Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organiziralo je okrugli stol Modernizacija parničnog procesnog prava koji je održan kao videokonferencija u četvrtak, 17. ožujka 2022.

Uvodna su izlaganja održali:

Dr. sc. Mihajlo Dika, professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu

Opći pregled Novele ZPP-a 2022.

Prof. dr. sc. Alan Uzelac, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

ZPP prema novoj paradigmi

Prof. dr. sc. Aleksandra Maganić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Novìne u oglednom postupku

Đuro Sessa, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske

Revizija nakon Novele ZPP-a 2022.

Doc. dr. sc. Marko Bratković, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Revizija po dopuštenju i ustavna tužba

Mićo Ljubenko, odvjetnik u Zagrebu

Ročišta na daljinu

Dr. sc. Juraj Brozović, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Plan upravljanja postupkom

Nastojanjima Ministarstva pravosuđa i uprave oko izmjena i dopuna propisa parničnog procesnog prava nastoje se ostvariti novi (stari) ciljevi prijeko potrebne modernizacije parničnog postupka. Cilj nakanjene reforme jest povećati djelotvornost i brzinu odlučivanja u parničnom postupku. Za postizanje tog cilja potrebno je uređenje nekih potpuno novih instituta (iznenađujuća odluka, plan upravljanja postupkom, nezakonit dokaz) te ozbiljnija i produbljenija razrada već postojećih (revizija, ogledni postupak). Prije svega treba spomenuti da su uvjeti rada pravosuđa zbog okolnosti izazvanih pandemijom COVID-a 19 ponovno otvorili potrebu primjene moderne tehnologije u građanskim sudskim postupcima – posebice audiovizualnih uređaja – i organizaciju ročišta na daljinu. Istovremeno, odlučeno je da se konačno počnu tonski snimati ročišta, iako je osnovna normativna podloga za to bila izrađena još Novelom ZPP-a 2011. godine. Osim nastojanja da se u relativno krutim sudskim okvirima primijene alati modernih tehnologija kako bi parnični postupak u što kraćem vremenu doveo do donošenja odluke i time strankama pružio odgovarajuću djelotvornu pravnu zaštitu, reforma je usmjerena na osiguranje više procesne discipline svih sudionika i određenje rokova u kojima se ima okončati prvostupanjski parnični postupak ili odlučiti o žalbi, prijedlogu za dopuštenje revizije ili o reviziji. Ostaje vidjeti hoće li novi izazovi pojednostavniti postupanje u parničnom postupku ili ostati samo nove pravne norme bez praktične primjene. Neovisno o novom pristupu uređenju parničnog postupka, na znanstvenicima i praktičarima jest da iznesu svoja mišljenja o tome na koji bi se način građanski parnični postupak mogao najbolje modernizirati. Otvaraju se brojna praktična pitanja s kojima se susreću svi koji se bave parničnim procesnim pravom. U tome su dragocjene spoznaje i iskustva koja mogu poslužiti za ocjenu onoga što se predlaže te stavljanje dodatnih prijedloga u vezi s potrebom uvođenja promjena da bi se postigao cilj reforme.