Znanstveno vijeće za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana

Predsjednik Znanstvenog vijeća: akademik Mladen Juračić


Dopredsjednik: prof. dr. sc. Čedomil Lucu

 

Opći podaci:
Vijeće za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana utemeljeno je u okviru Razreda za prirodne znanosti HAZU, u Dubrovniku 02. veljače 1995. godine.

Vijeće je ranije sastavljeno od tri sekcije, a od 2008. djeluje kao jedinstveno tijelo.
Izvrsni odbor se sastaje prema potrebi ili najmanje jedanput godišnje. 

Područje djelatnosti:
Vijeće za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana, objavilo je ciljeve i smjernice budućeg rada u 8. Svesku Priloga za strategiju razvoja Hrvatske HAZU, 1996. godine, pod naslovom: Strategija zaštite okoliša i održivog razvitka u Jadranskom području Republike Hrvatske. 
Ciljevi i smjernice su izrađene u skladu s Nacionalnim programom znanstvenih istraživanja donesenim u Nacionalnom vijeću, u okviru djelatnosti Ministarstva znanosti RH. Vijeće se zalaže za provođenje smijernica iz strategije, kao što su:

 

 
  • Održivi razvitak države, jer će podržavati odgovarajuća istraživanja koja će dati odgovor na strateška pitanja razvoja turizma, industrije, energetike, kopnenog i pomorskog prometa, poljoprivrede, ribarstva i marikulture. Vijeće će svoja nastojanja predstaviti Vladi RH, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvu prometa, pomorstva i veza, te Ministarstvu turizma, kako bi državna administracija uspostavila koncept privrednog razvoja na osnovi znanstvenih spoznaja (koncept održivog privrednog razvoja).
  • Uspostavljanje postindustrijsko-informatiziranog društva, s naglaskom na ekološki povoljne proizvodne tehnologije u svim granama privrede
  • Procjena ekološkog rizika, kao suvremen pristup borbi protiv zagađivanja i antropogene eutrofikacije mora, usmjerit će ograničeni kadrovski i materijalni potencijal na područja i pojave koje mogu štetno djelovati na zdravlje ljudi i na važne gospodarske djelatnosti, posebno turizam i ribarstvo. Vijeće podržava istraživanja i monitoring određenih pojava u kritičnim područjima (karakteristična obalna područja, ušća rijeka, karakteristični dijelovi otvorenog mora) u kojima se interdisciplinarnim radom objašnjavaju biogeokemijski procesi i funkcije ekosustava.
  • Istraživanja ekoloških odnosa, biogeokemijskih i fizičkih procesa u područjima Jadrana koja su prirodoznanstveno još nedovoljno poznata (kanalska područja, ušća rijeka, sjeverni Jadran, Jabučka kotlina, Južnojadranska kotlina, morski parkovi). Istraživanja biološke raznolikosti i zaštitu živih organizama u jadranskom području su obveza države prema potpisanoj međunarodnoj konvenciji o zaštiti biološke raznolikosti.
  • Vijeće se zalaže za zaštitu i sprečavanje zagađenja krških voda i mora, s kopna i iz atmosfere, te zbrinjavanje otpada; uspostavlja legislativu, kriterije i standarde zaštite okoliša; obrazovanje kao poticaj razumijevanju održivog razvitka; te usmjeravanje populacijske politike.

Znanstvenici okupljeni oko Vijeća procjenjuju poremećaje koji su posljedica gospodarskih djelatnosti (na koje se politikom gospodarenja može utjecati), od onih koji su posljedica širih poremećaja (na razini Sredozemčlja, ili čitave biosfere) i na čije uzroke nismo u stanju djelovati, ali čijim se posljedicama moramo biti u stanju prilagoditi.

 

 


postavljeno: 17. lipnja 2009.
novelirano: 9. ožujka 2012.
urednica: D. Torbica