Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i CIGRÉ – Hrvatski ogranak Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave organizirali su u utorak 24. svibnja predavanje prof. dr. sc. Darka Žubrinića o posjetu Nikole Tesle Zagrebu prije 130 godina, 24. svibnja 1892. Tesla je posjetio Zagreb na poziv tadašnjeg gradonačelnika Milana Amruša, budući da se u to vrijeme nalazio u rodnoj Lici zbog smrti svoje majke Georgine. U izlaganju koje je održao gradskoj upravi u Staroj gradskoj vijećnici na Gornjem gradu Tesla je predložio uvođenje električne energije u Zagrebu i kazao da „smatra svojom dužnošću upravi grada Zagreba kao rođeni sin ove zemlje u svakom pogledu savjetom i činom biti pri ruci.“

Gradonačelnik Amruš je zahvalio Tesli i zaželio uspjeh u radu „kojim ne samo sebe, nego i domovinu pred drugim svijetom diči“. Međutim, Teslini savjeti nisu poslušani jer je električna rasvjeta u Zagrebu uvedena tek 1907., kao i električni tramvaj.

Žubrinić je spomenuo da je Tesla doputovao u Zagreb 22. svibnja, dva dana kasnije bio gost gradske uprave, a 26. svibnja je posjetio Varaždin.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt kazao je da je Nikola Tesla velikan cjelokupnog čovječanstva kojim se na poseban način ponosi njegova domovina Hrvatska, kao i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti čiji je bio počasni član 46 godina, od 1896.

„Kroz članstvo u najvišoj hrvatskoj znanstvenoj i umjetničkoj instituciji Tesla je ostao trajno povezan s Hrvatskom i hrvatskom znanošću. Akademija je prigodnim skupovima obilježavala godišnjice Teslinog rođenja i smrti – 30. godišnjicu smrti 1973., 120. godišnjicu rođenja 1976., 60. godišnjicu smrti 2003., 150. godišnjicu rođenja 2006. i 70. godišnjicu smrti 2013. Hrvatska akademija ponosna je i stoga što su najpoznatije spomenike Tesli izradila dvojica istaknutih hrvatskih kipara koji su bili njezini članovi – Ivan Meštrović spomenik u Zagrebu i Frano Kršinić spomenik na slapovima Niagare. Teslin prijatelj bio je i slavni hrvatski violinist Zlatko Baloković koji je svirao i na Teslinom ispraćaju u New Yorku 1943., a Balokovićeva slavna Guarnerijeva violina King čuva se u Hrvatskoj akademiji kojoj je darovana 1968. temeljem Balokovićeve oporuke kojom je osigurao hrvatskim studentima usavršavanje na sveučilištu Harvard. Član Akademije bio je i Teslin profesor na gimnaziji u Karlovcu Martin Sekulić koji je značajno utjecao na njegov razvoj zainteresiravši ga za fenomen elektriciteta“, rekao je akademik Neidhardt. Osvrnuvši se na Teslin posjet Zagrebu 1892., kazao je da je Tesla svojom spremnošću pomoći Zagrebu i Hrvatskoj iskazao svoje hrvatsko domoljublje koje nije bilo tek na razini lijepih riječi, nego djelatno, kakvo i treba biti. „U zagrebačkim novinama predstavljen je ‘kao čuveni elektrotehnički strukovnjak, naš zemljak Nikola Tesla’. Hrvatska se dakle i tada ponosila Teslom kao svojim sinom. Poznata je Teslina rečenica da se ponosi Hrvatskom kao svojom domovinom. Njegov život i ideje i danas mogu služiti kao uzor cijelom svijetu i trajni poticaj kako bi Hrvatska postala onakva zemlja kakvom bi se Tesla i danas ponosio“, poručio je akademik Neidhardt.