Jedinice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Strossmayerova galerija starih majstora, Kabinet grafike, Gliptoteka i Pomorska zbirka Zavoda za povijesne znanosti u Zadru, sudjeluju u tradicionalnoj manifestaciji NOĆ MUZEJA u organizaciji Hrvatskog muzejskog društva, dvadesetoj po redu, koja se 31. siječnja 2025. godine, od 18 – 23 sata održava na temu MUZEJI – VIDLJIVI I NEVIDLJIVI.
Temom se želi ukazati na važnost muzejskih institucija i svih drugih baštinskih ustanova koje prikupljaju, istražuju, čuvaju i prezentiraju vrijednu građu i kulturnu baštinu najširoj javnosti, od najmlađih posjetitelja do korisnika treće životne dobi. Vidljivost muzeja danas je izuzetno važna, pogotovo u vrijeme visoke tehnologije i digitalnih mogućnosti koje pomiču granice klasičnih muzeja. Također je važno i sve ono što se događa „ iza kulisa muzeja“, ono što nije vidljivo posjetiteljima, a od velikog je doprinosa i značaja za konačnu postavu muzeja. Na primjer, čuvaonice, restauratorsko- konzervatorski odjeli, preparatorske radionice, muzejski laboratoriji i drugo, neizostavan su dio svakog muzeja, ali gotovo su nevidljivi za posjetitelje.
Program jedinica HAZU za 20. NOĆ MUZEJA
31. siječnja 2025. (18 – 23 sata)
STROSSMAYEROVA GALERIJA STARIH MAJSTORA HAZU u ovogodišnjoj Noći muzeja sudjeluje s izložbom postera koji predstavljaju izbor konzervatorsko-restauratorskih radova provedenih na trima slikama nizozemskih majstora 17. stoljeća iz Galerijina zbirnoga fonda. Uz upadljive razlike stanja prije i nakon radova, snimci umjetnina u ultraljubičastom i infracrvenom dijelu spektra nastali kao rezultat nedestruktivnih istraživanja vizualiziraju golom oku nevidljive promjene koje su nastajale na slikama tijekom stoljeća.
Konzervatorsko-restauratorski radovi provedeni su u okviru pripreme izložbe Sjaj u tami. Nizozemsko slikarstvo 17. stoljeća u hrvatskim zbirkama (Galerija Klovićevi dvori, 12. prosinca 2024. – 9. ožujka 2025.), a izveli su ih djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda: Nelka Bakliža, Marko Begović, Tomislav Jakopaš, Marija Kalmeta, Maja Kolar, Ana Pohl, Slobodan Radić, Orest Šuman i Miljenko Zvonar.
Autori posterā su Slobodan Radić (Hrvatski restauratorski zavod) i Ivan Ferenčak (Strossmayerova galerija starih majstora HAZU).
GLIPTOTEKA HAZU i ove godine sudjeluje u Noći muzeja te sukladno ovogodišnjoj temi „MUZEJI- VIDLJIVI I NEVIDLJIVI“ predstavlja selekciju crteža Ivana Kožarića iz studijske zbirke crteža hrvatskih umjetnika XX. stoljeća Gliptoteke HAZU. Budući da zbog osjetljivosti građe na mikroklimatske uvjete, crteži nisu predstavljeni u stalnom postavu, posjetitelji imaju priliku posjetiti izložbu u Knjižnici HAZU u Zagrebu te vidjeti građu koja je rijetko izlagana. Za posjetitelje koji nisu u mogućnosti posjetiti izložbu, predviđena je virtualna izložba “Crteži Ivana Kožarića iz fundusa Gliptoteke HAZU“ na kojoj je kataloški obrađeno i predstavljeno 68 crteža Ivana Kožarića koji su nastali u periodu od 1943. do 1949. godine.
- Izložba CRTEŽI IVANA KOŽARIĆA IZ FUNDUSA GLIPTOTEKE HAZU od 18 do 23 sati u Knjižnici HAZU, Trg J. J. Strossmayera 14, Zagreb
Na izložbi je predstavljena selekcija studentskih crteža Ivana Kožarića iz Zbirke crteža hrvatskih umjetnika Gliptoteke HAZU. U razdoblju 1943.-1949. g., za vrijeme Kožarićeva studija na Akademiji, u tehnici olovke, pastela i tuša nastaju crteži s omladinskih radnih akcija, aktovi, portreti, skice i krokiji od kojih će dio biti predstavljen na izložbi u Knjižnici HAZU.
Stručno vodstvo u 19:00 i 20:30 sati po izložbi “Crteži Ivana Kožarića iz fundusa Gliptoteke HAZU“, u u Knjižnici HAZU, Trg J. J. Strossmayera 14, Zagreb.
Stručno vodstvo ima za cilj istaknuti važnost Kožarićevih ranih crteža koji doprinose rekonstruiranju morfologije stila, utjecaja i lanca kontinuiteta unutar umjetnikova svestranoga i raznolikog umjetničkog opusa te svjedoče o iznimnoj darovitosti Ivana Kožarića kao studenta. Kožarićeva formativna studentska faza tijekom koje nastaju predstavljeni crteži svjedoči o nagovještajima njegova osobnog stila i izraza te stilskih karakteristika koje će kasnije primjenjivati u realizaciji kiparskih formi.
