 1991., str. 483.-491.
77. Drago Roksandić, Istarsko razbojništvo u europskom historiografskom obzoru (Miroslav Bertoša, „Zlikovci i prognanici: Socijalno razbojništvo u Istri u XVII. i XVIII. stoljeću“, IKK Grozd, Pula 1989.), Istra, god. XXIX., knj. 119, n. s., br. 1-2, Pula 1991., str. 108.-109.
78. Vasko Simoniti, Miroslav Bertoša, „Jedna zemlja, jedan rat (Istra 1615./1618.)“, Pula: Istarska naklada, 1986., 112 strani, Zgodovinski časopis, letnik 45, štev. 4, Ljubljana 1991., str. 674.-676.
79. Jadran Kale, Miroslav Bertoša, „Zlikovci i prognanici: Socijalno razbojništvo u Istri u XVII. i XVIII. stoljeću“, Pula 1989., 254 str., Narodna umjetnost – Godišnjak Instituta za etnologiju i folkloristiku, sv. 28., Zagreb 1991., str. 437.-438.
80. Lovorka Čoralić, Miroslav Bertoša, „Zlikovci i prognanici (Socijalno razbojništvo u Istri u XVII. i XVIII. stoljeću)“, IKK „Grozd“, Pula 1989., 254 str., Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, sv. 24., Zagreb 1991., str. 293.-294.
81. Goran Prodan, Predavanje dr. Miroslava Bertoše: Poreština pred tristo godina, Glas Istre, XLIX, br. 121, Pula, 4. svibnja 1992., str. 11.
82. Zlatko Kudelić, Miroslav Bertoša, „Zlikovci i prognanici“, Pula 1989., Časopis za suvremenu povijest, XXIV, br. 1, Zagreb 1992., str. 304.-307.
83. Daniel Načinović, Povijest, vino i “pampagnachi”. O stoljećima vodnjanskih previranja govorio dr. Miroslav Bertoša […] u Vodnjanu uz 500. obljetnicu njegova Statuta, Glas Istre, XLIX, br. 312, Pula, 13. studenoga 1992., str. 14.
84. Tanja Štambuk, Novo čitanje povijesti, Glas Istre, XLIX, br. 319, Pula, 20. studenoga 1992., str. 10.
85. Petar Strčić, Bertoša, Miroslav, Primorski slovenski biografski leksikon, 18. snopič, Goriška Mohorjeva družba, Gorica 1992., str. 460.-461.
86. Renato Matić, Tribina “Znanstveni četvrtak” (Gost Tribine 11. ožujka 1993. bio je dr. Miroslav Bertoša), Društvena istraživanja, II, br. 4-5, Zagreb 1993., str. 553.-554.
87. Mirela Drkulec, “Istra je hrvatska, ali posebna”. Dr. Miroslav Bertoša, voditelj puljskog Centra Instituta za primijenjena društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, Večernji list, XXXVIII, br. 10877, Zagreb, nedjelja, 5. prosinca 1993., str. 7.
88. Tanja Štambuk, Nova knjiga dr. Miroslava Bertoše, “Istra između zbilje i fikcije”, Glas Istre, L, br. 339, Pula, 14. prosinca 1993., str. 13.
89. x x x, Bertoša, Miroslav. U knjizi: Tko je tko u Hrvatskoj – Who is Who in Croatia, Zagreb 1993., str. 52. [hrvatski tekst], str. 53. [engleski tekst].
90. Nevio Šetić, Domišljanja Istre (Dr. Miroslav Bertoša, „Istra između zbilje i fikcije“, Mala knjižnica Matice hrvatske, Zagreb 1993., 126 str.), Glas Istre, LI, br. 5, Pula, 7. siječnja 1994., str. 11.
91. Ljubica Filipić Ivezić, Četrdeseta obljetnica osnivačke skupštine omladinskog Književnog kluba „Istarski borac“, Glas Istre, LI, br. 58, 59 i 60, Pula, 1.-3. ožujka 1994., str. 9. [osvrće se i na djelatnost M. Bertoše].
92. Petar Strčić, Postoji li “svakidašnja” povijest Istre? Miroslav Bertoša: “Istra između zbilje i fikcije”, Zagreb 1993., Glas Istre, LI, br. 88, Pula, 31. ožujka 1994., str. 13.
93. Lovorka Čoralić, „Istra između zbilje i fikcije“, Annales, Ser. hist. sociol., letnik 4, št. 5, Koper 1994., str. 290.-291.
94. Frane Plančić, Croati na bedemu Europe. Dr. Miroslav Bertoša, nakon tri desetljeća istraživanja venecijanskih arhiva, uobličuje sliku hrvatskog vojnika na mletačkome tlu i moru, Večernji list, XXXVIII, br. 10997, Zagreb, 10. travnja 1994., str. 7.
