Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj redovito organizira simpozije i predavanja kojima aktivno doprinosi širenju spoznaja o najnovijim znanstvenim dostignućima i njihovoj primjeni u praksi. U organizaciji Znanstvenog vijeća za daljinska istraživanja HAZU 31. ožujka u Knjižnici HAZU predavanje  pod naslovom “Real-time rainfall sensing and prediction using opportunistic signals” održao je prof. dr. sc. Vladan Babović sa Zavoda za građevinarstvo i inženjerstvo okoliša Nacionalnog sveučilišta u Singapuru, vodeći znanstvenik u području hidroinformatike, osobito u istraživanjima baziranima na podatcima i računalnom modeliranju hidraulike i hidroloških pojava. Posljednjih godina njegov rad na fleksibilnosti i donošenju odluka u uvjetima duboke nesigurnosti u područjima vezanima uz vode i klimu dobiva sve veću važnost. U predavanju, koje se moglo uživo pratiti i video prijenosom, opisao je korištenje promjena u dvosmjernoj komunikaciji između više od 900 baznih stanica singapurskih mobilnih mreža tijekom padanja kiše, što je važna nadopuna uobičajenim metodama koje se koriste za mjerenje količine oborine, poput kišomjera ili različitih radarskih sustava. Na taj način je rezolucija mreže za koju se može dati kratkotrajna prognoza smanjena s uobičajenih 2×2 km na 100×100 m, a brzina osvježavanja prognoze sa šest sati na samo dvije minute. Takva znatno kvalitetnija i detaljnija prognoza može pravodobno upozoriti na moguće ekstremne događaje i time značajno smanjiti moguće ugrožavanje života ljudi i potencijalno izuzetno značajne materijalne štete, a velika je prednost što za primjenu navedene metode najvažnija infrastruktura već postoji i u najsiromašnijim državama svijeta.

Hrvatski muzej arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirao je 3. travnja u Knjižnici HAZU projekciju dokumentarnog filma o akademiku Andriji Mutnjakoviću Kuća kao tratinčica, producenta Akademije za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. U filmu su predstavljeni odabrani arhitektonski, urbanistički i studijski projekti akademika Mutnjakovića, među kojima se ističu djela koja su i danas značajni spomenici suvremene arhitekture: Nacionalna knjižnica Kosova „Pjetër Bogdani u Prištini (1971.–1982.) Kazalište Trešnja (1964.–1999.) i Gimnazija Lucijana Vranjanina u Zagrebu (1990.).  te Katolički školski centar „Don Bosco“ u Žepču (1997.). Značajni su i nerealizirani studijski projekti kinetičke arhitekture (obiteljske kuće u Hollywoodu i Reggio Emiliji, paviljon u Veneciji i konkatedrala svetog Petra u Splitu), čime se ujedno predstavlja i razvojni put akademika Mutnjakovića od građevinske arhitekture do fitogene kinetičke arhitekture simbolizirane cvijetom tratinčice. U arhitektonskim i urbanističkim projektima akademik Mutnjaković primjenjuje rezultate svojih teorijskih istraživanja kojima se potvrdio kao jedan od najznačajnijih hrvatskih povjesničara arhitekture. Značajne su mu i monografske studije kojima je afirmirao baštinu hrvatskih graditelja Jurja Dalmatinca, Lucijana Vranjanina i Andrije Alešija koji su gradili s obje strane Jadrana, ali i ukazao na zasluge pape hrvatskog porijekla Siksta V. koji je urbanistički uredio Rim. Akademik Andrija Mutnjaković darovao je 2022. Hrvatskoj akademiji svoj atelijer u Zagrebu sa svim pokretninama, uključujući i bogatu arhitektonsku građu, te će on ubuduće biti dio Hrvatskog muzeja arhitekture kao Zbirka Andrije Mutnjakovića.

Akademik Mislav Ježić, istaknuti hrvatski indolog i filozof, dobio je 31. ožujka najveće priznanje za književnoprevodilački rad u Republici Hrvatskoj, Nagradu  za životno djelo „Iso Velikanović“. Kako se navodi u obrazloženju, akademik Ježić je na hrvatski jezik preveo neka od ključnih vjerskih i filozofskih djela čovječanstva, sa starogrčkoga, staroperzijskoga i srednjoindijskoga, odnosno prakrta i sanskrta. Posebnu važnost imaju njegovi prijevodi nekih od središnjih djela indijske civilizacije, čime ih je učinio dostupnima i na hrvatskom jeziku, tim više što je svoje prijevode opremao opširnim kritičkim tumačenjima, čime je čitateljima omogućio stjecanje dopunskog znanja.