U organizaciji Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, Speleološkog odsjeka Liburnija Planinarskog društva Paklenica Zadar i Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza 16. rujna 2021. u prepunoj Dvorani Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru održan je znanstveni kolokvij Arheologija pećina na zadarskom području – recentna istraživanja Povodom 120 godina istraživanja speleoloških objekata na zadarskom području. Sutradan 17. rujna 2021. za sudionike skupa organiziran je izlet u Modrič pećinu – geomorfološki spomenik prirode (Rovanjska, Općina Jasenice).

Povod održavanja znanstvenog kolokvija je okrugla obljetnica tj. 120 godina organiziranih istraživanja speleoloških objekata na zadarskom području. Još je 1900. godine osnovan Speleološki odjel Planinarsko-turističkog društva ”Liburnia” u Zadru, ujedno i prva speleološka organizacija u Hrvatskoj, među ostalim i s ciljem arheoloških istraživanja u speleološkim objektima. Od svog osnutka Odsjek Liburnija kao dio Planinarskog društva Paklenica do danas djeluje na zadarskom području i širem okolnom području sjeverne Dalmacije i Like.

Tema održanog kolokvija je specijalistička i odnosi se na recentna istraživanja ostataka materijalne kulture u pećinama na zadarskom području odnosno na širem području sjeverne Dalmacije. Na taj se način zasebno obradilo i obuhvatilo većinu dosada provedenih specijalističkih i subspecijalističkih istraživanja koji su sukladno znanstveno-istraživačkoj metodologiji prikazani kao cjelina.

Na otvaranju kolokvija nazočnima su se obratili voditelj Zavoda HAZU u Zadru akademik Nenad Cambj, prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Nedjeljka Balić Nižić, zamjenik pročelnika Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru izv. prof. dr. sc. Dario Vujević te dr. sc. Martina Dubolnić Glavan znanstvena suradnica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru i član SO Liburnija.

Na skupu je sudjelovalo 25 predavača, izloženo je 12 tema i 5 postera. Izlaganjima su obrađene teme poput povijesti istraživanja pećina na zadarskom području od početka 20. st. i špiljama kao kultnim prostorima u rimsko doba. Prezentirani su također rezultati istraživanja interdisciplinarnog karaktera brojnih nalazišta na južnom Velebitu, zatim Cerovačke pećine (Turakaljeve) Donje, Modrič pećine, Velike pećine u Kličevici, Raštević kod Benkovca te Pećini na Zmorašnjem grebenu kod Silbe i brojnih podzemnih lokaliteta na Dugom otoku. Blok predavanja činili su rezultati istraživanja provedeni u Pećini Vlakno na Dugom otoku.

U sekciji posteri obrađene su teme sa zadarsko-šibenskog područja poput istraživanja u Maloj pećini u kanjonu Kličevice kod Raštevića, zatim na otocima Kurba Vela, Gustac i Lavdara te na otoku Pašmanu dok se na ličko područje odnose istraživanja ”Anine kaverne” u Starom gradu Ogulinu te rezultati geoloških sondiranja u Cerovačkoj (Turkaljevoj) špilji Donjoj. Kao rezultat kolokvija organizatori planiraju sva prezentirana istraživanja i publicirati u Zborniku radova sa znanstvenog kolokvija Arheologija pećina na zadarskom području – recentna istraživanja (Povodom 120 godina istraživanja speleoloških objekata na zadarskom području).

Sutradan po završetku kolokvija 17. rujna 2021. za sudionike skupa organiziran je izlet u Modrič pećinu – geomorfološki spomenik prirode (Rovanjska, Općina Jasenice). U ovoj podzemnoj ljepotici duljine 829 m znanstvenici su iz prve ruke doživjeli pravu speleoavanturu i osjetili sve čari podzemnog ambijenta: veličanstvene dvorane ukrašene špiljskim nakitom, provlačenje kroz uske zasigane prostore, apsolutni mrak i tišinu uz kapanje vode, pokojeg šišmiša itd., koji su ih ostavili bez daha i oduševili.

Znanstveni kolokvij održan je pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Uz organizatore skupa ovu manifestaciju sufinancirala je Hrvatska zaklada za znanost projektom Epigravetijenske zajednice sjeverne Dalmacije – EpiC (IP–2019–004–6115).