Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, pripremila je izložbu „Znanstveno i duhovno nasljeđe Fausta Vrančića“ (autorica izložbe dr. sc. Marijana Borić i Nela Marasović, NSK). Izložba je tijekom 2022. godine postavljena u Zbirci sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj u mjestu Peresznye (15. svibnja – 15. prosinca 2022.), povodom obilježavanja 405. obljetnici smrti velikog Šibenčanina kako bi se mađarskoj javnosti i hrvatskoj zajednici u Mađarskoj predstavio opus i značaj ovog hrvatskoga velikana koji je dio svoga života proveo i djelovao u Ugarskoj. U suradnji s ravnateljem Zbirke sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj dr. sc. Andrijom Handlerom izložba je postavljena i svečano otvorena na međunarodni Dan muzeja. Na otvaranju izložbe predavanje Faust Vrančić u kontekstu europske baštine održala je dr. sc. Marijana Borić, a u programu su sudjelovali i ugledni stručnjaci etnolog dr. sc Šandor Horvat i povjesničara dr. sc. Dinko Šokčević. U sklopu izložbe dr. sc. Borić vodila je edukativno-kreativnu radionicu Izumi Fausta Vrančića.
Na izložbi je prezentirana građa iz bogatog fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja čuva najvažnija Vrančićeva djela (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae i Machinae novae) kao i dio rukopisne ostavštinu njegove obitelji. Izložba se sastoje od niza panoa koji prikazuju Vrančićev životni put i znanstveni opus, izloženih maketa i preslika Vrančićevih djela, zatim njegovih digitaliziranih djela koja se mogu pregledavaju na računalima, kao i filmski materijal. Panoi, makete i virtualni postav cjelovito prikazuju Vrančićev život, razvoj i opus, te tumače značaj njegovih djela kao i njegov doprinos europskom nasljeđu. Uz izložbu, je pripremljen popratni katalog i promotivni materijal.
Ime Fausta Vrančića (1551-1617) veže se uz brojna područja – bio je biskup, polihistor, diplomat, izumitelj i plodan pisac djela iz područja leksikografije, tehnike, logike, etike, povijesti i književnosti. Izložbom se u cjelini predstavio život i raznoliki opus Fausta Vrančića, što je potrebno da bi se u potpunosti prezentirao veliki Šibenčanin koji je zamislima prelazio granice epoha, a duhovnim, intelektualnim i političkim djelovanjem povezivao različita područja onodobne Europe: od rodnog Šibenika i Dalmacije, Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva i Habsburškog Carstva, do Mletačke i Papinske Države.
Faust Vrančić zbog svog plodnog i raznovrsnog opusa u hrvatskoj je znanosti i kulturi metaforom renesanse. Načinom promišljanja i djelovanja bio je humanist koji je djelima nastojao unaprijediti ljudski život, obogatiti ga i načiniti dostojnim življenja. Zadivljuje činjenica da i nakon četiri stoljeća, pojedini njegovi dugovječni projekti (kao most od metala, most ovješen o lance, žičara, prvi amortizeri u povijesti tehnike, padobran i drugi) u ponešto modificiranom, suvremenijem obliku još uvijek nalaze široku primjenu diljem svijeta. Pokretan živim intelektom i tehničkim duhom zamišljao je konstrukcije koje nisu mogle biti realizirane u njegovo doba. Mnoge njegove ideje čekale su stoljeća da zažive u praksi. Vrančićevi najznačajniji projekti izloženi u djelu Machinæ novæ odražavaju njegovo vizionarstvo i anticipiraju daljnji razvoj tehnike, što ovo djelo čine posebno vrijednim i jednim od kapitalnih djela renesansne tehnike.
Raznovrsnost Vrančićeva opusa i univerzalnost njegovih poruka obvezuje nas na kontinuirano istraživanje i daljnju afirmaciju njegova nasljeđa, kao i na međusobnu suradnju u promišljanju, pronalaženju i provođenju inovativnih, što svrsishodnijih načina i strategija povezivanja raznovrsnih aktivnosti i inicijativa u sferama znanosti, kulture i obrazovanja.