Znanstveni skup „Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan u hrvatskoj i europskoj povijesti (u povodu 350. obljetnice kaznenog postupka)“
U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zaklade Marija i Mirjan Damaška i Hrvatskog instituta za povijest u četvrtak 2. prosinca započeo je dvodnevni znanstveni skup Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan u hrvatskoj i europskoj povijesti (u povodu 350. obljetnice kaznenog postupka), središnje hrvatsko obilježavanje 350. obljetnice procesa i pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana i 400. godišnjice rođenja Petra Zrinskog. Skup se zbog epidemioloških mjera održava virtualno, a otvorio ga je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt koji je kazao da je malo povijesnih događaja koji su toliko snažno utisnuti u kolektivni identitet hrvatskog naroda kao što je pobuna Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana protiv pogubne politike bečkoga dvora. „Njezinim ugušenjem u krvi nije samo surovo obračunato s dva istaknuta pojedinca koji su je vodili, nego su razvlašteni i osuđeni na utrnuće i njihovi plemićki rodovi, rodovi koji su našu prošlost zadužili na vojnom polju, na vodećim pozicijama u javnom životu, u kulturnoj i umjetničkoj sferi“, kazao je akademik Neidhardt, podsjetivši da su 1919. posmrtni ostaci Zrinskog iz Frankopana iz Bečkog Novog Mjesta prebačeni upravo 7u palaču Akademije u Zagrebu odakle su nakon dvodnevnog mimohoda naroda u pogrebnoj povorci preneseni u katedralu. „Upravo je s Akademijom pred 150 godina počelo proučavanje ove važne teme i ona je utkana u prioritete Akademije već u prvom desetogodišnjem razdoblju njena djelovanja“, dodao je akademik Neidhardt, podsjetivši da je 1871. ondašnji predsjednik Akademije Franjo Rački priredio, a Akademija 1873. objavila kapitalnu zbirku dokumenata o pobuni Zrinskog, Frankopana i drugih velikaša, o procesu koji je protiv njih vođen, o diplomatskim odjecima u inozemstvu i mučnom stradanju vođa. Kao povjesničar vješt u arhivskim istraživanjima Rački se i sam upustio u potragu za dokumentima u Dvorskom i državnom arhivu u Beču, a za ostale europske arhive angažirao je rada mlade povjesničare, poput Šime Ljubića i kasnije Baltazara Bogišića. „Knjiga, objavljena uz izdašnu potporu biskupa Strossmayera, do današnjeg je dana ostala temeljna zbirka izvora za proučavanje ovog važnog razdoblja domovinske povijesti. I Akademija u cjelini i pojedini njezini članovi, kao i zaposlenici u Akademijinim znanstvenim zavodima nastavljali su i nakon toga proučavati ovu kapitalnu temu hrvatske povijesti, otkrivajući nepoznate dokumente i nudeći nova tumačenja. Na to Akademija može biti itekako ponosna. Pa i ove godine, na 350. obljetnicu strašne pogibije Zrinskog i Frankopana, način na koji se pristupilo obilježavanju u najboljoj je Akademijinoj tradiciji: memorija na taj povijesni trenutak postala je inspiracija za nova promišljanja, potaknuta su nova istraživanja i ponuđene nove interpretacije. Ne samo riječi u počast žrtve Zrinskog i Frankopana, nego i djelatno obilježavanje godišnjice ovim skupom pokazuje da Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti itekako mari za svoju ulogu čuvarice baštine hrvatskog naroda, ali gledajući na tu baštinu kao na živu povijesnu tvar koja je predmet znanstvenih proučavanja i tumačenja. U njih su uključeni i mnogi sadašnji članovi Akademije, istraživači iz Akademijinih jedinica i drugih vrhunskih znanstvenih ustanova s kojima Akademija surađuje, a posebnu je ulogu u pokretanju novih pravaca istraživanja odigrao profesor Mirjan Damaška, pravnik svjetskoga glasa i uvaženi dopisni član HAZU. Njegovom je zaslugom pokrenut projekt pripreme prvog prijevoda na hrvatski ovog važnog procesnog spisa, čemu je Akademija dala svoju punu podršku“, rekao je akademik Neidhardt.
Projekt je predstavila njegova voditeljica akademkinja Nella Lonza. Prijevod s njemačkog i latinskog obavile su Ivana Horbec i Maja Matasović, a spis uključuje neke dosada nepoznate dokumente. U planu je njegova objava u obliku knjige 2022. čime će ovaj važan materijal postati dostupniji zainteresiranoj javnosti.
Na znanstvenom će skupu biti predstavljeno 26 priopćenja znanstvenica i znanstvenika iz Hrvatske, Mađarske i Njemačke koji će predstaviti nova istraživanja o Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu, od kojih posebno valja izdvojiti inovativna priopćenja o raznim aspektima procesa Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu. Izlaganja će obuhvatiti šest cjelina. U prvoj će se obraditi proces Zrinskom i Frankopanu s naglaskom na institucije i pravne koncepte. U drugoj pravna, kulturna i povijesna baština u sudskom spisu protiv Zrinskog i Frankopana, a u trećoj neposredni odjeci procesa u javnosti i propaganda bečkog dvora. Četvrta će cjelina predstaviti proces Zrinskom i Frankopanu u kontekstu procesa zbog pobune i veleizdaje u ranonovovjekovnoj Europi. Peta će cjelina donijeti nova istraživanja o političkim shvaćanjima Petra Zrinskog, dok će šesta cjelina obraditi djelatnosti Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u povijesnom kontekstu svoga vremena.
Poveznica za praćenje skupa: HIP Zagreb – YouTube