Novosti i događaji

21. listopada 2011.,  povodom obilježavanja 150 godina utemeljenja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku,, u suradnji s Elektrotehničkim fakultetom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmyera u Osijeku priređuje:

Svečanu akademiju posvećena akademiku Boži Udovičiću

Znanstveno stručni skup: Razvitak elektroenergetije u Hrvatskoj

Svečanost će se održati u Velikoj dvorani broj 2-31 Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku, Kneza Trpimira 2b.

POZIVNICA NA SVEČANU AKADEMIJU

POZIV NA ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP

 

 

U četvrtak 20. listopada 2011. u 18.00 sati u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, Strossmayerov trg 14, proslava 50. obljetnice časopisa FORUM uz promociju novoga broja.

U četvrtak 20. listopada  2011. godine u 12 sati u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zrinski trg 11, u povodu prve obljetnice smrti akademika Eugena Pusića, Razred za društvene znanosti priređuje komemorativni skup.

POZIV

19. listopada u 12.00 sati u velikoj sjedničkoj dvorani komemorativni sastanak u spomen na akademika Milana Meštrova, organizoira Razred za prirodne znanosti Hrvatske akademije.

POZIV

HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI

ima čast pozvati vas na

SVEČANI KONCERT

 u čast 150. obljetnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

u utorak 18. listopada 2011. u 20 sati,
u Preporodnoj dvorani, Opatička 18,  u Zagrebu

Zagrebački solisti izvest će skladbe  kompozitora
Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

POZIV

13. listopada u 18.00 sati u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije, Strossmayerov trg 14, predavanje će održati akademik Nenad Cambi pod naslovom HRVATSKA AKADEMIJA I ARHEOLOGIJ.

13. – 14. listopada 2011. , s početkom u četvrtak, 13. listopada u 8 sati, u Zavod za znanstveni i umjetnički rad Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Splitu, Palača Milesi, Split, Trg braće Radića 7, održat će se znanstveni skup Šumarstvo i poljoprivreda hrvatskog Sredozemlja na pragu Europske unije.

Skup organiziraju Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo te Znanstveno vijeće za zaštitu prirode Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti uz suorganizatore:

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
Akademija šumarskih znanosti
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split
Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč
Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije

POZIVNICA I PROGRAM SKUPA

 

12. listopada u 12.30 u velikoj dvorani Hrvatske akademije Razred za društvene znanosti priređuje, u povodu prve godišnjice smrti,  komemorativni sastanak u spomen na preminulog akademika Aldolfa Dragičevića.

Dana 07. listopada u 19,00 sati, Zavod za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu u suradnji s Galerijom Kula, otvaraju izložbu akademskog slikara Josipa Škerlja, "Potopljeni gradovi" u zgradi Akademije u Splitu, Trg braće Radića 7 (palača Milesi).

Izložba je otvorena za posjet svakim radnim danom od 9,00 do 12,00 sati i poslijepodne od 17,00 do 20,00 sati, te subotom od 9,00 do 12,00 sati.
Izložba ostaje otvorena do 22. listopada 2011.

Gliptoteka HAZU

Otvorenje izložbe "Iz domovine u domovinu" - mađarski Židovi u Izraelu
Izložba fotografa DORON RITTER-a

petak 7. listopada 2011. u 11 sati

Gliptoteka HAZU (Galerija III.)

Izložba ostaje otvorena do 23. listopada,
utorak-petak 11-19 sati, vikend 10-14 sati

Doron Ritter je fotograf medijske kulture, međunarodnog ugleda s djelovanjem na području fotografije, video art-a, filmske produkcije. Rođen u Izrael kao mladić preselio se u Budimpeštu i ovdje aktivno djeluje na umjetničkoj sceni u širokom spektru fotografskog interesa.

Doron Ritter www.doronritter.com 
 

INFORMACIJA O IZLOŽBI 

Iz domovine u domovinu

Židovi mađarskog jezičnog izraza u Izraelu
Opće je poznata činjenica da su dvije istaknute ličnosti cionizma koje su odigrale ključnu ulogu u stvaranju moderne židovske države, Theodor Herzl (1860) i Max Nordau (1849), došli na svijet u Pešti polovicom 19. stoljeća. 

Međutim, manje je poznato da su Židovi mađarskoga jezičnog izraza rođeni na području Ugarske već i prije pojave cionizma živjeli u Izraelu, odnosno u jišuvu, židovskoj zajednici u Palestini. Sveta mjesta židovske tradicije, grobovi velikih rabina i sama mogućnost učenja u Svetoj zemlji, uvijek su imali veliku moć privlačnosti za židovske vjernike, te je nepolitička čežnja za Svetom zemljom (Erec Jisrael) bila značajka i mađarske ortodoksije, koja cionizmu inače nije bila bliska. Jehosua Stampfer (1852–1908), rođen u Szombathelyu u duboko religioznoj obitelji, pješačio je sve do Jeruzalema te – s nekolicinom prijatelja – 1878. godine u okolici Tel Aviva osnovao naselje Petah Tikva („Početak Nade“), koje se tijekom godina razvilo u ozbiljan grad. „Mađarske kuće“ u jeruzalemskoj ortodoksnoj četvrti Mea Searim („sto vrata“) izgrađene su 1891. godine, prvobitno radi osnivanja ješive. Ondje su studirali učenici potomaka rabina Hatama Sofera (1762–1839), od tada pa nadalje najutjecajnije ličnosti mađarske ortodoksije. Simbolične je važnosti činjenica da je središnji trg četvrti, koji je služio i kao slivnik, nazvan Trgom velikomađarskih Židova. Sve to pokazuje da identitet ovdašnjih Židova nije išao u korak s promjenama državnih granica. U tim su vremenima mnogi govorili mađarski u tom kraju, štoviše, još se i danas među starim jeruzalemskim kućama možemo susresti s govornicima sočnoga mađarskog narječja.  

Pretežna većina Židova mađarskoga jezičnog izraza u Izraelu nije emigrirala u Izrael u prvom redu iz vjerskih pobuda, već u potrazi za starom-novom domovinom. Premda u zemlji djeluje više ljevičarskih poljoprivrednih naselja (kibuci i mošavi), koje su osnovali Mađari, mnogi su se nastanili u velegradovima. Malo je poznato da je nakon Prvoga svjetskog rata (1919–1924) u Palestinu doputovalo više desetaka židovskih inženjera iz Mađarske, uz njihova se imena vežu projektiranja i izgradnje brojnih mostova, tvornica i hidroelektrana. Árpád Gut (projektant vodotornja u Siófoku) i Ármin Beregi (obojica polaznici isusovačke gimnazije u Pápi) sudjelovali su u izgradnji obalnoga kasina i tvornice silikatne opeke u Tel Avivu, a Gutovih je ruku djelo – među ostalim – zgrada telavivske Medicinske palače Strauss, štoviše, prema njegovim su nacrtima izgrađeni prvi vodotornjevi u gradu. Jenő Brünn i János Friedman osmislili su jeruzalemsko kino Rex. Židovsku zajednicu u Palestini obogatili su ne samo inženjeri, već i znanstvenici. Profesor matematike Mihály Fekete (1886–1957) zauzeo je svoje mjesto za jeruzalemskom katedrom koncem dvadesetih godina. Dok je Jacob Katz (1904–1998), rođen u Magyargencsu, u Izrael stigao tridesetih godina, na početak svoje sveučilišne karijere morao je čekati do kraja 1940-ih godina. 

Veće su skupine ljudi emigrirale nakon šoe (doba stradanja) u Palestinu, odnosno nakon osnutka države 1948. godine u Izrael, u već reguliranoj državnoj formi. Prema službenim statistikama, nakon 1948. godine emigriralo je više od 30.000 (točno 30.029) mađarskih Židova, od kojih 14.324 između 1948. i 1951. godine. Taj broj nam, međutim, ne daje točnu sliku o broju mađarskih Židova, naime ne uzima u obzir one koji su u Izrael stigli iz zemalja susjednih Mađarskoj, a čiji su jezik, kultura, obrazovanje bili mađarski. Između ostalog i radi zapisivanja njihove baštine osnovan je muzej u sjevernoizraelskom Cfatu, koji je 1990. godine otvorio vrata široj publici. Njegovi osnivači stvaraju i bave se društvenim radom, ulažući velik trud, ne samo na dobrobit mjesne židovske zajednice mađarskoga jezičnog izraza, već i Mađarske. Sakupljaju i izlažu materijalne i pisane spomenike s cijelog područja Ugarske. Jeruzalemski ortodoksni Židovi mogu na isti način pronaći tragove svojih predaka u Cfatu – izraelskoj „prijestolnici“ židovske mistike – kao i vojnik iz Haife ili upravo sekularni telavivski državni službenik.

Nadamo se da će naša izložba, bliska nastojanjima cfatskoga muzeja, koja nam razotkriva još i danas tako živu baštinu zajednice, također biti važan element dobrog odnosa između Mađarske i Izraela, odnosa koji prošlost i sadašnjost izraelske zajednice mađarskoga jezičnog izraza samo osnažuju.