U ponedjeljak 3. siječnja 2022. u Zagrebu je u 62. godini života umro Nikola Albaneže, upravitelj Strossmayerove galerije starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Nikola Albaneže ostavio je duboki trag na brojnim stranicama stručnih časopisa, dnevnih novina, u katalozima izložbi suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika, tematskih i problemskih izložbi, publikacija, autorskih projekata i monografskih knjiga. U njegovim tekstovima moglo se čitati na vrsnom hrvatskom književnom jeziku kako intrigantne analitičke prosudbe o djelima suvremenih umjetnika, tako i studijske interpretacije klasika, dakle, likovnih djela u širokom rasponu od Vjekoslava Karasa, Ljudevita Šestića, Mihovila Krušlina do Zlatka Price, Ivice Šiška, Krune Bošnjaka, Munira Vejzovića, Tihomira Lončara i drugih. Već za studentskih dana involviran je u likovnu stručnu problematiku i suvremenu stvaralačku produkciju u multimedijalnoj likovnoj sceni. Po završenom studiju povijesti umjetnosti te ruskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu javljao se svojim tekstovima u novinama i stručnim publikacijama. Važno je spomenuti da je 1985. godine pohađao semestar na Sveučilištu Lomonosov u Moskvi za predavače ruskog jezika, a 1989./1990. u Zagrebu dodiplomski studij muzeologije i potom poslijediplomski studij informacijskih znanosti pod naslovom „Organizacija znanja i teorija kulturne baštine“ s usmjerenjem iz muzeologije. U razdoblju od 1994. do 2000. godine kustos je u Gradskom muzeju Karlovac i voditelj Galerije Vjekoslav Karas. Od 2000. do 2002. godine zaposlen je u Kabinetu grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Petnaest godina, od 2003. do 2015. izbornik je i voditelj Zimske likovne kolonije u Karlovcu. U tom razdoblju, počev od 2003., radi u Art magazinu Kontura i u Aukcijskoj kući Kontura. Od 2006. godine djeluje neprofitnoj ustanovi Academia Cravatica (AC) i koncipira autorski projekt Muzej kravata.
U razdoblju od 2004. do 2008. kao vanjski suradnik predavao je kolegij Muzejske izložbe na Katedri za muzeologiju Odsjeka informacijskih znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Akademske godine 2013./2014. predavao je kolegij Muzeologija na poslijediplomskom studiju Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bio je suradnik u časopisima Muzeologija, Informatica Museologica, Radovi IPU, Kvartal i dr. Autor je retrospektivnih izložbi Ljudevita Šestića i Vjekoslava Karasa 2001. godine u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Sudjelovao je u radu međunarodnih skupova: 2. svjetski simpozij gradskih muzeja u Barceloni 1995. i Haus der Geschichte u Bonnu 1985.
Državni stručni ispit za zvanje kustosa položio je 1995., da bi šest godina poslije, 2001., stekao stupanj višeg kustosa. U razdoblju od 2006. do 2014. godine predsjednik je Studijske sekcije ULUPUH-a, te član AICA-e (Međunarodno udruženje likovnih kritičara). Autor je više monografskih knjiga Tihomir Lončar, Ljudevit Šestić, Mihovil Krušlin, Petar Ujević, Željko Brguljan, Vesna Šojat i drugih. U posljednjoj godini života autorski je koncipirao izložbu 5. međunarodnog trijenala autoportreta pod nazivom Ja – između zbilje i imaginacije, te iznimno važan projekt prezentacije starih majstora iz fundusa Strossmayerove galerije starih majstora Hrvatske akademije znanosti umjetnosti. Naime, u procesu obnove Akademijine palače i drugih zdanja od posljedica potresa Nikola Albaneže inicirao je kao upravitelj Strossmayerove galerije starih majstora HAZU suradnju s muzejima u Osijeku, Rijeci, Dubrovniku i drugim gradovima s namjerom da u našoj kulturnoj javnosti osnaži poznavanje tih remek-djela.
Nikola Albaneže svojom je profesionalnom inventivnošću i stvaralačkom osobnošću ostavio trajnu vrijednost u hrvatskoj kulturi i umjetnosti, a Strossmayerova galerija starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti ostala je bez iznimno darovitog upravitelja.