Autor fotografije Boris Dundović, mag.ing.arch.

Na izložbi „Ars et virtus. Hrvatska – Mađarska. 800 godina zajedničke kulturne baštine“, koja se od prosinca 2021. održava u Mađarskom nacionalnom muzeju u Budimpešti u suradnji s Klovićevim dvorima iz Zagreba, izložena je i replika škrinje svetog Šimuna iz atrija palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Na izložbi su predstavljeni brojni predmeti hrvatsko-mađarskih kulturno-povijesnih i umjetničkih veza prikupljeni su iz najznačajnijih mađarskih i hrvatskih te europskih muzejskih i ostalih kulturnih ustanova. Škrinja svetog Šimuna izrađena je po narudžbi kraljice Elizabete Kotromanić, žene hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika Anžuvinca, u periodu od 1377. do 1380., a izradio ju je zlatar Franjo iz Milana sa suradnicima. U škrinji se nalazi tijelo biblijskog bogoprimaoca svetog Šimuna koji se od 13. stoljeća štuje u Zadru. Škrinja ima oblik sarkofaga s dvostrešnim krovom na kome je u visokom reljefu izrađen ležeći lik sveca. Ostale plohe pokrivene su s 13 različitih figuralnih kompozicija koje uglavnom prikazuju svečeva čuda. Glavna kompozicija na sredini škrinje sadrži Prikazanje u Hramu i izvedena je prema crtežu koji je reproducirao poznatu Giottovu fresku u Padovi.

Kopiju škrinje svetog Šimuna izradio je Teodor Krivak-Klaužer (1900. – 1980.), učenik Ive Kerdića i jedan od prvorazrednih hrvatskih majstora graverskog zanata. Škrinja je izvedena u srebru (oko 240 kg) i zlatu (količinama istovjetnih originalu), tehnikom iskucavanja i predstavlja remek-djelo reproduktivne kiparske umjetnosti. Izložena je na izložbi “Zlato i srebro Zadra” u Zagrebu 1951., a nakon toga smještena je u atriju palače HAZU.