Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organiziralo je okrugli stol na temu Reforma upravnoga sudovanja – deset godina poslije održan u utorak 25. siječnja 2022. kao videokonferencija.

Zakon o upravnim sporovima stupio je na snagu prije deset godina i donesen je u postupku reforme upravnoga spora odnosno upravnoga sudovanja u Republici Hrvatskoj, u vrijeme kada je Hrvatska trebala ispuniti uvjete za članstvo u Europskoj uniji. Donošenjem Zakona prihvaćen je europeizirani koncept upravnog spora, kojemu je cilj „osigurati zakonitost i sudsku zaštitu prava i pravnih interesa fizičkih i pravnih osoba i drugih stranaka povrijeđenih pojedinačnim odlukama i postupanjem javnopravnih tijela“. Time je napušten stari koncept upravnog spora, čija je osnovna karakteristika bila ocjena zakonitosti upravnih akata, što je podrazumijevalo donošenje odluka u sudskome postupku, prvenstveno korištenjem kasacijskih ovlasti suda. Zakonom je organizirano dvostupanjsko sudovanje, proširen je predmet upravnoga spora otvaranjem mogućnosti ocjene zakonitosti općih akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti i pravnih osoba koje obavljaju javnu službu (objektivni upravni spor). Uvedeno je i više novih instituta kao što su privremena mjera, ogledni spor i sudska nagodba radi efikasnosti postupka pred sudom. Kako je kazao predsjednik Znanstvenog vijeća akademik Jakša Barbić, uvođenjem Zakona o upravnim sporovima uvedena provedena je historijska reforma jer je uveden potpuno novi koncept upravnog spora, no primjenom tog zakona uočene su i značajne manjkavosti, ograničenja i nedorečenosti pa je noveliran u više navrata. Manjkavosti su se ticale zakonskog ograničenja uvjeta za žalbu, zbog kojega se taj pravni lijek mogao koristiti u malome broju slučajeva, što je ograničilo mogućnost kontrole zakonitosti odluka prvostupanjskih upravnih sudova od više sudske instance. To je dovelo u pitanje djelotvornost žalbe kao najdjelotvornijega pravnog lijeka u upravnome sporu jer se upravnosudska zaštita zbog toga u najvećem dijelom ostvarivala u prvostupanjskome upravnom sporu, što je stvorilo dodatne teškoće u ujednačavanju sudske prakse. Nedostatak Zakona o upravnom sudovanju otklonjen je njegovom drugom novelom liberaliziranjem uvjeta za žalbu, ali su i dalje ostala otvorena neka pitanja vezana za žalbene razloge.

Predsjednik Visokog upravnog suda Ante Galić je ocijenio da su upravni sudovi odgovorni za praktičnu provedbu zakona, tumačenje prava i njegov razvoj. Podsjetio je da Hrvatska ima 150-godišnju tradiciju upravno-sudske kontrole, ali da praksa specijaliziranog upravnog sudovanja u srpnju ove godine bilježi svoju 45. godišnjicu.

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić je istaknuo da je u upravnom sudovanju težište na radu tijelu državne uprave. Državna uprava provodi upravni postupak kao država, a upravno sudovanje ima svrhu provesti kontrolu zakonitosti državnih akata.

Državni tajnik Ministarstva pravosuđa i uprave Josip Salapić kazao je da je digitalizacijom pravosuđa učinjen ogromni pomak u upravnom sudovanju. “‘To je veliki iskorak u ovom dijelu prava jer smo primjenom sustava e-spis približili građanima komunikaciju upravne grane sudovanja, ali i ubrzali rješavanje upravnih stvari. Uz to, pomaku je doprinijela i elektronička dodjela predmeta i izrada statističkih izvještaja”, kazao je Salapić. Podsjetio je da je Ministarstvo pravosuđa i uprave predložilo izmjene Zakona o općem upravnom postupku i Zakona o upravnim sporovima, između ostalog, upravo radi digitalizacije i optimizacije upravnog sudovanja.

Na okruglom stolu održana su sljedeća izlaganja:

Reforma upravnog sudovanja – deset godina poslije

3. dr. sc. Dario Đerđa, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

           Pravna zaštita od odluka javnopravnih tijela 

     4. prof. dr. sc. Marko Šikić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

        izv. prof. dr. sc. Mateja Held, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

           Hitnost (žurnost) i rokovi odlučivanja u upravnom sporu 

5. dr. sc. Ivan Koprić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Novi upravni spor u funkciji snaženja vladavine prava u lokalnoj samoupravi – 

           deset godina od povijesne reforme upravnog spora u Hrvatskoj

6. sc. Mihajlo Dika, professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu

prof. dr. sc. Aleksandra Maganić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Neke procesne manjkavosti Zakona o upravnim sporovima

7. dr. sc. Iris Goldner Lang, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Obveze upravnih sudaca na usklađeno tumačenje s europskim pravom 

8. Dragan Katić, sudac Vrhovnoga suda RH

O zahtjevu za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude u praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Quis custodiet ipsos custodes)

9. Jozo Jurčević, zamjenik glavne državne odvjetnice

Postupanje po članku 78. Zakona o upravnim sporovima u praksi DORH-a 

10. Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave u Ministarstvu financija RH

Rješavanje financijskih upravnih sporova u Republici Hrvatskoj

11. sc. Inga Vezmar Barlek, sutkinja Visokoga upravnog suda RH

          Iskustva upravnog sudovanja u objektivnom upravnom sporu 

12.  dr. sc. Sanja Otočan, sutkinja Visokoga upravnog suda RH

Ostvarivanje prava na pošteno suđenje u subjektivnom upravnom sporu