Pod pokroviteljstvom Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u suradnji s Akademijom poljoprivrednih znanosti te Agronomskim i Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu izrađena je studija Obnova poljoprivrede i ruralnog prostora na potresom pogođenom području Banovine koja je predstavljena javnosti u petak 10. rujna 2021. u Sunji.
Studijski rad je okupio 37 stručnjaka, tiskan je kao knjiga na 170 stranica, a u elektroničkom obliku dostupan je i na web stranicama svih ustanova sudionika. Studija je izrađena u suradnji sa stručnjacima i vlasnicima OPG-ova s područja pogođenog potresom. Stoga kao geslo pod kojim je studija rađena autori navode rečenicu: „S oranica i staja Banovine na Markov trg i u stručnu i širu javnost.“ Voditelj izrade studijskog rada bio je prof. dr. sc. Ivica Kisić, novoizabrani dekan Agronomskog fakulteta. Studija pokriva širok raspon tema, od pedoloških značajki i gospodarenja tlima, fenomena ponikvi nastalih kao posljedica potresa urušavanjem pokrova u naseljima Mečenčani i Borojevići, što je obradio akademik Igor Vlahović, preko uzgoja bilja i domaćih životinja, razvoja ruralnog prostora i krajobraznih posebnosti do tržišta poljoprivrednih proizvoda i gospodarskog oporavka. Studija postavlja osnove za osiguranje gospodarske, socijalne i okolišne održivosti uzgoja bilja i stoke na potresom pogođenom području Banovine. Kao osnove razvoja ističu se dobar geografski položaj, agroekološki uvjeti i mogućnost tržišta, pogotovo bližih urbanih središta i grada Zagreba, trend rasta potražnje za lokalnim i izvornim proizvodima, povezanost poljoprivrede s različitim oblicima turizma, kao i duga tradicija i postojanje želje za poduzetničkim projektima, barem manjeg dijela mlađeg poljoprivrednog stanovništva.
Studijski rad je predstavio akademik Franjo Tomić, koordinator njegove izrade, koji je istaknuo da je ulagati u poljoprivredu najdjelotvornije za gospodarsko-socijalni oporavak potresom pogođenog područja Banovine, ostvarivanje uvjeta za opstanak postojećeg življa, zapošljavanje radne snage svih uzrasta i stvaranje uvjeta za povratak raseljenih. Akademik Tomić je iznio podatke prema kojima je 64,5 posto površine Banovine pokriveno šumama, 28,5 posto čine poljoprivredne površine, a preostalih 7 posto vode i naselja, s time da se zbog depopulacije poljoprivredno zemljište proteklih desetljeća neprestano smanjivalo. Na Banovini je utvrđeno 14 tipova tala, od kojih je 9 dobro za poljoprivredu. Jedan od problema je usitnjenost zemljišta, zbog čega se u studijskom radu predlaže komasacija, kao i navodnjavanje. U studiji se ističu povoljni uvjeti za uzgoj kukuruza, stočne hrane, ječma, raži, zobi i sijena, kao i šljive, kestena, oskoruše, crne bazge i pasje ruže u voćarstvu te miscantusa za proizvodnju biogoriva. „Iako su na Banovini povoljni agroekološki uvjeti za uzgoj povrća, temeljni problem je nedostatak radne snage potrebne u povrćarstvu“, kazao je akademik Tomić. Na Banovini su povoljni uvjeti i za razvoj stočarstva, posebno za uzgoj goveda, ovaca i koza za meso i mlijeko, kao i konja za proizvodnju konjskog mesa, ali i razvoj turizma, te za perad i svinjogojstvo, tim više što Hrvatska uvozi 50 posto svojih potreba za svinjetinom. Budući da Banovina ima najčišći okoliš u Hrvatskoj, to su povoljni uvjeti i za razvoj pčelarstva.
U studiji se iznosi konkretan prijedlog plana obnove poljoprivrede Banovine s ciljem uspostave konkurentne i održive proizvodnje gospodarstava na njenom području. Predlaže se ukidanje poreza i prireza za poljoprivredne subjekte, subvenciju troškova energenata i oslobađanje od PDV-a za repromaterijal u poljoprivredi i uspostava trajnog sustava kreditiranja obrtnih sredstava u poljoprivredi, oslobađanje od poreza na dohodak za zapošljavanje članova malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava izvan poljoprivrede, aktiviranje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u državnom i privatnom vlasništvu privremenim i trajnim rješenjima o korištenju i naknadama za korištenje, poticanje uključivanja poljoprivrede u koncept kružnog gospodarstva, subvencioniranje troškova sabiranja poljoprivrednih proizvoda, potpora tržišnom označavanju (brendiranju) poljoprivrednih proizvoda i njihova izravna prodaja u gradu Zagrebu, sustavno poticanje razvoja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i mladih poljoprivrednika, izravni savjetodavni rad i konzalting državnih službi potpore poljoprivredi za 5-godišnje razdoblje ustrojavanja i funkcioniranja proizvođačkih organizacija te pristupa natječajima razvoja poljoprivrede i ruralnog poduzetništva te poticanje stručnih i znanstvenih projekta unaprjeđenja poljoprivrede.
Tajnik Razreda za prirodne znanosti HAZU akademik Ferdo Bašić podsjetio je da je Hrvatska akademija u skladu sa svojim poslanjem još 1996., poslije oslobođenja okupiranih teritorija Banovine, u porušenoj Petrinji održala znanstveni skup koji je zacrtao smjernice oporavka i obnove poljoprivrede poslije ratnih razaranja. „Obnova poljoprivrede i ruralnog prostora treba se ravnati prema poticajima odozdo, bez čekanja Markova trga – signala odozgo. Pače, Markov trg bi dobro učinio ako bi preispitao neke očito brzopleto i nedomišljeno donijete odluke, kao primjerice onu o dokidanju prijeko potrebne Savjetodavne stručne službe u poljoprivredi i šumarstvu, jednako važne, napose na ovom području, Agencije za poljoprivredno zemljište i Vijeća za istraživanje u poljoprivredi. Nema tako rodne godine u poljoprivredi čije pozitivne učinke krive odluke s Markova trga mogu učiniti ništavnima“, kazao je akademik Bašić. Najavio je da HAZU planira održati savjetovanje o svim temama sadržanima u studijskom radu s kojeg bi se Hrvatskom saboru i izvršnoj vlasti poslali precizni zahtjevi što treba učiniti za razvoj Banovine, povratak njenih stanovnika i privlačenje investicija.
Na predstavljanju studijskog rada Obnova poljoprivrede i ruralnog prostora na potresom pogođenom području Banovine govorio je Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede i izaslanik premijera Andreja Plenkovića, koji je podsjetio na mjere koje poduzima Vlada u revitalizaciji i obnovi Banovine, a nazočnima se obratila i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir koja je zahvalila Hrvatskoj akademiji što je kod izrade studijskog rada saslušala probleme stanovnika Banovine. Istaknula je financijske mogućnosti koje pruža financijska omotnica Europske unije u visini 25 milijardi eura za financiranje projekata koji donose dodanu vrijednost.
