Kao i svake godine, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti pridružila se obilježavanju 24. Tjedna mozga u Hrvatskom simpozijem pod nazivom Novije spoznaje u istraživanju mozga koji je 13. ožujka u Knjižnici HAZU organizirao Odbor za neuroznanost i bolesti mozga Razreda za medicinske znanosti HAZU, na čelu s akademikom Ivicom Kostovićem, u suradnji s Međunarodnim institutom za zdravlje mozga, Hrvatskim društvom za neuroznanost, Hrvatskim institutom za istraživanje mozga i Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Ovogodišnji Tjedan mozga bio je dio svjetske akcije organizacije Dana Alliance for Brain Initiative, kojoj je cilj promicanje znanja o mozgu i bolestima mozga. Na simpoziju je predavanja održalo 26 izlagača iz različitih područja medicinske znanosti, a istaknuta je važnost temeljnih istraživanja u neuroznanosti i njihove kliničke primjene, pogotovo zbog činjenice da u Europskoj uniji više od 45 posto sveukupnih troškova i opterećenja u zdravstvenom sustavu čine bolesti mozga (više od 800 milijardi eura godišnje) te da više od 179 milijuna stanovnika Europe (gotovo svaki treći) pati od nekog poremećaja funkcija živčanog sustava.
Tradicionalni, šesti po redu simpozij na temu Sigurnost hrane i zaštita potrošača održan je 14. ožujka u Velikoj Gorici u organizaciji Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Velika Gorica. Na simpoziju su raspravljena mnoga pitanja vezana uz sigurnost i kvalitetu hrane te uz opasnosti koje potječu od hrane, kao i s na poboljšanje zaštite potrošača. Ovim simpozijem najmlađi Akademijin zavod, osnovan 2018., još je jednom potvrdio kao važan dionik znanstvenog, kulturnog i društvenog života Velike Gorice.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nastavila je s organizacijom ciklusa predavanja Znanost u žarištu kojima je cilj na zanimljiv i pristupačan način predstaviti rezultate istraživanja njenih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica pa je 12. ožujka u Knjižnici HAZU predavanje Karijere kasnosrednjovjekovnog slavonskog plemstva na kraljevskom dvoru održala je dr. sc. Suzana Simon, viša znanstvena suradnica u Odsjeku za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu. Ona je u predavanju pojasnila djelovanje i ustrojstvo dvora ugarsko-hrvatskih kraljeva u kasnom srednjem vijeku te iznijela rezultate svojih istraživanja o velikašima iz Slavonije koji su se uspeli na društvenoj ljestvici, a neki postigli i visoke državne funkcije, poput banova.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 12. ožujka je, zajedno s ostalim akademijama Europske unije, uputila predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, povjereniku za proračun, borbu protiv prijevara i javnu upravu Piotru Serafinu, povjerenici za startupove, istraživanje i inovacije Ekaterini Zaharievoj i predsjedniku Europskog vijeća Antoniju Costi. Njime se poziva na stvaranje jačeg Okvirnog programa za istraživanje i inovacije budući da su europska ulaganja u istraživanja i inovacije znatno manja u odnosu na SAD i Kinu, pa se i europska sveučilišta nalaze u srednjem rangu relevantnih ljestvica. U pismu se ističe da istraživanje promiče inovacije koje su ključne za prosperitetno gospodarstvo, a ono za zeleni plan i očuvanje socijalne države. Također, europske akademije poručile su da će pridonijeti unapređenju svojih nacionalnih istraživačkih sustava kako bi se time ojačao Europski istraživački prostor.
Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti 12. ožujka posjetio je kosovski veleposlanik u Hrvatskoj Martin Berishaj. U razgovoru s predsjednikom HAZU akademikom Velimirom Neidhardtom, glavnim tajnikom akademikom Dariom Vretenarom i akademikom Andrijom Mutnjakovićem razgovaralo se o mogućnostima unapređenja znanstvene suradnje između akademija dviju zemalja temeljenje na višestoljetnim povijesnim vezama hrvatskog i albanskog naroda te Hrvatske i Kosova.