95. Tanja Štambuk, Dr. Miroslav Bertoša dobitnik državne nagrade za znanstveni rad “Bartol Kašić”: Život posvećen korijenima istarske multikulture, Glas Istre, LI, br. 145, Pula, 1. lipnja 1994., str. 15.
96. Dodijeljene nagrade za znanstvenoistraživački rad za 1993. godinu, „Nagradom Bartol Kašić nagrađuje se dr. Miroslav Bertoša, znanstveni savjetnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, za značajnu znanstvenu djelatnost na području humanističkih znanosti, posebno povijesnih znanosti“, Most, br. 10, Zagreb, 10. lipnja 1994.
97. Životopisi članova Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu: Prof. dr. sc. Miroslav Bertoša, Most: Posebni broj bulletina Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, Zagreb, srpanj 1994., str. 15.
98. Tanja Štambuk, Povijest i politika trebaju dva kolosjeka. Prof. dr. Miroslav Bertoša, znanstvenik iz Pule, dobitnik Državne nagrade “Bartol Kašić”, Glas Istre, LII, br. 31, Pula, 2. veljače 1995., str. 6.-7.
99. D. N., U Padovi, uz grob „sveca pomirenja“: svečano proslavljen blagdan Leopolda Mandića, Glas Istre, LII, br. 129, Pula, 14. svibnja 1995., str. 6.
100. Alessio Radossi, La Croazia ha nominato il console: Uno storico istriano rappresenterà Zagabria, Il Piccolo, anno 114, n. 113, Trieste, sabato, 20 maggio 1995, str. 12.
101. A. C., Continua la polemica sulla presenza alla Fiera di Trieste di una rappresentanza della Repubblica federale jugoslava: la Camera di Commercio incontra la Craozia, Trieste oggi, 22 giugno 1995.
102. Ugo Salvini, Dura esternazione alla CDC del console generale a Trieste Bertosa: protesta croata per lo stand serbo, Il Piccolo, Trieste, 22 giugno 1995.
103. Damir Herceg, Dr. Miroslav Bertoša, generalni konzul RH u Trstu, Vjesnik, Zagreb, 30. kolovoza 1995.
104. Alessandro Damiani – Marino Sterle, Svjetionik na raskršću, Jurina i Franina: Časopis za istarsko domaćinstvo, sv. 59., Pula, zima 1995., str. 12.-17.
105. x x x, Bertoša, Miroslav, Hrvatski leksikon, sv. 1.: A-K, Zagreb 1996., str. 92.
106. Petar Strčić, Povjesničar Bertoša i njegovo novo kapitalno djelo: Miroslav Bertoša: Istra: Doba Venecije (XVI.-XVIII. stoljeće), Žakan Juri, Pula 1995., „Nova Istra“, god. 1., br. 1-2 (1), Pula 1996., str. 222.-226.
107. Trpimir Macan, Zlokobni kunfini istarski; Miroslav Bertoša: „Istra. Doba Venecije (XVI.-XVIII. stoljeće)“, ZN „Žakan Juri“, Pula, 1995., Kolo – Časopis Matice hrvatske, 1, Zagreb 1996., str. 287.-289.
108. x x x, Giulio Ghirardi al Consolato di Croazia (Trieste, 7 ottobre 1998). Presentatori: Miroslav Bertoša e Pierluigi Sabatti, Poligrafica, Venezia 1998.
109. Branko Fučić, Povjesničar Miroslav Bertoša: O 60. obljetnici života, Kolo – Časopis Matice hrvatske, VIII, br. 3, Zagreb, jesen 1998., str. 18.-23.
110. x x x, Bertoša, Miroslav, Hrvatska enciklopedija, sv. 2.: Be-Da, Zagreb 2000., str. 82.
111. x x x , Dr. sc. Miroslav Bertoša, red. prof.: Popis objavljenih radova, Tabula – Časopis Filozofskog fakulteta u Puli, br. 3, Pula 2000., str. 13.-46.
112. Sandra Zrinić, Povjesničar prof. dr. Miroslav Bertoša, “najstariji” kolumnist Glasa Istre: Iza svake slike stvarnosti stoji slika prošlosti, Glas Istre, LVIII, br. 63, Pula, 5. ožujka 2001., str. 6.
113. x x x, Članovi suradnici – reizbor: Miroslav Bertoša, Ljetopis Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za godinu 2000., knj. 104., Zagreb 2001., str. 619.-622.
114. Čedo Prica Plitvički, Bilježnice namjernog sjećanja, knj. II., Izd. Konzor & Prometej, Zagreb 2001., str. 65.-69.
