Prema narudžbi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti izradio je konzervatorske elaborate za pet Akademijinih zgrada u Zagrebu, stradalih u potresu 22. ožujka 2020. godine.
To su:
- palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg Nikole Šubića Zrinskog 11
- palača Prister, Trg Josipa Jurja Strossmayera 2
- palača Vranyczany-Dobrinović, Hebrangova 1
- palača Drašković, Opatička 18
- vila Ehrlich-Marić, Ivana Gorana Kovačića 37
Riječ je o visokokvalitetnim spomenicima arhitekture, građenima tijekom 19. stoljeća te obnavljanima u prvoj polovini 20. stoljeća, koji su, prikladno tomu, i različitoga stilskog izražaja – od klasicizma, preko romantičnog historicizma, neorenesanse i neobaroka, do secesije i art décoa. Kao što su drukčijeg stila, navedene su palače pripale Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (prije Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti) u različito vrijeme i u različitim okolnostima.
Među njima su, tako, prvo sjedište Akademije nakon njezinoga osnutka na inicijativu biskupa Josipa Jurja Strossmayera 1866. godine palača Drašković te, dakako, i glavna palača sa Strossmayerovom galerijom na Zrinskom trgu, projektirana za Akademiju 1877. godine od tada vodećih arhitekata u Zagrebu – Friedricha von Schmidta i Hermana Bolléa, ali i građevine koje su došle u vlasništvo Akademije nakon Drugoga svjetskog rata (palača Prister, palača Dobrinović-Vranyczany, vila Ehrlich-Marić). Sve one danas imaju istaknutu javnu namjenu (sjedište HAZU, galerije, muzej, arhiv, znanstveni zavodi).
Osim velikoga kulturno-povijesnog i arhitektonskog značenja, palače povezuju teška oštećenja u potresu 22. ožujka 2020. godine. Kao pojedinačna zaštićena kulturna dobra, odnosno zdanja smještena u zaštićenoj povijesnoj jezgri Zagreba, u kontekstu konstrukcijske sanacije one zaslužuju i cjelovitu obnovu utemeljenu na arhivskim i terenskim istraživanjima, koja je proveo Institut za povijest umjetnosti, te na restauratorskim sondiranjima, koja je izvela tvrtka Špatula d. o. o.