Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti putem svojih razreda i znanstvenih vijeća redovito organizira simpozije, okrugle stolove i znanstvene konferencije na kojima vodeći stručnjaci raspravljaju o aktualnim pitanjima suvremene Hrvatske i svijeta uz predlaganje konkretnih rješenja koja se kao zaključci šalju nadležnim državnim tijelima. Jedna od tih tema je i cijena hrane te je stoga Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo HAZU kojem je na čelu akademik Ferdo Bašić 6. ožujka organiziralo HAZU okrugli stol pod nazivom Cijena hrane „od polja do stola“: ekonomska i/ili špekulativna logika? gdje se govorilo o cijenama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na svjetskom tržištu te kako one utječu na stanje u Hrvatskoj. Na okruglom stolu je rečeno da na isplativost proizvodnje utječu prirodni uvjeti, infrastruktura, obrazovanje, tehnologija, istraživanje i razvoj, međunarodno okruženje te fiskalna i monetarna politika. Tako je hrvatska monetarna politika, uspostavljena krajem 1993., i fiskalna politika, uspostavljena 2002., mnoge proizvodnje učinila u tržišnim uvjetima neisplativima, a prije svega proizvodnju hrane, što je rezultiralo većim troškovima proizvodnje od cijena na tržištu pa su uvozni proizvodi postali jeftiniji od domaćih. Budući da je Hrvatska u europskim okvirima malo proizvodno ali i tržno područje, u uvjetima otvorenog tržišta često je pod utjecajem promjena iz većih država. Stoga se posljednje vrijeme bilježi značajan porast maloprodajnih cijena hrane, pri čemu su zamjetne značajne razlike s državama u okruženju. Država bi zbog toga trebala poticati povećanje poljoprivredne proizvodnje, tim više što hrana spada u strateške proizvode koji se bez obzira na cijene i tržište moraju proizvoditi u dovoljnim količinama u vlastitoj zemlji.
Na okruglom stolu je upozoreno da Zakon o poljoprivrednom zemljištu limitiranjem maksimalno obradive površine potiče usitnjavanje zemljišta, dok je većim prehrambenim tvrtkama, koje su u europskim razmjerima male, ograničena mogućnost korištenja EU sredstava za poboljšanje konkurentnosti. Stoga je, radi ostvarenja rasta konkurentnosti poljoprivredno-prerađivačke industrije, izrazito važno povezati njene potrebe sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i stvoriti povoljan okvir u kojem će ta industrija biti zainteresirana za razvoj poljoprivredne proizvodnje, među ostalo i kroz poljoprivrednike kao kooperante.
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti tradicionalno priređuje komemoracije svojim preminulim redovitim članovima povodom prve godišnjice njihove smrti pa je 5. ožujka održana komemoracija posvećena istaknutom hrvatskom muzikologu akademiku Nikši Gligu, preminulom 10. ožujka 2024., na kojoj su njegovi suradnici govorili o njegovom životu i djelu. Nikša Gligo je od 1969. do 1986. bio voditelj Muzičkog salona Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu koji je njegovim nastojanjima postao jednim od središta glazbenog života Zagreba toga vremena, promovirajući prije svega suvremenu glazbu. Između 1973. i 1991. bio je umjetnički direktor festivala suvremene glazbe Muzički biennale Zagreb. Objavio je niz knjiga i članaka s područja teorije i estetike glazbe 20. stoljeća, posebno o hrvatskoj avangardi druge polovice stoljeća. U središtu su njegovih istraživanja bili glazba 20. stoljeća, semiotika glazbe i metodološka pitanja muzikologije. Kao autor leksikonskih djela, rasprava o glazbenim terminima, kao i prijevodima stručne literature sa stranih jezika dao je dalekosežan doprinos standardiziranju hrvatskog nazivlja s područja glazbe 20. stoljeća. Od 1986. do 2017. predavao je muzikološke predmete na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a redoviti član HAZU bio je od 2006.