U izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Odsjek za povijest hrvatske glazbe i Hrvatskog muzikološkog društva objavljen je zbornik odabranih radova predstavljenih na međunarodnom muzikološkom i interdisciplinarnom skupu
„Glazba, umjetnosti i politika: revolucije i restauracije u Europi i Hrvatskoj 1815.-1860.“
organiziranom i održanom u povodu 200. obljetnice rođenja hrvatskog skladatelja Vatroslava Lisinskog (1819.–1854.) i 160. obljetnice smrti hrvatskog bana, političara i vojskovođe Josipa Jelačića (1801.–1859.) u HAZU 2019.
Zbornik od preko 900 stranica sadrži 47 članaka autora – muzikologa, povjesničara, povjesničara likovnih umjetnosti, teatrologa i povjesničara književnosti, te po jednog skladatelja i povjesničara medicine – iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Češke, Hrvatske, Irske, Italije, Kosova, Mađarske, Njemačke, Poljske, SAD-a, Slovenije, Srbije, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva, posebno pripremljenih, znanstveno artikuliranih i recenziranih za potrebe tiska.
Urednici zbornika „Glazba, umjetnosti i politika: revolucije i restauracije u Europi i Hrvatskoj 1815.-1860.“ su akademik Stanislav Tuksar, članica suradnica HAZU Vjera Katalinić, Petra Babić i Sara Ries.
Skup „Glazba, umjetnosti i politika: revolucije i restauracije u Europi i Hrvatskoj 1815.-1860.“ organizirali su Hrvatsko muzikološko društvo, Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU i Hrvatski institut za povijest. Temeljne ideje vodilje bile su dovođenje u šire veze glazbe, likovnih umjetnosti, književnosti i kazališta, tj. kontekstualizacija kulture općenito u društvenim i političkim pojavama unutar kojih su pojedina umjetnička djela i pokreti nastali, te kontekstualizacija pojedinih regionalnih i nacionalnih pojava u širim nadnacionalnim okvirima. Opći tematski okviri bili su: prvo, život i djelo Vatroslava Lisinskog, kao i drugih njemu suvremenih hrvatskih skladatelja, s posebnim osvrtom na društveno-kulturne odrednice relevantne za ocjenu i značenje njihovih skladateljskih produkcija unutar nacionalnih, susjednih i drugih europskih glazbenih i kulturnih kontekstâ; drugo, ličnost i djelovanje Josipa Jelačića u vezi s odgovarajućim širim društveno-političkim ozračjem u Hrvatskoj i Habsburškoj Monarhiji od 1815. do 1860., s posebnim osvrtom na Jelačićeve suvremenike i njegove odnose s istaknutim ljudima njegova doba s područja politike, vojnih poslova, kao i njihovim društvenim i privatnim životima; treće, razdoblje u europskoj glazbi između ranog i kasnog romantizma (tj. od 1820-ih do oko 1860-ih), odnosno stilovi pojedinih skladateljskih produkcija/djelâ, s posebnim osvrtom na područjâ opere i salonske glazbe; četvrto, književna produkcija svih vrsta i žanrova (proza, pjesništvo, kazalište i dr.) u Hrvatskoj prije hrvatskoga narodnog preporoda (1815.–1830.) i u doba preporoda (1830.–1848.) te u poslijeilirsko vrijeme, do ranih 1860-ih; peto, revolucije i restauracije u srednjoj i zapadnoj Europi 1815.–1860., tj. područja srednjoeuropske i zapadnoeuropske povijesti, politike, društvenih kretanja, vojnih poslova i ideologijâ, osobito s obzirom na utjecaj tih pojava na kulturne i umjetničke institucije i politike u pojedinim državama, društvima i društvenim pokretima; šesto, europske umjetnosti (arhitektura, slikarstvo, kiparstvo) u razdobljima bidermajera, romantičkog historicizma i ranog realizma, posebno teme koje obuhvaćaju pojedinačne i opće interakcije europskih i hrvatskih likovno-umjetničkih postignuća od okvirno 1815. do 1860.
Izdavanje zbornika novčano su poduprli Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.