U utorak 21. rujna 2021. u Hrvatskom domu Vukovar održano je predstavljanje knjige prof. dr. sc. Antonije Bogner-Šaban Vukovarko kazalište u vukovarskoj kulturi 1884.-1941. objavljene u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Uz autoricu knjigu su predstavili akademik Pavao Pavličić i akademik Boris Senker. Organizatori predstavljanja bili su Hrvatski dom Vukovar, Gradski muzej Vukovar te Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Vukovaru.

“Na ovoj knjizi sam radila nekoliko godina ponukana dugogodišnjim istraživanjima povijesti kazališta u Slavoniji odnosno Srijemu, a razdoblje koje obrađujem je točno omeđeno pojavom stalnih građanskih predstava u okviru vukovarskog Hrvatskog pjevačkog glazbenog društva “Dunav””, kazala je Antonija Bogner-Šaban. Tipičnost vukovarskih predstava bila je ta da su njegovale pučki igrokaz koji je, kako je kazala, tipičan ne samo za vukovarski kraj, nego uopće za razvoj povijesti hrvatskog kazališta. Navela je i kako je u Vukovaru odigran i prvi hrvatski igrokaz “Graničari” Josipa Freudenreicha koji je u posebnim prigodama obnavljan u još tri navrata, a osim njega igrani su i pisci koji potječu s područja Slavonije, Srijema i hrvatskog dijela Posavine.

“Na taj način se obnavljala i usađivala ikavica kao jezična specifičnost”, kazala je autorica dodajući kako je vukovarsko kazalište bilo tijesno povezano s zagrebačkim kazalištem koje preko Nikole Andrića i Julija Benešića sudjeluje, što pokroviteljski, što organizacijski, u životu vukovarskog kazališta, a početkom 30-godina vrlo je često i gostovalo u Vukovaru.  Vukovarsko kazalište je djelovalo s radom do Drugog svjetskog rata, 1941. godine, dok je Hrvatskom pjevačkom glazbenom društvu “Dunav” licenca oduzeta 1948. i to iz političkih razloga, i od tada kreće jedna drugačija povijest, kazala je autorica knjige Antonija Bogner-Šaban.

Po riječima akademika Borisa Senkera, knjiga Antonije Bogner-Šaban o vukovarsko kazalištu jedna je od onih knjiga koje su se morale napisati. “To je knjiga koja pokušava rekonstruirati povijest jednog kazališta koje je nastajalo i nestajalo i trebalo je pronaći sve te tragove što je Antonija Bogner-Šaban uspješno napravila”, kazao je.

Akademik Pavao Pavličić, inače Vukovarac po rođenju, ocijenio je kako je knjiga “Vukovarsko kazalište u vukovarskoj kulturi 1884. – 1941.” važna za svakog Vukovarca. “To nije samo povijest vukovarskog kazališta i kazališnih inicijativa u Vukovaru nego je i neka mala povijest Vukovara”, rekao je akademik Pavličić.