Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti osnovana je 1867. godine. Sljedeće, 1868., godine Akademija kupuje privatnu biblioteku Ivana Kukuljevića Sakcinskoga, hrvatskoga političara i povjesničara, od 12.000 svezaka. Tijekom sljedećih desetljeća pa sve do danas mnogi znameniti ljudi darivali su, oporučno ostavljali ili prodavali svoje knjige Akademijinoj Knjižnici. Među ostalim, tu se nalaze imena poput Imbre Ignatijevića Tkalca, Dragojla Kušlana, Frana Kurelca, Mirka Bogovića, Bogoslava Šuleka, Franje Račkoga, Franje Markovića, Ivana Tkalčića, koji je Akademiji ostavio više tisuća knjiga, Ivana Milčetića, Ante Trumbića, Nade Klaić, Nikole Benčića i dr. Tri značajne donacije čuvaju se u Knjižnici kao posebne zbirke: Spomenička zbirka Mirka Dražena Grmeka Povijest znanosti slavenskih naroda, Spomenička zbirka Nade Klaić i Zbirka gradišćanskohrvatske književne baštine.
Knjižnica je danas jedna od najbogatijih općeznanstvenih knjižnica u Hrvatskoj. Namijenjena je ponajprije istraživačima područja humanističkih i društvenih znanosti. Fond sadrži oko 400.000 sv. građe, od čega preko 220.000 sv. stranih i domaćih serijskih publikacija, zbirku separata, sitnog tiska i dr. Knjižnica ima i poseban odjel starih i rijetkih knjiga, koje su pohranjene u trezoru. Među ostalim raritetima tu se čuvaju i prva izdanja djela Dominka Zlatarića, Hanibala Lucića, Andrije Čubranovića, Marina Držića, Jurja Barakovića, Marka Marulića, Matije Divkovića, Fausta Vrančića, Matije Vlačića, Petra Zrinskog, Pavla Rittera Vitezovića, Ivana Lucića, Baltazara Krčelića i dr.
Od početka svojega djelovanja Knjižnica ima vrlo razvijenu praksu zamjene s nizom akademija i znanstvenih institucija u Europi i svijetu. Akademijina izdanja šalju se u više od 700 ustanova (467 stranih i 234 domaće) iz 45 zemalja na svim kontinentima. Knjižnica redovito prima 1.295 naslova tekuće periodike i 1.600 naslova nizova publikacija, od čega najveći dio upravo zamjenom.
Popis novih Akademijinih izdanja redovito se objavljuje jednom godišnje u i Ljetopisu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a Knjižnica koncem svake godine priređuje i izložbu tih izdanja. Aktualna Akademijina izdanja posjetitelji mogu tijekom čitave godine razgledati svakog radnog dana od 9 do 14 sati u Priručnoj knjižari u dvorištu zgrade u Hebrangovoj ulici 1.
Knjižnica se postupno pretvara i u središte Akademijina knjižničnog sustava i suvremeni informacijsko-referentni centar zadužen za posredovanje svih vrsta informacija o Akademiji i njezinim izdanjima te za održavanje Akademijinih internetskih stranica.
Od 2003. Knjižnica je članica Udruženja europskih znanstvenih knjižnica LIBER (Association of European Research Libraries - Ligue des Bibliothèques Européennes de Recherche).
Knjižnica ima računalni katalog koji sadrži Akademijina izdanja i prinove knjiga i serijskih publikacija od 1986. godine. Baza podataka Akademijinih izdanja sadrži i sve članke i priloge objavljene u obrađenim izdanjima.
Računalni katalog izrađuje se uz korištenje vrijedećeg hrvatskog Pravilnika i priručnika za izradbu abecednih kataloga E. Verone te UNIMARC-a (međunarodne norme za strojno-čitljivo katalogiziranje), a za sadržajnu obradu primjenjuje se Univerzalna decimalna klasifikacija.
Knjige i serijske publikacije do 1985. sadržane su u abecednom i stručnom katalogu na listićima. Stari abecedni katalog uređen je prema pravilima kojima se prije koristila i Nacionalna i sveučilišna knjižnica (Pruska pravila), a stručni je katalog uređen prema vlastitoj klasifikaciji s 25 glavnih skupina.
Fond Knjižnice većim se dijelom može koristiti samo u njezinoj čitaonici. Otvorena je za korisnike svakog radnog dana od 9 do 15 sati. Raspolaže s deset čitateljskih mjesta, dvije računalne radne stanice za korištenje baze podataka Knjižnice i drugih elektroničkih izvora te jednim čitačem za mikrofiševe.
Otvoren je pristup po jednom primjerku gotovo svakog Akademijina izdanja izišlog od 1867. do danas. Zbirka priručnika u slobodnom pristupu broji oko 700 naslova, napose općih enciklopedija, leksikona, biografskih rječnika te ostale referentne literature iz svih područja znanosti s težištem na društvenim i humanističkim znanostima i umjetnostima. Osim tiskanih priručnika, korisnik se može u čitaonici koristiti i s nekoliko naslova na CD-ROM-u te bazama podataka na internetu.