Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, odnosno njezin Zavod za biomedicinske znanosti u Rijeci i Odbor za primijenjenu genomiku Razreda za prirodne znanosti organizirali su 27. ožujka u dvorani Knjižnice HAZU simpozij Genetska predispozicija i dugoročne posljedice virusnih infekcija. Vrijedno je pritom napomenuti da je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 14. veljače 2020., 11 dana prije nego što je u nas zabilježen prvi slučaj zaraze koronavirusom, prva u Hrvatskoj organizirala znanstveni skup o toj temi s naslovom Novi koronavirus iz Kine – biosigurnosna prijetnja i izazov za zdravstvene djelatnike, a kasnije je, tijekom pandemije, organizirala još desetak skupova o pitanjima vezanima uz koronavirusnu bolest.
Post-COVID i drugi poslijeinfekcijski sindromi složene su bolesti koje često zahtijevaju dugoročno liječenje i velik su izazov za zdravstveni sustav. Stoga se ovim Simpozijem željelo razmijeniti znanja i podsjetiti o važnosti ove teme. Simpozij je okupio ugledne domaće i europske stručnjake, uglavnom infektologe, mikrobiologe,l imunologe, interniste i neurologe, koji su u svojim izlaganjima predstavili spoznaje o poslijeinfekcijskim poremećajima, ne samo nakon COVID-a 19, već i kod nekih drugih virusnih infekcija, poput virusa Ebstein Barrovog virusa, citometalovirusa i herpesnoga virusa. Poslijeinfekcijski poremećaji očituju se simptomima koji traju dugo nakon što je akutna virusna infekcija završila. U novije vrijeme najaktualniji je među njima tzv. sindrom Long-COVID, u kojemu je klinička slika varijabilna i može se očitovati umorom, zapuhivanjem, psihičkim i kognicijskim poremećajima, bolovima u koštanozglobnom i mišićnome sustavu,, te kardiovaskularnim, respiracijskim i neurološkim komplikacijama.
Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku HAZU i Znanstveno vijeće za promet HAZU organizirali su 28. ožujka u dvorani Knjižnice HAZU znanstveni skup o novim metodama i tehnologijama baterijskih sustava za električna vozila, koja će, prema novoj simulaciji analize prodaje na tržištu, do 2030. premašiti dvije trećine globalne prodaje automobila. Budući da je baterija najvažniji dio električnih vozila, a baterijski članak ključna komponenta baterije, to znači da će baterijski članci i općenito stručnost u cjelokupnoj proizvodnji baterija postati najvažnija konkurentna prednost u automobilskoj industriji. Na znanstvenom skupu ujedno su predstavljeni projekti koji se bave inovacijama u tome području. To su projekt INSIGHT – Inteligentni podatkovni modeli za proizvodnju baterijskih članaka, koji se provodi u suradnji Fakulteta strojarstva i brodogradnje i BMW Grupe, projekt LIONbat – Razvoj novih materijala te naprednih inovativnih tehnologija za proizvodnju litij-ionskih baterija, koji provode Fakultet kemijskoga inženjerstva Sveučilišta u Zagrebu, Institut Ruđer Bošković i poduzeće Sunceco te projekt MLBattProt – Model starenja baterijskog članka zasnovan na strojnom učenju korišten u računalnoj geometriji za on-line zaštitu integriteta baterijskog paketa, koji provode Fakultet elektrotehnike i računarstva u Sveučilišta u Zagrebu i poduzeće Rimac Technology. Projekti LIONbat i MLBattProt financirani su sredstvima Europske unije iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
U Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru 26. ožujka održano je predstavljanje 66. broja časopisa Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, vodećega domaćeg znanstvenog časopisa iz polja povijesnih znanosti. Časopis, od početka objavljivanja 1954, izlazi kao godišnjak i od tada su u njuemu objavljena ukupno 1042 znanstvena i stručna rada. Od 2011. Časopis je uvršten u kategoriju A1 znanstvenih časopisa, a prema podatcima objavljenima na Portalu elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu, jedan je od dvadeset znanstvenih časopisa iz Hrvatske iz polja humanističkih znanosti i jedini iz polja povijesnih znanosti indeksiran u prestižnoj međunarodnoj bazi znanstvenih podataka Web of Science Core Collection.
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt posjetio je u četvrtak 27. ožujka 2025. Hrvatsko katoličko sveučilište gdje je s rektorom prof. dr. sc. Željkom Tanjićem razgovarao o nizu tema od zajedničkog interesa. Posebno se razgovaralo o potrebi razvoja humanističkih i društvenih znanosti radi općeg dobra.