Povijest

PRVO SJEDIŠTE AKADEMIJE

Na mjestu današnje palače u Opatičkoj ulici 18, poznate pod nazivom Narodni dom, nalazio se nekoć samostan klarisa. Nakon ukinuća reda 1782. prostor je zapušten, a današnja je palača sagrađena godine 1843. kao obiteljska kuća obitelji Drašković. Već u doba izgradnje bila je jedna od najljepših gornjogradskih palača, izgrađena u novoklasicističkome slogu, dotjeranih pročelja i dojmljivog klasicističkog interijera. Obitelj Drašković nije se nikad potpuno skrasila u novoizgrađenom domu, pa ga ubrzo pod povoljnim uvjetima prodaje prvacima hrvatskoga narodnoga preporoda. Time se palača iz obiteljskoga pretvorila u Narodni (nacionalni) dom. Njezinim središnjim prostorom postaje novoizgrađena raskošna dvorana poznata pod nazivima Kazino, Narodna dvorana, Dvorana zagrebačka i Ilirska dvorana, a u najnovije vrijeme i Preporodna dvorana. U njoj su se održavali društveni plesovi, ali i veliki povijesni događaji. Primjerice, u njoj su 25. ožujka 1848. iznesena “Zahtevanja naroda” kojima se između ostaloga traži nacionalna nezavisnost i ujedinjenje svih hrvatskih zemalja. Prema Narodnoj dvorani čitava je zgrada dobila ime Dvorana.

Godine 1868. Narodni dom postaje sjedištem tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Nakon što je godine 1880. Akademija preselila u novu zgradu na Zrinskome trgu, u Narodni dom koji je još 1878. otkupila država, smješten je Stol sedmorice (vrhovni sud). Visokomu sudstvu zgrada je bila na raspolaganju do svršetka Drugoga svjetskoga rata, kada ju je ponovno preuzela Akademija. Tijekom godina izgubio se prvobitni sjaj palače, posebice dvorane, koja je pregrađena za potrebe uredskih prostorija. U prvobitno stanje vraćena je godine 1994., kada je okončana njena posljednja obnova. U palači se nalazi Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije.