U subotu 9. studenoga 2024. u atriju Muzeja grada Šibenika predstavljeno je izdanje Petar Zavorović: Posebna uputa u vezi s 33 šibenska sporna sela i ostalim mjestima (1569.)
Knjiga je rezultat suradnje dr. sc. Ive Kurelac iz Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu i dr. sc. Nine Spicijarić Paškvan iz Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli.
Riječ je o prvome izdanju rukopisa Petra Zavorovića iz 1569. godine, pohranjenom u Zbirci latiničkih kodeksa Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (signatura: II b 53). Rukopis je izvorno naslovljen Instruttione piu particolare dele XXXIII ville de Sibenico contentiose et d’altri lochi, a namijenjen je mletačkim vlastima koje su 1560., u vrijeme učestalih mletačko-osmanskih ratnih sukoba, tog šibenskog plemića i diplomata angažirale da s Osmanlijama pregovara oko povrata 33 sporna sela u zaleđu Šibenika, istočno od Krke, bespravno zauzeta od strane osmanskih podanika Morlaka.
Izdanje je objavljeno u nakladi Muzeja grada Šibenika, ima 182 stranice, a sastoji se od uvodne studije i kritičkog izdanja rukopisa (autorica je dr. sc. Iva Kurelac) načinjenom prema autografu iz Arhiva HAZU na talijanskom šibenskog plemića, bilježnika i diplomata Petra Zavorovića te prema prijepisu u Biskupijskom arhivu u Šibeniku, prijevoda na hrvatski jezik (autorica je dr. sc. Nina Spicijarić Paškvan) i iscrpnog komentara, a rezultat je interdisciplinarnog filološkog i historiografskog istraživanja te razrješava ključne nedoumice i pogreške vezane uz dosadašnje tumačenje autorstva, provenijencije, naslova i sastava rukopisa.
Jedno od važnijih otkrića u ovome rukopisu jest nalaz vlastoručnih marginalnih bilježaka Petrova nećaka, šibenskog humanista i povjesničara Dinka Zavorovića (oko 1540. – 1608.), autora od nacionalne važnosti, pisca prve povijesti Dalmacije (djela De rebus Dalmaticis, 1602.), čime prvi put dobivamo uvid u njegov autograf što je izuzetno važno za buduća istraživanja njegovog rukopisnog opusa.
Recenzenti, prof. dr. sc. Kristijan Juran i izv. prof. dr. sc. Boško Knežić, istaknuli su da je rukopis je iznimno važan izvor spoznaja o zamršenom pravno-demografskom statusu šibenskoga teritorija na razmeđu mletačkoga i osmanskog imperija u središnjoj trećini 16. stoljeća te da pored neospornog doprinosa povijesnoj znanosti i toponomastici, ovo kritičko izdanje Zavorovićeva administrativnog spisa predstavlja vrijedan izvor i polazište za buduća filološka istraživanja jezične realnosti u mletačkoj Dalmaciji u 16. stoljeću. Knjiga će biti od velike koristi povjesničarima, ali i stručnjacima iz drugih humanističkih područja koji se bave interkulturalnim dijalozima između dviju obala Jadrana.
