Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj aktivno potiče razvoj znanosti i širenje spoznaja o najnovijim znanstvenim dostignućima, a suvremenim potrebama znanosti prilagođava i svoje ustrojstvo. To je posebno vidljivo u djelovanju znanstvenih vijeća Akademije koja okupljaju ne samo članove HAZU, nego i druge istaknute znanstvenike i stručnjake iz područja svoje djelatnosti, a cilj im je poticanje, organiziranje, koordinacija i pomaganje znanstvenih i stručnih istraživanja. Kao najnovije od 19 znanstvenih vijeća Akademija je u ožujku ove godine ustrojila i Znanstveno vijeće za medicinu i tehniku koje se bavi ključnim znanstvenim, razvojnim i obrazovnim temama medicine i tehnike, poput primjene umjetne inteligencije i robotike u liječenju i kirurgiji. To je prvo znanstveno vijeće HAZU čiji rad zajednički koordiniraju dva Akademijina razreda – Razred za medicinske znanosti i Razred za tehničke znanosti, a predsjednik mu je akademik Bojan Jerbić.
Znanstveno vijeće za medicinu i tehniku organiziralo je 19. prosinca u Knjižnici HAZU skup Robotika i umjetna inteligencija u medicini na kojem su izneseni najnoviji primjeri korištenja umjetne inteligencije u ranoj dijagnostici raka pluća te primjene robotike u liječenju i prevenciji raka prostate i u neurokirurgiji. Na skupu je uz ostalo rečeno da razvoj robotike i umjetne inteligencije trebaju služiti čovječanstvu i ne ugrožavati osnovne vrijednosti poput empatije i suosjećanja u skrbi za pacijente.
Jedno od Akademijinih znanstvenih vijeća je i Znanstveno vijeće za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora koje o aktualnim temama iz svog područja organizira javna predavanja, a 18. prosinca u Knjižnici HAZU predavanje na temu Urbanističko naslijeđe planski osnovanih gradova u Hrvatskoj održao je prof. dr. sc. Zlatko Karač, redoviti profesor na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu koji se sustavno bavi poviješću i zaštitom hrvatske urbanističke i arhitektonske baštine. U svom je predavanju istaknuo da u iznimnom korpusu hrvatskih povijesnih gradova posebnu važnost, i to u europskom kontekstu, imaju planski utemeljeni gradovi nastali ex nihilo na strateškim lokacijama, te je dao njihov opsežan pregled, od razdoblja grčke kolonizacije Jadrana u četvrtom stoljeću prije Krista do druge polovice 20. stoljeća.
Osim znanstvenih vijeća, u sastavu Hrvatske akademije djeluju i povjerenstva osnovana radi razmatranja i rješavanja određenih pitanja iz djelokruga Akademije, a jedno od njih je i Hrvatsko povjerenstvo za geodeziju i geofiziku utemeljeno 1992. sa zadatkom poticati, planirati i koordinirati znanstvena istraživanja u području geodezije i geofizike u Hrvatskoj. Povjerenstvo je 20. prosinca u Knjižnici HAZU organiziralo predavanja o povijesti meteoroloških mjerenja na Opservatoriju Zagreb-Grič, započetima 1861., te o sadašnjim i budućim mjerenjima koja su međutim upitna jer je zgrada Državnog hidrometeorološkog zavoda u kojoj se nalazio Opservatorij teško oštećena u potresima 2020., zbog čega su dijelovi Opservatorija privremeno premješteni na obližnje lokacije. Na skupu je istaknuto da su meteorološke informacije s Griča postale svakodnevica mnogih generacija stanovnika Zagreba i Hrvatske, pa je time i Opservatorij Zagreb-Grič postao dio kulturne baštine i identiteta koji bi neizostavno valjalo u aktivnom obliku sačuvati za buduće generacije i nastaviti s prikupljanjem meteoroloških podataka i u obnovljenoj zgradi u kojoj će se ubuduće nalaziti Hrvatski povijesni muzej.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti posljednjih desetak godina Božić tradicionalno obilježava organizacijom dva javna događanja – božićnog koncerta i prigodnog predavanja. Koncerti s nastupom istaknutih glazbenika do 2021. održavali su se u palači HAZU koja se trenutno obnavlja od šteta nastalih u potresima 2020., a zatim u Preporodnoj dvorani Narodnog doma HAZU koji se također obnavlja pa je ovogodišnji Akademijin božićni koncert, pod nazivom Opera gala održan 22. prosinca u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, pod ravnanjem Piera Giorgia Morandija, šefa dirigenta zagrebačke Opere, a u njemu su zahvaljujući izravnom prijenosu na Trećem programu Hrvatske televizije mogli uživati gledatelji diljem Hrvatske i svijeta. Na programu su bila djela najistaknutijih svjetskih opernih skladatelja koja su izveli solisti Opere HNK uz pratnju opernog orkestra. Istog dana pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije održana je 37. svečanost uručenja nagrade Hrvatske glazbene mladeži Ivo Vuljević za 2024. koja se dodjeljuje za sveukupno djelovanje mladih glazbenika s naglaskom na najistaknutije umjetničko ostvarenje u protekloj godini. Ovogodišnji dobitnik bio je tenor Filip Filipović, jedan od solista na božićnom koncertu.
Tradicionalna predavanja uoči Božića, kao i uoči Uskrsa, posljednjih godina održava akademkinja Željka Čorak koja izborom svojih tema nastoji blagdanske običaje i tradiciju sagledati iz drugačijeg kuta, kao rafinirani dio kulture i umjetnosti. Ovogodišnje predavanje pod nazivom Sjaj na grani održano je 18. prosinca 2024. u Knjižnici HAZU, a bilo je posvećeno staklenim kuglicama kao tradicionalnom ukrasu božićnih drvaca. Akademkinja Čorak istaknula je primjere koji pokazuju dugu povijest te ikonografsku raznolikost i sadržajnost, posebno u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća.