Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj aktivno potiče razvoj znanosti i širenje spoznaja o najnovijim znanstvenim dostignućima, a sustavnost u ispunjavanju te Akademijine misije vidljiva je u znanstvenim skupovima koji tradicionalno organizira dugi niz godina, posebno u području medicine. Jedan od njih je i znanstveni simpozij iz područja vaskularne medicine održan 14. veljače po jubilarni deseti put, pod nazivom 10. Hrvatski vaskularni dan – CROVASCULAR 2025., u organizaciji Razreda za medicinske znanosti HAZU, Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, Hrvatskog kardiološkog društva i Hrvatskog angiološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Simpozij je pokrenut 2015. kao jedinstveni stručno-znanstveni skup u Hrvatskoj koji pokriva sve aspekte vaskularnih bolesti. Zamišljen je kao platforma za izmjenu znanja i iskustava iz područja vaskularne medicine (angiologije) njegujući interdisciplinarnost, timski rad, holistički i personalizirani pristup angiološkom bolesniku.
Cilj ovogodišnjeg simpozija bio je kroz interdisciplinarni pristup upoznati se s racionalnim dijagnostičkim postupcima i optimalnim mogućnostima liječenja vaskularnih bolesti koje su česte u općoj populaciji, uz visoke stope mortaliteta. Imaju značajnu stopu recidiva te kronični karakter uz relativno nisku informiranost opće populacije. Stoga je cilj simpozija, bio povećati svijest za navedene bolesti u zdravstvenoj zajednici te potom kapilarno, kroz zdravstvene djelatnike i medije u općoj populaciji.
Predsjednik Organizacijskog odbora simpozija bio je prof. dr. sc. Mislav Vrsalović, član suradnik HAZU, predsjednik Hrvatskog angiološkog društva Hrvatskoga liječničkog zbora, voditelj Referentnog centra Ministarstva zdravstva za perifernu i polivaskularnu arterijsku bolest, pročelnik Zavoda za bolesti krvnih žila i arterijsku hipertenziju Klinike za bolesti srca i krvnih žila Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, koji je u uvodnom izlaganju prikazao postignuća hrvatske angiologije u proteklom desetogodišnjem razdoblju kao i prepoznatljivost na međunarodnom nivou.
Simpozij je bio organiziran kroz četiri tematska bloka: Nove spoznaje u angiologiji, Angiološki mozaik, Abeceda angiologije te Vaskularne dileme gdje su kroz vaskularne slučajeve iz svakodnevne kliničke prakse raspravljene nedoumice u liječenju angioloških bolesnika u svjetlu recentnih europskih smjernica. Predavanja su obuhvatila epidemiologiju vaskularnih bolesti i netraumatskih amputacija ekstremiteta u Hrvatskoj, racionalni klinički pristup perifernoj i polivaskularnoj arterijskoj bolesti uz prisutne komorbiditete (šećerna bolest, kronična bubrežna bolest, zatajivanje srca), prognostičku ulogu karotidnog i femoralnog ultrazvuka u određivanju kardiovaskularnog rizika, suvremene metode u intervencijskom endovaskularnom liječenju periferne arterijske bolesti kao i intravaskularno ultrazvučno oslikavanje u angiologiji. Izlaganja su bila posvećena i aneurizmatskoj bolesti torakalne i abdominalne aorte, endovaskularnom liječenju bolesti aorte, epidemiologiji i stratifikaciji rizika plućne embolije, kroničnoj venskoj insuficijenciji te endovaskularnom liječenju plućne embolije mehaničkom trombektomijom u hrvatskim vaskularnim centrima.
Proteklog tjedna u Hrvatskoj akademiji nastavljeno je održavanje ciklusa predavanja „Znanost u žarištu“ kojima je cilj na zanimljiv i pristupačan način predstaviti rezultate istraživanja njenih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. Prvo predavanje u ovom ciklusu u ovoj godini pod naslovom „Prvi Akademijin muzej znanosti – osnutak i razvoj“ 12. veljače održala je Silvija Brkić Midžić, upraviteljica Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU koja je predstavila djelovanje prvog i zasad jedinog muzeja znanosti u sastavu HAZU koji je po svom poslanju jedinstven u Hrvatskoj. Osnovan je u okrilju Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU, u kojemu se više od pedeset godina čuvala Zbirka za povijest medicine i farmacije. S vremenom se ukazala potreba za zaštitom, stručnom obradom i prezentacijom te vrijedne povijesne građe te je 2014. osnovan Muzej. U proteklih deset godina rada provedene su opsežne pripreme za stalni postav Muzeja, usporedno s prikupljanjem, zaštitom, inventarizacijom i digitalizacijom građe i njezinom prezentacijom na gostujućim izložbama, u publikacijama i na internetskim portalima. Trenutno se dovršava cjelovita obnova zgrade u Gundulićevoj 24 u Zagrebu u kojoj će biti uređen prostor za Muzej, što se očekuje do 2027. godine.