Tajnik: akademik Mladen Obad Šćitaroci
Zamjenik tajnika: akademik Vladimir Marković
Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, 10000 Zagreb
Telefon: +385 01 4895 169
Centrala: +385 01 4895 111
E-mail: zmuhek@hazu.hr
Današnji Razred za likovne umjetnosti, kao i Razred za književnost i Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju, sljednik je Umjetničkog razreda, koji je utemeljen u Akademiji 1919. godine. Od 1953. godine Razred za likovne umjetnosti djeluje samostalno. Članovi su Razreda slikari, kipari, arhitekti i povjesničari umjetnosti. Na kraju 2022. godine u Razredu je 18 redovitih članova, 5 članova suradnika i 6 dopisnih članova, koji žive u inozemstvu.
Redoviti članovi: arhitekti – Velimir Neidhardt (od 1991.), Andrija Mutnjaković (od 2004.), Branko Kincl (od 2006.), Dinko Kovačić (od 2006.), Mladen Obad Šćitaroci (od 2014.) i Nikola Bašić (od 2016.); slikari – Zlatko Keser (od 2004.), Zlatan Vrkljan (od 2014.) i Igor Rončević (od 2018.); kipari – Kuzma Kovačić (od 2020.), Petar Barišić (od 2022.) i Kažimir Hraste (od 2022.) i povjesničari umjetnosti – Vladimir Marković (od 2000.) i Igor Fisković (od 2004.). Radoslav Tomić (od 2010.).
Članovi suradnici: arhitekti – Nenad Fabijanić (od 2008.), Vinko Penezić (od 2018.), Krešimir Rogina (od 2018.); slikarica Gordana Bakić (od 2020.) i povjesničar umjetnosti Zvonko Maković (od 2006.).
Dopisni članovi: arhitekti – Boris Podrecca, Njemačka (od 1997.), Zlatko Ugljen, Bosna i Hercegovina (od 2006.), Marko Mušić, Slovenija (od 2012.), Lord Norman Foster, Velika Britanija (od 2016.) i Smiljan Radić Clarke, Čile (od 2020.) te povjesničar umjetnosti Xavier Barral I Altet, Španjolska (od 2022.).
U proteklih sto godina članovi Razreda za likovne umjetnosti su provodili brojne i raznolike aktivnosti koje se prepoznaju u djelovanju Akademije ili u osobnom umjetničkom i znanstvenom radu. Članovi Razreda djeluju u upravljačkim tijelima Akademije, znanstvenim vijećima, zavodima za znanstveni i umjetnički rad, odborima, tematskim radnim skupinama te kao pojedinci i stručnjaci u okvirima svojih znanstvenih, umjetničkih i stručnih kompetencija.
U prošlosti Akademije i u stotinjak godina Razreda mnogi su članovi svojim djelima postali neodvojiv dio hrvatskoga likovnoga kulturnog stvaralaštva kao što su:
- slikari – Vlaho Bukovac i Mato Celestin Medović (počasni članovi), Ljubo Babić, Vladimir Becić, Boris Bućan, Menci Klement Crnčić, Bela Csikos Sessia, Marijan Detoni, Krsto Hegedušić, Ljubo Ivančić, Nives Kavurić Kurtović, Edo Kovačević, Ferdinand Kulmer, Edo Murtić, Zlatko Prica, Mirko Rački, Nikola Reiser, Frano Šimunović, Miroslav Šutej, Marino Tartaglia, Josip Vaništa i drugi;
- kipari – Ivan Meštrović (počasni član), Kosta Angeli Radovani, Antun Augustinčić, Vojin Bakić, Zlatko Bourek, Dušan Džamonja, Robert Frangeš Mihanović, Ivan Kožarić, Fran Kršinić, Vanja Radauš, Marija Ujević Galetović, Rudolf Valdec, Šime Vulas i drugi;
- arhitekti – Miroslav Begović, Drago Galić, Lavoslav Horvat, Ćiril Metod Iveković, Mladen Kauzlarić, Andre Mohorovičić, Boris Magaš, Radovan Nikšić, Martin Pilar, Josip Seissel, Ante Vulin i drugi;
- povjesničari umjetnosti – Cvito Fisković, Branko Fučić, Anđela Horvat, Vera Horvat-Pintarić, Ljubo Karaman, Ivo Petricioli, Kruno Prijatelj, Artur Schneider, Radoslav Tomić i drugi.
Među inozemnim dopisnim članovima svjetski su poznata imena: povjesničari umjetnosti Einar Dyggve (Danska) i Udo Kulterman (Njemačka), arhitekti Kenzo Tange (Japan) i Lord Norman Foster (Velika Britanija) te drugi.
Iz Razreda za likovne umjetnosti bilo je pet potpredsjednika Akademije – Martin Pilar (1924. – 1934.), Marijan Detoni (1972. – 1975.), Andre Mohorovičić (1978. – 1991.), Miroslav Begović (1998. – 2003.) i Velimir Neidhardt (2011. – 2018.). Andre Mohorovičić obnašao je dužnost glavnog tajnika Akademije (1975. – 1978.).
Akademik Velimir Neidhardt od 1. siječnja 2019. godine je 18. predsjednik Akademije, prvi predsjednik iz umjetničkih razreda.
