33. KNJIGA MEDITERANA

Ovogodišnja manifestacija, trideset i treća po redu,  održava se pod visokim pokroviteljstvom HAZU od nedjelje 19. do subote 25. rujna 2021. godine u Splitu. Tijekom sedam dana trajanja međunarodne manifestacije održat će se dva znanstvena skupa i predstaviti izdavačka djelatnost posvećena Mediteranu.

Manifestacija započinje svečanim otvorenjem i tradicionalnim uvodnim slovom koje ove godine drži povjesničar Marko Trogrlić pod nazivom “Svjetovno i duhovno u habsburškoj Dalmaciji”.

Od 23. do 24. rujna u Zavodu HAZU u Splitu održava se međunarodni znanstveni skup Ljubo Karaman – pedeset godina poslije kojeg organizira Književni krug Split u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti i Zavodom za znanstveni rad HAZU u Splitu.

Ljubo Karaman (Split, 15. lipnja 1886. – Zagreb, 19. travnja 1971.) utemeljitelj je suvremene povijesti umjetnosti u Hrvatskoj. Splićanin podrijetlom i rođenjem, studirao je povijest umjetnosti u Beču – tada središtu glasovite “bečke škole povijesti umjetnosti“ gdje su mu predavali ugledni profesori poput Jozefa Strzygowskoga i Maxa Dvořáka. Djelovao je nakon toga u Splitu i Zagrebu kao konzervator i znanstvenik. Ostavo je iza sebe ogroman opus koji uključuje brojne znanstvene i popularno pisane članke i temeljne knjige o najznačajnijim umjetnicima i umjetničkim djelima od antike do 16. stoljeća u Dalmaciji od Raba do Kotora. Dovoljno se prisjetiti monografija o Buvini i Radovanu, Dioklecijanovoj palači, umjetnosti 15. i 16. stoljeća u Dalmaciji ili “starohrvatskoj umjetnosti“ kojoj je posvetio brojne knjige i studije nastojeći unijeti red u istraživanje ali i popularizirati i ukazati na hrvatski doprinos u ranosrednjovjekovnom oblikovanju europske kulture. Formiran u Beču, kao učenik glasovitih profesora, Karaman je u hrvatsku povijest umjetnosti unio najviše znanstvene standarde. Pišući o velikim temama iz hrvatske baštine Karaman je, teoretski i metodološki usmjerio pravce razvoja povijesti umjetnosti kao discipline te uspostavio jasne vrijednosne kriterije u analizama pojedinačnih umjetnina i u prosuđivanju tijeka razvoja umjetničkih zbivanja uvodeći u struku  –  kao polazište kategorije stila. Podjednako je važna i njegova konzervatorska djelatnost koju je temeljio na najsuvremenijim strukovnim dosezima svoga vremena, suptilno ukazujući na složenost odnosa prema nasljeđu, stavljajući u prvi plan umjetničku vrijednost.

Karaman je ujedno i prvi  domaći povjesničar umjetnosti koji je istraživao i pisao o umjetnosti na cijelom hrvatskom prostoru. Najvažnija svoja djela posvetio je rodnoj Dalmaciji ali je postupno, nakon preseljenja u Zagreb istraživao Istru, Središnju Hrvatsku, Slavoniju te Bosnu i Hercegovinu. Temeljito poznavanje spomenika omogućilo mu je da u zrelosti svoga znanstvenoga rada formulira i teorijske postavke o specifičnostima hrvatske umjetnosti uvjetovane njezinim povijesnim i političkim razvojem te geografskim položajem na susretu Istoka i Zapada, kontinenta i Mediterana, u knjizi O djelovanju domaće sredine u umjetnosti hrvatskih krajeva (1963.) koja upozorava na specifičnosti hrvatske likovne baštine u povijesno umjetničkim mijenama.

Želja organizatora je osvijetliti Karamanov život i njegovo djelovanje, pedeset godina nakon smrti, uvjereni da njegova “baština“ ima sudbinsko značenje za hrvatsku povijest umjetnosti. Nepravedno zapostavljena njegova praktična i teoretska djelatnost pokazuje najviše dosege humanističke znanosti u dugom vremenskom razdoblju od 1920. godine kada kod Maxa Dvořáka doktorira tezom Die romanische Plastik in Spalato do smrti 1971. godine.

Na znanstvenom skupu sudjeluje 37 znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva a popratit će ga izložba koju priređuje akademik Radoslav Tomić. Izložba će kroz fotografije, dokumente, rukopise, knjige te umjetnička djela osvjetliti život i djelovanje velikog znanstvenika, te nastojati ocrtati njegov duhovni i intelektualni profil.

Tijekom manifestacije predstavit će se izdavačka djelatnost Matice hrvatske u Zagrebu, Ogranka Matice hrvatske u Zadru, Ogranka Matice hrvatske u Hvaru, Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić” u Šibeniku, “Od jematve do jematve” otoka Korčule, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, naklade Latina et Graeca iz Zagreba, Naklade Dominović iz Zagreba, Naklade Bošković iz Splita te Književnog kruga Split.

33. Knjiga Mediterana, programska knjižica