115. Ana Knifer, Istarska enciklopedija: Prvo regionalno leksikografsko izdanje u Hrvatskoj, Globus: Nacionalni tjednik, br. 629, Zagreb, 27. prosinca 2002., str. 76.-77. (Fotografije: Đani Celija i Arhiv EPH).
116. Lovorka Čoralić, Miroslav Bertoša, „Izazovi povijesnog zanata: lokalna povijest i sveopći modeli“, Izdanja Antibarbarus, Biblioteka „Historia“, Zagreb, 2002., 411 str., Croatica Christiana Periodica, br. 51, god. XXVI., Zagreb 2003., str. 208.-213.
117. Nenad Vekarić, Miroslav Bertoša, „Izazovi povijesnog zanata: Lokalna povijest i sveopći modeli“, Zagreb: Antibarbarus, 2002., 411 str., Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, sv. XLI., Zagreb-Dubrovnik 2003., str. 305.-306.
118. Branka Džebić, Istarski korpus kao ogled hrvatske historiografije; „Posebnost“ u neprekidnim mijenama, Vjesnik, Panorama subotom, br. 95, Zagreb, 4. listopada 2003., str. 29.
119. Ivan J. Bošković, Bogata encikloistropedija, Vijenac – Novine Matice hrvatske za književnost, umjetnost i znanost, godište XI., broj 252, Zagreb, 30. listopada 2003.,  str. 7.
120. Nela Valerjev, Kritičar mletačke obrambene strategije. DAR objavio rukopis mletačkog kondotjera Onofrija Del Campa „Tvrđavni spisi“, Novi list, Rubrika „Kultura“, Rijeka, 15. travnja 2004.
121. Vladimir Stipetić – Nenad Vekarić, „Povijesna demografija Hrvatske“, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik 2004., str. 9.-11., 21.-30., 64.-65., 162.-165., 168.-169., 221., 253., 258.-260., 270.
122. Lovorka Čoralić, Promišljanja Istre (Miroslav Bertoša, „Istra, Jadran, Sredozemlje – identiteti i imaginariji: feljtoni, elzeviri, kolumne“, Durieux i Dubrovnik University Press, Zagreb 2003., 460 str.), Hrvatska revija – Časopis Matice hrvatske, IV, 1, Zagreb 2004., str. 118.-119.
123. Vladimir Huzjan, Miroslav Bertoša, „Izazovi povijesnog zanata: Lokalna povijest i sveopći modeli“, Antibarbarus, Zagreb, 2002., 415 str., Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda povijesnih i društvenih znanosti HAZU, sv. 22., Zagreb 2004., str. 245.-246.
124. Lovorka Čoralić, „Tvrđavni spisi Onofrija del Campa: traktati i memorabilije jednoga kondotjera u Dalmaciji u doba Kandijskoga rata“ (priredio i komentarom popratio Miroslav Bertoša; preveo Marino Manin), Državni arhiv u Rijeci, Posebna izdanja, sv. 15., Rijeka, 2003., 212 str., Povijesni prilozi – Historical Contributions, god. 23., Zagreb 2004., str. 204.-205.
125. Romina Jagar, Dr. sc. Miroslav Bertoša o „Istarskoj enciklopediji“, Epvlon – Časopis Kluba studenata povijesti ISHA-Pula, br. 2, Pula, ožujak 2004., str. 76.-77.
126. B[orka] Petrović, Četiri desetljeća plodnog znanstveno-nastavnog rada: Nagrada Grada Pule profesoru Miroslavu Bertoši, Glas Istre, Pula, 19. svibnja 2006., str. 13.
127. Ivica Radoš, Miroslav Bertoša: Odrastanje u gradu duhova, Jutarnji list, br. 2957, godina IX., Zagreb, 28. kolovoza 2006., str. 26.-27; Također i Portal Jutarnji list; http//www.jutarnji.hr/
128. Željko Ivanjek, Prešućena Pula: osobni „gazofilacij“ grada, Jutarnji list, god. X., br. 3315, Zagreb, 3. rujna 2007., str. 34.
129. Mate Ćurić, Moja povijest ili ego-histoire: prilozi o zavičaju: Miroslav Bertoša, „Kruh, mašta & mast – prizori i memorabilije o staroj Puli (1947.-1957.)“, Glas Istre online, Pula, 5. rujna 2007.
130. Barbara Matejčić, Ljudi su arhiv u pokretu: Miroslav Bertoša, Povjesničar i autor knjige „Kruh, mašta & mast“, Vjesnik, Zagreb, 15. i 16. rujna 2007., str. 54.-55.
131. Barbara Matejčić, Povijest pripada svima, Moderna vremena Info, URL: http://www.minfo.hr, Zagreb, 23. rujna 2007.
132. Ivana Vranješ, Zavičajne uspomene, Glas Koncila – katolički tjednik, god. XLVI., br. 43, Zagreb, 28. listopada 2007., str. 27.
