Proteklog tjedna predstavljene su dvije publikacije posvećene istaknutim osobama iz povijesti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U Knjižnici HAZU 4. veljače u organizaciji dviju Akademijinih muzejsko-galerijskih jedinica, Gliptoteke i Kabineta za arhitekturu i urbanizam s Arhivom za likovne umjetnosti u Zagrebu, predstavljen je zbornik radova posvećen prof. dr. sc. Antunu Baueru pod naslovom „Muzeolog i donator“. Zbornik je objavljen je u obliku elektroničke publikacije i postavljen na digitalnom repozitoriju Hrvatske akademije Dizbi. Obuhvaća 13 radova sudionika znanstveno-stručnog skupa „Prof. dr. Antun Bauer – muzeolog i donator, uz 110. godišnjicu rođenja (Vukovar, 1911. – Zagreb, 2000.)”, održanog 3. prosinca 2021. u organizaciji Arhiva za likovne umjetnosti i Gliptoteke HAZU te Odsjeka za informacijske i dokumentacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u virtualnom obliku zbog tadašnje pandemije koronavirusa, kada je Hrvatska akademija većinu svojih skupova održavala virtualno. Tada je postavljena i virtualna izložba „Gipsoteka Antuna Bauera“ uz prateću publikaciju u obliku tiskane i elektroničke knjige.

Antun Bauer je 1937. osnovao današnju Gliptoteku HAZU, a svojim je djelovanjem značajno unaprijedio hrvatsku muzejsku struku. Njegovom zaslugom je u Gliptoteci spašen spomenik bana Josipa Jelačića kojeg su komunističke vlasti uklonile s glavnog zagrebačkog trga 1947. na koji je vraćen 1990. Bio je ravnatelj i Hrvatskog školskog muzeja te Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu, kao i voditelj i predavač poslijediplomskoga studija muzeologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Skupljao je umjetnine, povijesno-umjetničku literaturu, dokumentaciju i građu te vlastitim zbirkama osnovao ili sudjelovao pri osnivanju mnogobrojnih muzejskih i galerijskih ustanova u Hrvatskoj. Autori objavljenih radova stručnom su obradom i znanstvenim vrednovanjem Bauerove ostavštine pridonijeli upoznavanju institucionalnih i teorijskih uzora njegova muzeološkog djelovanja i omogućili nove spoznaje vezane uz razvoj muzejskih ustanova i zbirki u novijem razdoblju.

U Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci 5. veljače 2024. predstavljena je knjiga „Trošenje života – Gdje li je život što ga izgubih živeći?“ kojoj je autor pokojni povjesničar Miroslav Bertoša, član suradnik HAZU, nekadašnji  upravitelj i voditelj tog Akademijinog Zavoda. Riječ je u knjizi autobiografske tematike u kojoj se središnje mjesto ipak ima povijest, posebno ona zapadnog dijela Hrvatske – Istre, Rijeke i Hrvatskog primorja.

Miroslav Bertoša (1938. – 2023.) svoj je znanstveni interes najviše usmjerio prema povijesti Istri u novom vijeku, a bavio se i demografskom poviješću i temama iz suvremenih promišljanja o problemima razvoja povijesne misli i historiografije općenito te metodologije nastavnog i znanstvenog procesa u povijesti. Rezultat toga bilo je 20 knjiga. Od druge polovice 60-ih godina sustavno je istraživao u mnogim arhivskim i drugim fondovima i zbirkama u Hrvatskoj i inozemstvu, posebno u Italiji i Francuskoj. Od 1969. do 1995. radio je u tadašnjem Sjeverojadranskom institutu JAZU, sada Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, a zatim je do 1999. bio prvi generalni konzul Republike Hrvatske u Trstu. Nakon toga je do 2003. bio upravitelj zavoda, a zatim je do 2008. predavao na Filozofskom fakultetu u Puli. Voditelj Zavoda HAZU u Rijeci bio je do 2019. do smrti. Član suradnik HAZU bio je od 1990.

U organizaciji Znanstvenog vijeća za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana i Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 6. i 7. veljače u Knjižnici HAZU održan je 2. znanstveni skup „Bio-fizikalni procesi u Jadranskom moru” na temu „Upravljanje zaštićenim područjima – dijalog znanosti i struke“. Skup je dio kontinuiranog nastojanja da se na znanstvenim temeljima donose rješenja za najvažnije probleme u očuvanju ekosustava Jadranskog mora, posebno njegovih zaštićenih područja. U veljači 2023. u Dubrovniku je održana znanstvena radionica „Biološko fizikalni procesi u Jadranskom moru“ na temu „Promjene u ekosustavu Jadranskog mora i izazovi terenskih istraživanja – optimizacija metodologije“ gdje su predstavljeni rezultati šest projekata Hrvatske zaklade za znanost objedinjenih tematikom istraživanja bio-fizikalnih procesa u Jadranu. Tada je zaključeno da bi se ovakvi skupovi trebali održavati svake dvije godine te su se proteklog tjedna pod okriljem Akademijinog Znanstvenog vijeća za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana okupili znanstvenici i stručnjaci iz Zavoda za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Zagrebu, Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, Fakulteta prirodnih znanosti Sveučilišta u Puli, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, Instituta Ruđer Bošković, Građevinskog fakulteta u Zagrebu, Društva istraživača mora – 20000 milja i Javne ustanove nacionalnog parka Brijuni. Nakon što se formuliraju zaključci skupa, objavit će se javnosti i poslati nadležnim institucijama.