Razred za likovne umjetnosti prati i usmjerava rad i djelovanje muzejsko-galerijskih jedinica Akademije. To su Strossmayerova galerija starih majstora, Kabinet grafike, Gliptoteka i Hrvatski muzej arhitekture. Zadatak muzejsko-galerijskih jedinica jest prikupljanje muzejske i arhivske građe, njihova stručna obrada i znanstvena interpretacija, prezentacija gradiva te provedba izložbenog programa. Do potresa 2020. godine u muzejsko-galerijskim jedinicama održavala su se brojna kulturna događanja – izložbe, predavanja, predstavljanja knjiga, edukacijske radionice, okrugli stolovi, znanstveni i stručni skupovi, koncerti.
Razred skrbi i za umjetničke i kulturno-povijesne zbirke koje se nalaze izvan likovnih muzeja i izvan Zagreba kao što su Memorijalna zbirka slika Maksimilijana Vanke u Korčuli I muzejska zbirka Gučetić-Gozze u renesansnom ljetnikovcu u Arboretumu HAZU u Trstenom.
U nadležnosti je Razreda i znanstvenoistraživačka jedinica u Zagrebu – Kabinet za arhitekturu i urbanizam s Arhivom za likovne umjetnosti. U Kabinetu osnovanom 1919. godine je planoteka s više od 10.000 listova arhitektonskih nacrta, crteža, skica i raznih zapisa, među kojima su i nacrti palače Akademije (iz 1877. godine) arhitekta Friedricha von Schmidta, profesora arhitekture na Umjetničkoj akademiji u Beču. Arhiv za likovne umjetnosti HAZU, osnovan 1937. godine, prikuplja, čuva i obrađuje građu koja uključuje umjetničke ostavštine, kataloge izložaba, hemeroteku, fototeku, osobnu dokumentaciju umjetnika i dr. Od 1990. godine Arhiv prikuplja dokumentaciju i arhivsku građu vezanu isključivo uz djelovanje hrvatskih likovnih umjetnika u Hrvatskoj i inozemstvu.
Članovi Razreda provodili su i provode istraživanja kulturnog i umjetničkog naslijeđa Hrvatske. Glavnina istraživanja odnosila se na teorijske rasprave, povijesne analize i terenska istraživanja. Akademijin Zavod za znanstveni rad u Varaždinu utemeljen je 1983. godine poticajem Razreda za likovne umjetnosti i akademika Andre Mohorovičića koji je 19 godina vodio Zavod. U novije doba istraživački projekti provode se i u muzejsko-galerijskim jedinicama.
U nadležnosti Razreda za likovne umjetnosti su i dva znanstvena vijeće Akademije – Znanstveno vijeće za turizam i prostor te Znanstveno vijeće za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora. Cilj je vijeća ukazati na važnost hrvatskog prostora kao temeljnog nacionalnog dobra i strateškog resursa cjelokupnog društvenog i gospodarskog/turističkog razvitka te ukazati na važne teme prostornog uređenja Države radi postizanja zadovoljavajuće vrsnoće građenja, arhitekture i urbanizma.
Razred za likovne umjetnosti od 1953. godine skrbi za časopis pod današnjim imenom Art Bulletin i za ediciju Rad Razreda za likovne umjetnosti, gdje se objavljuju znanstvena istraživanja, teorijske rasprave, povijesne analize i terenska istraživanja članova Razreda, pretežito s temama iz povijesti i teorije likovnih umjetnosti, arhitekture i urbanizma. U muzejsko-galerijskim jedinicama objavljuju se knjige/monografije akademika, uređuju se monografije umjetnika, izdaju se publikacije koje prate izložbenu aktivnost i razne druge publikacije u nakladi ili sunakladi Akademije. U izdanju muzejsko-galerijskih jedinica do 2019. godine objavljeno je 45 knjiga/monografija te približno 700 kataloga izložbi i drugih manjih publikacija. Razred priprema i uređuje Spomenice preminulim akademicima.
Članovi Razreda za likovne umjetnosti, poglavito arhitekti i povjesničari umjetnosti, značajan doprinos daju velikim Akademijinim projektima vezanim uz obnovu graditeljskoga naslijeđa – obnovi Akademijinih zgrada u Zagrebu nakon potresa 2020. godine te obnovi Arboretuma HAZU u Trstenom. U Arboretumu se od 2014. godine provode dva projekta financirana novcem iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, Ministarstva kulture i Akademije: Arboretum i ljetnikovac Trsteno – obnova i revitalizacija petstogodišnje ladanjske cjeline i Povijesni vrtovi dubrovačkog područja.
Početkom 2021. godine započeo je višegodišnji projekt obnove devet Akademijinih zgrada u Zagrebu za koje je odobreno financiranje izrade projektne dokumentacije i izvedbe konstrukcijske obnove iz Fonda solidarnosti Europske unije. Obnova podrazumijeva i temeljitu obnovu i osuvremenjivanje muzejskih i galerijskih prostora u Akademijinim zgradama. Graditeljska i konzervatorska obnova zgrada, arhitektonsko i tehnološko osuvremenjivanje muzejskih prostora te modernizacija galerija i muzejskih postava – označava početak novog doba u radu i djelovanju ne samo Razreda za likovne umjetnosti već i cijele Akademije. U kontekstu obnove i osuvremenjivanja zgrada, Razred za likovne umjetnosti potaknuo je preustroj Akademijinih muzejsko-galerijskih jedinica na način povezivanja pojedinih muzeja, galerijskih prostora i zbirki u zajednicu Muzeji, galerije i zbirke HAZU (M-G-Z HAZU) s ciljem racionalizacije, učinkovitosti i bolje vidljivosti. Sve je to veliki izazov i obveza u sljedećim godinama za Razred za likovne umjetnosti, kao i za članove Razreda.