133. Dragutin Pavličević, Prošlost pripada svima: Miroslav Bertoša, Povjesničar i autor knjige „Kruh, mašta & mast“, Durieux, Zagreb 2007., Školske novine, br. 34, Zagreb, 30. listopada 2007., str. 11.
134. Helena Sablić Tomić, Skriveni slojevi prošlosti (Miroslav Bertoša, “Kruh, mašta & mast“, Durieux, Zagreb 2007., Vjesnik, Zagreb, 23. listopada 2007., str. 23.
135. Kristian Benić, Miroslav Bertoša, “Kruh, mašta & mast – prizori i memorabilije o staroj Puli (1947.-1957.)“, Durieux, Zagreb 2007., 395 str., Časopis za povijest zapadne Hrvatske, sv. 2. i 3., Rijeka, 2007., str. 273.-275.
136. Viviana Car, Università di Fiume, iniziativa dell’associazione degli studenti “Malleus”: La volontà di promuovere il dialogo costruttivo tra gli storici delle due sponde dell’Adriatico, La Voce del popolo, giovedì, 20. ožujka 2008., str. 17.
137. Sara Vukušić, Hrvatski povijesni portal: http://povijest.net/index.php/Najnovije/Historia-delectat-no-uzitak-je-u- arhivu-Povjesnicar-izmedu-erudicijskog-poniranja-u-literaturu.html
138. J[asna] Orlić, Kruh s maštom i druge priče iz poratne Pule: predstavljena knjiga dr. Miroslava Bertoše „Kruh, mašta & mast“, Glas Istre, 15. lipnja 2008., str. 13.
139. T[ea] Grbić, Epicentar znanosti u Domu oružanih snaga: otvorene nove prostorije podružnice Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”, Glas Istre, 24. lipnja 2008.
140. Davor Šišović, Leto minuće i leto greduće: u Državnom arhivu u Pazinu predstavljena knjiga Dražena Vlahova “Knjiga oltara bratovštine sv. Mikule u Boljunu (1582.-1672.), Glas Istre, 26. lipnja 2008.
141. Elis Deghenghi Olujić, Znakovi u tkivu vremena, Vijenac, god. XVI., broj 374, 3. srpnja 2008., str. 10.
142. Kristijan Benić, Umjetnička duša hrvatske historiografije: svečanim skupom u Rijeci obilježen 70. rođendan Miroslava Bertoše, Glas Istre, 6. studenoga 2008., str. 22.
143. Kristijan Benić, Priče iz arhiva nadmašuju najmaštovitija književna djela: Miroslav Bertoša, povjesničar i novoizabrani profesor emeritus, nakon 45 godina rada odlazi u mirovinu, Glas Istre, Tjedni kulturni prilog Mediteran, 23. studenoga 2008., str. 2.-3.
144. Helena Sablić Tomić, Hrvatska autobiografska proza: rasprave, predavanja, interpretacije, Zagreb 2008., str. 95.-97.
145. Lovorka Čoralić, Pietro Predonzani, „Gospodarska rasprava s praktičnim uputama ratarima“, prijevod s talijanskog Slaven Bertoša, predgovor Miroslav Bertoša, Dom i svijet – Zagreb, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Biblioteka „Hrvatska ekonomska misao“), Zagreb 2007., 256 str., Croatica Christiana Periodica, br. 61, Zagreb 2008., str. 171.-172.
146. Željko Cetina, Miroslav Bertoša, „Kruh, mašta mast: prizori i memorabilije o staroj Puli (1947.-1957.)“, Zagreb 2007., Časopis za suvremenu povijest, god. 40., br. 3, Zagreb 2008., str. 1163.-1164.
147. N[uša] Hauser, Predstavljena knjiga Lidije Nikočević „Iz etnološkog mraka: austrijski etnografski tekstovi o Istri s kraja 19. i početka 20. stoljeća“: Potraga za životom „sretnog divljaka“, Glas Istre, Pula, 30. siječnja 2009., str. 35.
148. Milan Radošević, Miroslav Bertoša, Kruh, mašta & mast, Zagreb: Durieux 2007., 395 str., Vjesnik Istarskog arhiva, sv. 11-13, Pazin 2004.-2006. (tiskano 2008.), str. 396.-399.
149. Branislav Glumac, Povratak i literaturi: Miroslav Bertoša: “Kruh, mašta & mast”. Durieux, Zagreb, 2008., Književna republika – časopis za književnost, god. VI., br. 11-12, Zagreb 2008., str. 205.-206.
150. Aldo Šuran, Intervju – Professor emeritus Miroslav Bertoša, Epulon – Časopis studenata povijesti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, br. 7, Pula 2009., str. 11.-21.