18. lipnja 2023. održana je svečanost dodjele nagrade “Vladimir Nazor” za najbolja umjetnička ostvarenja u Republici Hrvatskoj, a nagrade su hrvatskim umjetnicima uručili ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i predsjednik Odbora Nagrade, akademik Zvonko Kusić.

Akademik Frano Parać dobitnik je nagrade “Vladimir Nazor” za životno djelo na području glazbe:

Biografija / Hrvatski skladatelj Frano Parać rođen je u Splitu 1948. godine. Studij teorije glazbe na Muzičkoj akademiji u Zagrebu završio je 1972., a studij kompozicije u klasi Stanka Horvata 1975. godine. Potom se od 1977. do 1978. usavršavao na području elektroničke glazbe kod glasovitog Marina Zuccherija u Studio di fonologia musicale della RAI u Milanu. Netom po završetku studija teorije glazbe započeo je svoje pedagoško djelovanje u Glazbenoj školi Blagoje Bersa u Zagrebu, koje je od 1978. nastavio na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, gdje je u dva navrata, od 1985. do 1987. te od 2002. do 2007. godine, obavljao dužnost dekana. Usto je bio dugogodišnji član Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje RH, a od 2006. do  2007. i predsjednik. Od 1992. je član suradnik, od 2008. redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, od 2011. do 2018. tajnik Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju, a od 2019. i njezin potpredsjednik. Dobitnik je brojnih nagrada i odličja, među kojima su mu po dva puta dodijeljene nagrade Josip Štolcer Slavenski, Nagrada HAZU i diskografska nagrada Porin, koju je 2015. dobio i za životno djelo, zatim nagrade Sedam sekretara SKOJ-a, Međugorje, Judita, Peristil, Boris Papandopulo Hrvatskoga društva skladatelja, godišnja Nagrada Vladimir Nazor, Nagrada hrvatskog glumišta te odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića kao i Spomenica Domovinskog rata 1990. – 1992. 

Obrazloženje / Formativne studentske skladateljske godine Frane Paraća odvijale su se u doba kada je glazbena avangarda bila na svojem vrhuncu. Stoga ne čudi njegovo opredjeljenje da nakon studija svoje usavršavanje nastavi na području elektroničke glazbe. Međutim, njegovu osobnom skladateljskom habitusu konstruktivizam avangarde nije bio imanentan te Parać pronalazi svoj kreativni put, koji je svojevrsna rezultanta avangardnog i tradicionalnog nasljeđa. Na potpunoj sinergiji glazbene materije i formalnih struktura izrasta bogata paleta glazbenih sadržaja, odnosno jedinstvena skladateljska poetika Franje Paraća, ishodište koje se nalazi u emotivnosti i vokalnosti. A potonja je utkana i u potku instrumentalnih djela. Razvidno je to iz svekolikog brojnog i raznovrsnog Paraćeva opusa, od orkestralnih, komornih, koncertantnih, klavirskih, vokalno-instrumentalnih i vokalnih djela do scenskih glazbi te baleta Krležiana iz 1985. i antologijske opere Judita za koju je prema Marulićevu epu s ingenioznim Tonkom Maroevićem napisao i libreto. Nakon splitske praizvedbe 2000. godine Judita je izvođena u Zagrebu, Rijeci i ponovno u Splitu te je time postala najizvođenijim hrvatskim suvremenim glazbeno-scenskim djelom, što, uz ostalo, svjedoči o sjajnoj Paraćevoj komunikaciji s publikom. A to je slučaj i s ostalim njegovim djelima, poput zborskih a capella skladbi Kompozicija za dva zbora a cappella, Collegium vocale, Dona nobis pacem te vokalno-instrumentalnih Ed é subito sera, Gloria i Missa Maruliana, u koju je opet uvrstio odlomak teksta iz Judite te također Marulićevu Molitvu suprotiva Turkom. Među orkestralnim djelima ističe se potresna Simfonija, skladana u ratnim godinama, potom glasovita Sarabanda, te poglavito skladbe za, po osobnoj mu izjavi, njegova omiljena gudaća glazbala: Chaconna za gudače, Muzika za gudače, Muzika za gudače i čembalo i Serenada za gudače. Svoj skladateljski Credo prenosio je i nizu studenata na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. O tome sam ističe da od svakog svog studenta traži „da pokuša svojim izrazom, svojim stilom, poštovati ono što se zove emocija u kompoziciji. Bitno je da student osjeti da komponira a ne ‒ konstruira svoju skladbu.“ Ustrajnim pak naporima u doba obavljanja dekanskih dužnosti dao je nemjerljiv doprinos izgradnji nove i zapravo prve zgrade Muzičke akademije u Zagrebu. Stoga valja istaknuti da je Frano Parać obilježio suvremenu hrvatsku glazbu svojim jedinstvenim skladateljskim opusom i svekolikim vrhunskim i respektabilnim angažmanom na području hrvatske glazbene kulture uopće.

Sanja Majer-Bobetko