Na virtualnoj izložbi predstavljeni su studentski crteži akademika Ivana Kožarića iz Zbirke crteža hrvatskih umjetnika XX. stoljeća Gliptoteke HAZU. Za virtualnu izložbu kataloški je obrađeno 68 crteža Ivana Kožarića koje je dr. Antun Bauer otkupio i pripojio tadašnjoj Zbirci crteža i skica Gipsoteke grada Zagreba. Realizacijom virtualne izložbe omogućeno je predstavljanje dijela dosad nepoznatih i nereproduciranih crteža Ivana Kožarića široj javnosti.
KABINET GRAFIKE HAZU predstavlja virtualnu izložbu Ljubo Babić – plakati iz fundusa Kabineta grafike HAZU. Za Kabinet grafike kao baštinsku ustanovu koja prikuplja, istražuje, čuva i prezentira vrijednu osjetljivu papirnu građu i nema stalni postav, a njezin je izložbeni prostor zatvoren radi obnove nakon potresnih oštećenja, od posebne je važnosti virtualno predstavljanje djela iz njegovih bogatih zbirki. Ova izložba predstavlja, popularizira i stručno vrednuje izabrana umjetnička ostvarenja iz Zbirke plakata suvremenim kanalima komunikacije koji omogućuju bolju vidljivost institucije i trajnu dostupnost najširoj publici.
Povodom obilježavanja 50. godišnjice smrti svestranog umjetnika, intelektualca i akademika Ljube Babića (1890. – 1974.) Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti virtualnom izložbom predstavlja segment njegova plakatnog opusa. U fundusu Kabineta grafike čuva se važna skupina plakata ovog autora koji je grafičkom dizajnu bio posvećen kroz sve svoje stvaralačke faze i koji je činio važnu dionicu njegovog izuzetno bogatog umjetničkog stvaralaštva. Djelovanjem na području oblikovanja plakata, knjiga i časopisa postigao je visoke domete, odredivši nove standarde u domeni grafičkog dizajna prve polovice 20. stoljeća na našim prostorima. Na izložbi je prezentiran izbor od dvadesetak Babićevih najznačajnijih plakatnih ostvarenja nastalih u razdoblju od 1909. do kraja pedesetih godina prošlog stoljeća. Ovom izložbom Kabinet grafike daje svoj prilog proučavanju, vrednovanju i popularizaciji Babićevog plakatnog opusa te pruža širokoj javnosti trajno vidljiv i dostupan dio važne muzejske građe i kulturne baštine koju čuvamo.
POMORSKA ZBIRKA ZAVODA ZA POVIJESNE ZNANOSTI U ZADRU , Obala kneza Trpimira 8, u Noći muzeja bit će otvorena od 18 do 21 sat. Za više informacija: mdlacic@hazu.hr, tel: +385 (0)23/335-708
U okviru Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru nalazi se Pomorska zbirka koja je nastala 1958. godine zalaganjem tadašnjeg direktora Instituta JAZU u Zadru Vjekoslava Maštrovića koji je bio i njen prvi voditelj. Prigodom obilježavanja stote godišnjice Akademije, 1966. godine otvorena je za javnost, a krajem 1972. upisana je u Registar pokretnih spomenika kulture Regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu. Zbirka je tijekom godina upotpunjavana novim muzejskim predmetima i sada posjeduje oko 400 predmeta. Među vrijednim primjercima zbirke valja spomenuti: ladvu/monoksil, rimska sidra (1. – 3. st.), starohrvatsko sidro iz 10. st., brodski top iz 16. st., grafike iz 17. st., terestrički i astronomski globus iz 18. i 19. st., razne umjetničke slike od 18. do 20. st., modele jedrenjaka, parobroda i motornih brodova, pomorske isprave i drugo. Najveći dio eksponata je sa zadarskog područja i područja sjeverne Dalmacije.
Izložba sadržava 6 plakata koji opisuju nastanak zbirke kroz suradnju s drugim (pomorskim) muzejima, znanstvenim i kulturnim ustanovama, brodogradilištima i brodarskim kompanijama u Hrvatskoj, gospodarskim subjektima u Zadru, ali i pojedincima koji su dali doprinos sakupljanju građe za zbirku. Izložba je prvi put bila postavljena u sklopu stalnog postava povodom obilježavanja 70 godina od osnutka Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru u travnju 2024. godine, a u Noći muzeja postavit će se u predavaonici Zavoda HAZU u Zadru.
- PEDAGOŠKI KUTAK I DETEKTIVSKA RADIONICA
U predavaonici će biti i pedagoški kutak u kojem će se djeca moći kreativno izraziti i rješavati zadatke vezane uz zbirku. Za djecu će biti priređena i detektivska radionica u kojoj će morati pronaći jednu sliku iz Pomorske zbirke koja nije izložena u stalnom postavu nego u predavaonici Zavoda. U sklopu potrage djeca će rješavanjem zadataka sakupljati sličice koje čine slagalicu s prikazom slike koju je potrebno pronaći. Tražena slika je djelo Bazilija Ivankovića, najznačajnijeg domaćeg slikara jedrenjaka s kraja 19. stoljeća, a prikazuje jedrenjak Noel u zaljevu grada Limassola u Cipru. Imaginarno putovanje jedrenjaka/slike Sredozemljem od Limassola do Zadra poslužit će kao inspiracija za putovanje po postavu tijekom kojeg će djeca otkriti kako se nekada plovilo, koji predmeti su služili za navigaciju, kako su živjeli mornari i što je bilo potrebno imati na brodu. Radionica je namijenjena djeci od 6 do 10 godina.