U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u utorak 27. rujna 2022. održana je svečanost dodjele povelje dopisnog člana HAZU prof. dr. sc. Kristijanu Ramadanu, istaknutom hrvatskom znanstveniku koji djeluje u Velikoj Britaniji. On je za dopisnog člana HAZU, u Razredu za medicinske znanosti, izabran u studenom 2020., no svečanost dodjele povelja novim članovima tada nije održana zbog pandemije koronavirusa. Povelju mu je uručio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt.
Kristijan Ramadan rođen je 1973. u Zagrebu. Diplomirao je na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu 1997. te magistrirao iz područja veterinarske patologije 2000. godine. Radio je kao asistent na Zavodu za patološku anatomiju Veterinarskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1998.-2000.). Godine 2001. odlazi na doktorski studij na Sveučilište u Zürichu, gdje je doktorirao 2004. iz područja biokemije i molekularne biologije pod vodstvom Prof. Dr. Ulricha Hübschera. Za vrijeme doktorskog studija Ramadan pronalazi nekoliko DNK polimeraza koje su u mogućnosti umnažati oštećeni genom. Godine 2007./2008. radi kao asistent na Zavodu za patologiju Veterinarskog fakulteta u Bernu.
Nakon znanstvenog doktorata, Ramadan se dalje znanstveno usavršavao na Švicarskom saveznom institutu za tehnologiju (Eidgenössische Technische Hochschule, ETH-Zürich) gdje je izučavao procese degradacije kromatinskih proteina za vrijeme stanične diobe.
2009. postaje voditelj znanstvenog laboratorija i predavač na Sveučilištu u Zürichu.
2013. s obitelji seli u Veliku Britaniju, gdje postaje voditelj znanstvene grupe na Onkološkom odjelu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Oxfordu.
2014. izabran je za izvanrednog profesora.
2019. promoviran je u redovitoga profesora molekularne medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilištu u Oxfordu.
2020. izabran je za dopisnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Razredu za medicinske znanosti.
Ramadan se bavi proučavanjem osnovnih mehanizama obrane ljudskih stanica od oštećenja DNK uzrokovanih vlastitim metabolizmom, kemoterapijom i radijacijskom terapijom. Sa suradnicima je otkrio gen (SPRTN) čije mutacije dovode do razvoja karcinoma jetre u ljudi.
Njegov je znanstveni tim otkrio stanični proces degradacije kromatinskih proteina, koji je neizostavan za očuvanje stabilnosti i oporavak ljudskog genoma.
Proučavajući mehanizme oporavka oštećene DNK, Ramadan i suradnici otkrili su rijetku bolest u čovjeka (Ruijs-Aalfs Syndrome) koja je uzrokovana mutacijom na SPRTN genu (Spartan).
Rezultate svojih istraživanja objavljuje u prestižnim svjetskim znanstvenim časopisima, kao što su Nature, Nature Genetics, Nature Cell Biology, Nature Communications, Molecular Cell, EMBO J. Održao je više od 50 pozvanih predavanja u najprestižnijim znanstvenim institucijama kao sto su Harvard Medical School, University of Cambridge, Karolinska Institute te na mnogim međunarodnim znanstvenim skupovima.
Ramadanov znanstveni rad sponzoriran je od Medical Research Council britanske vlade za istraživanja u radijacijskoj onkologiji i biologiji.